Alternativna metoda učenja stranih jezika pomoću asocijacija.

1. Chia
1

2. Chia
2

3. Chia
3

4. Chia
4

5. Chia
Um je ravnodušan prema rezultatima, ali ako umije sanjati i težiti nekom cilju,
napredak postaje stvarnost. S druge strane, razmišljanje o rezultatu moglo bi zakočiti rad
mozga i pojačati stanje nervoze, napetosti i straha od pogrešaka. Usredotočimo se zato na
snove i usmjerimo sav svoj entuzijazam u ostvarivanje svih svojih snova... Rezultati tada
dolaze sami od sebe.
Čovjek koji umije koristiti maštu uvijek je pun ideja. Uspijeva rješavati probleme i biti
sretan bez obzira na okolnosti, zato što uvijek nalazi izlaz i utjehu.
Ramon Campayo
5

6. Chia
Zahvale
Posve sam nedavno počeo pisati o problemima učenja stranih jezika i učenicima koji
su mi s povjerenjem dolazili na tečajeve; nakon toga je nastao i e-tečaj. U početku nisam
posvećivao puno pažnje metodici učenja jezika, ali ubrzo se pokazalo da to pitanje
mnoge zanima, pa sam bio zamoljen da se time pozabavim.
U tu sam svrhu proučio zanimljive i opsežne materijale i razradio novu metodiku.
Sada se učenje stranih jezika pretvorilo u moj najpopularniji tečaj.
Mnogi su se učenici ispisali sa specijaliziranih tečajeva i počeli samostalno učiti jezik
uz pomoć metodike koja je mnogo učinkovitija i zabavnija od onih prema kojima su
ranije učili jezike. Upravo tu metodiku sa zadovoljstvom iznosim u ovoj knjizi.
Poznato mi je da neki od mojih učenika istodobno uče čak šest jezika, i to bez većih
napora! Nakon nekog vremena primijetio sam da je odsjek mojeg foruma posvećen
učenju jezika postao najposjećeniji.
To me i potaklo da ovoj temi posvetim najviše pažnje i da se prihvatim pisanja
zasebne knjige.
Neizmjerno sam vam zahvalan, poštovani učenici, što sa mnom dijelite svoje snove.
Ramon Campayo
6

7. Chia
Predgovor
U ovoj knjizi opisuje se učinkovita metoda koja će vam omogućiti da naučite bilo koji
strani jezik, čak i kad počinjete od "nule" i ne znate niti jednu jedinu riječ.
Nadam se da će vas strani jezici odsad ispunjavati divljenjem, čak i ako ste prije - u
školi, na tečajevima stranih jezika ili čitajući udžbenike - stekli dojam da je učenje
stranih jezika zamorno i dosadno te izuzetno naporno, ili da nemate šanse uspjeti jer se
nikada prije niste bavili jezicima.
Osobito bih ovu knjigu volio posvetiti pojedincima koji su izgubili vjeru u sebe, i
dokazati da svatko ima sposobnosti za učenje jezika, jednostavno zato što su mogućnosti
ljudskog uma bezgranične.
Želim dokazati da ključ uspjeha leži u efikasnoj metodi koja respektira naše mentalne
mogućnosti, kao i sve uvjetovane i neuvjetovane reflekse. Nadam se da će mi čitatelj
povjerovati i čitati ovu knjigu bez žurbe i od početka, ne izostavljajući ništa.
Čitajući poglavlje za poglavljem, počet ćete s primjenom nevjerojatne metodike, takve
što će odmah raspršiti sve iluzije koje vas uvjeravaju da je učenje jezika težak zadatak.
Iznenada ćete otkriti da ste postigli uspjehe o kojima se niste usudili ni sanjati.
Dakle, predlažem vam okladu: kladim se da ćete danas zavoljeti učenje stranih jezika.
Vjerujem da bi ova knjiga mogla pokrenuti pravu revoluciju u učenju jezika, zato što
uistinu svaka osoba može primijeniti ovdje izloženu metodu za učenje svakog jezika.
Volio bih učiniti nešto dobro za sve svoje čitatelje - pružiti im priliku za
samospoznaju, za otkrivanje beskrajnih novih mogućnosti koje u njima leže.
Također, volio bih vam pomoći da razvijete imaginaciju i kreativne pristupe u
postizanju visokih rezultata, jer poznato je da je svijest pokretač misli.
Svima vama, djeci, tinejdžerima i starijima, želim mnogo sreće i... . . .doviđenja! Adios.
Auf Wiedersehen. Arrivederci. Au Revoir. Dosvidanija. Bye-bye. Adeus. Hej da.
Ramon Campayo
7

8. Chia
Važan savjet
Učenje stranog jezika složen je zadatak i traži mnogo vremena. I nakon nekoliko
godina učenja mnogi ljudi shvate da ipak nisu naučili slobodno i pravilno govoriti.
Metodika u ovoj knjizi omogućuje vam da se, nakon jednog čitanja i usvajanja
osnovne ideje (naravno, uz uvjet da slijedite sve vježbe i preporuke), odvažite govoriti na
stranom jeziku po vlastitom izboru, uz uvjet da ste (samo) 7 dana utrošili na praktične
vježbe.
Počnite od najjednostavnijeg - pročitajte knjigu i naučiti ispravno slijediti sve upute.
Shvaćam da će se uvijek naći neki "nestrpljivko" koji želi progovoriti na nekom jeziku
prije nego što ga je počeo učiti, a nije pročitao knjigu od korica do korica. Doista, odmah
ćete uočiti određeni napredak, ali oboružajte se strpljenjem i radite sve zadatke redom.
Kako biste postigli cilj, dat ću vam prvu, prilično jednostavnu preporuku (koje se
mnogi ljudi teško drže, što ih onda ozbiljno priječi u učenju jezika). Zapamtite sljedeće
jednostavno pravilo:
Čitajte knjigu redom, poglavlje za poglavljem.
Na kraju knjige naći ćete poglavlje "Zona kontrole". To posljednje, 23. poglavlje,
pomoći će vam da provjerite napreduje li proces učenja pravilno i jeste li možda
propustili nešto bitno. Tamo se nalaze tablice u kojima trebate praviti bilješke. Pravilo je
jednostavno - ne smije se prijeći na sljedeći zadatak dok ne dovršite onaj prethodni.
Metoda rada prema tom programu prilično je jednostavna: označavajte točke koje
odgovaraju pročitanom i usvojenom gradivu.
Takav će vam pristup omogućiti da izbjegnete pogreške i da znate što trebate raditi
dalje, jer je u procesu učenja neophodno vraćanje na već pročitana poglavlja.
Skrenite pozornost i na još jedno vrlo zanimljivo poglavlje, "Moguće teškoće". Tamo
sam pokušao predvidjeti stvari i unaprijed prokomentirati sva pitanja i teškoće što se u
određenim trenucima mogu javiti u nekih čitatelja.
Čitanje ove knjige je jednostavno, sva su pitanja detaljno obrađena i popraćena
uistinu brojnim primjerima, kako bi se gradivo usvojilo s lakoćom.
Knjiga će vam pomoći da razvijete najvažnije funkcije mozga: kreativno mišljenje i
sposobnost koncentracije. Od osobite koristi bit će vam kreativno mišljenje, koje još
zovemo mašta, jer je upravo ono najvažnija mentalna sposobnost. Osim toga, značajno
ćete poboljšati pamćenje i sposobnost učenja.
8

9. Chia
Pitanja povjerenja
napisala je M. Jesus Garsia (Ramonova supruga)
Bilo je to pred Božić 2005. godine, jednog hladnog prosinačkog jutra. Ramon je radio
na ovoj knjizi i rad je počeo donositi prve rezultate. Poželjela sam vam nešto reći o toj
metodi učenja jezika - ono što bi moglo biti korisno i što će oduševiti mnoge čitatelje.
Zato sam zamolila Ramonovo dopuštenje da napišem nekoliko odlomaka. Ramon je
odmah pohitao prema pisaćem stolu, pružio mi je čisti papir i rekao: "Samo naprijed!"
Kada mi je Ramon rekao da se sprema napisati knjigu o idealnom načinu shvaćanja i
učenja stranog jezika, njegova mi se ideja vrlo svidjela jer u naše doba svaka osoba mora
ili želi nešto naučiti. Odmah sam pomislila kako bi to bilo izvrsno da svima olakšamo taj
zadatak.
I zato vam sada želim ispričati zadivljujuću, malo poznatu priču.
lako imam vlastitu malu tvrtku u Albaceteu, nakon deset godina života s Ramonom
obično ga pratim na njegovim putovanjima, natjecanjima, konferencijama, izložbama i
seminarima. Tako smo prije nekoliko godina zajedno otputovali u Njemačku. Dogodilo
se to u studenom 2003, nedugo prije njegova trijumfa, onih fantastičnih 15 svjetskih
rekorda.
Ukrcali smo se na let za Munchen i, čim smo se odvojili od tla, Ramon je izvadio iz
fascikla neke čudne papiriće (o njima ćete nešto više saznati poslije) i mali elektronski
rječnik na koji je spojio slušalice, i počeo je nešto slušati.
Iako je već i prije činio još neobičnije stvari, ipak sam ga pitala što to planira raditi i
dobila sam odgovor koji me je šokirao. Ramon je zapravo odlučio učiti njemački jezik,
zato što je konferenciju za novinare koja se trebala održati istu večer, odmah nakon
našeg dolaska u Njemačku, htio voditi na tom jeziku.
Nasmijala sam se jer Ramon uopće nije znao njemački, a u školi je učio francuski.
Osim toga, sve svoje dosadašnje presice uvijek je održavao na engleskom.
Čak sam se u šali pozanimala planira li cijelo vrijeme leta (oko dva sata) potrošiti na
učenje njemačkog. Ramon je posve ozbiljno odgovorio: "Ne, gladan sam, pa ću sigurno
nešto pojesti i popiti kavu."
9

10. Chia
Nikada nisam sumnjala u Ramonove sposobnosti, niti u njegovu metodu, jer je pred
mojim očima ostvarivao nevjerojatna postignuća ljudskog uma. U takvim trenucima
obično pomislim: "To je genijalno".
Ramon je bio zauzet tijekom cijelog leta (uz stanku za ručak) sve do posljednjih deset
minuta prije slijetanja.
U trenutku kada je uzimao prtljagu pitala sam ga o rezultatu - je li naučio govoriti
njemački. Na to mi je Ramon sa osmijehom odgovorio: "Jesam! Govorim već dosta
dobro".
Odmah smo krenuli u hotel, a zatim na konferenciju za novinare, u Starnberg, na
mjesto gdje se kasnije trebao održati svjetski festival rekorda na kojem su se okupljali
najveći umovi svijeta. Za vrijeme koje je preostalo do početka presice Ramon se
nijednom nije vraćao svojim bilješkama. Naprosto je započeo presicu na njemačkom
jeziku. Još uvijek se sjećam koliko me je to potreslo.
Ne znam što je govorio, no posve sam sigurno čula govor na njemačkom jeziku.
Sjećam se kako mi je Ramon pričao da se odlučio našaliti pa mu je prva rečenica bila:
"Dobra večer. Vrlo dobro govorim njemački."
Publika je pozorno slušala njegovo predavanje, no najviše me je potresao trenutak
kada su mu nakon predavanja počeli postavljati pitanja na njemačkom.
Ramon je razumio sva pitanja, iako je nekoliko puta zamolio da preformuliraju
(gramatičku konstrukciju) pitanja kako bi ih shvatio. Nakon toga bi se razgovor nastavio.
Kada je predstavljanje završilo, domaćin se naklonio i rekao Ramonu da mu se vrlo
svidjela konferencija, no dodao je:
- Trebali biste još poboljšati svoj njemački. Na to jeRamon
odgovorio:
- Naravno, samo mi dajte malo više vremena.
Čovjek je odmah upao u zamku Ramonova odgovora te je iznova pitao:
- Kako dugo već učite njemački? Na to Ramon
odgovorio:
- Točno 1 sat i 45 minuta.
Takav je odgovor izazvao lavinu smijeha u publici, a čovjek koji je postavio pitanje
ostao je stajati otvorenih usta.
Na tome je stvar završila, a sva sljedeća pitanja novinara bila su isključivo na temu
stranih jezika - kako bi ih trebalo usvajati i učiti.
Na tečajevima posvećenim metodama brzog čitanja i pamćenja Ramon govori o
idealnom i najučinkovitijem načinu učenja svakog stranog jezika. Toj se temi posvećuje
otprilike jedan sat i dvadeset minuta: to je dovoljno vremena za izlaganje teorije i
njezinu primjenu u praksi. Tako učenici stječu ozbiljnije razumijevanje tog pitanja i
jasnu predodžbu o tome kako vježbati.
10

11. Chia
Kada smo napustili dvoranu u kojoj se održala presica, pitala sam Ramonu kako mu je
to uspjelo. Odgovorio je da se polusatno zapamćivanje nekoliko stotina riječi ni po čemu
ne razlikuje od zapamćivanja stotina igraćih karata.
Odmah sam ga priupitala, što je lakše zapamtiti: "dečka tref i "sedmicu pik" ili pak
njemačke riječi treffen (susresti) i Gedachtnis (pamćenje). Ramon je odgovorio da će
riječ korištena unutar konteksta sama voditi sljedećoj, naravno, ako znaš što želiš reći,
dok je s kartama posve drukčije: svaka naprosto ima svoje mjesto u nizu i međusobno
nisu nikako povezane.
Besmisleno je misliti da je Ramon napamet naučio govor koji je održao na presici.
Usvojio je dovoljno riječi da bi na njemačkom izrekao ono što je mislio na španjolskom i
da bi razumio postavljana pitanja.
Priča je gotova, no voljela bih vam ispričati još jednu. Početkom 2004. godine Ramon
mi je predložio da sudjelujem u svjetskom prvenstvu u
brzom pamćenju koje se trebalo održati u studenom. Odgovorila sam mu da nisam
nimalo spremna i, osim toga, nikada ga ne bih mogla pobijediti. Evo našeg razgovora:
- No mogla bi zauzeti drugo mjesto.
- To se neće dogoditi, nisam sposobna za tako nešto. Osim toga, imala bih vrlo malo
vremena za pripreme - svega deset mjeseci, da bih mogla računati na drugo mjesto na
svjetskoj razini.
- Imamo dovoljno vremena, zato se ne brini, no naravno da ćeš morati vježbati sat
vremena dnevno, četiri do pet puta tjedno.
- Jedan sat dnevno? Trošit ću samo četiri ili pet sati tjedno na vježbe? I ponovno me je
potresao njegov odgovor; nisam znala kako da reagiram
- je li Ramon genij ili luđak?
- Uz tako malo vježbe uspjet ću nešto postići? Moći ću dobiti višu ocjenu od ostalih
profesionalaca?
- Da, no samo ako prođeš isplaniranu poduku, - odgovorio mi je riječima kojima,
naravno, nisam povjerovala.
Ramon me je uvijek iznenađivao svojim postignućima, iako mi to sada ne izgleda
toliko neobično. No u tom slučaju bilo je osobito teško povjerovati u čudo jer je loptica
bila prebačena meni.
Želio je da postanem junak koji je ostvario svoj cilj. Drugim riječima, sve je ovisilo o
meni, ne o njemu, i upravo me je to plašilo; osim toga, iskreno rečeno, nisam bila
spremna za ocjenjivanje na natjecanjima, niti za kvizove iz pamćenja. Možda i nije bio
posve siguran u moje sposobnosti, no svakako je vjerovao da je to moguće.
Dok sam razmišljala nad tim pitanjem, Ramon me je promatrao i kao dobar psiholog,
pročitao mi je misli. Znao je da sumnjam i zato je prekinuo moja razmišljanja:
- Obećajem ti da ćeš sve uspješno prevladati i da će poduka biti zanimljiva. To će ti
postati hobi kojem ćeš se poželjeti vraćati svaki dan. Zabavit ćeš se i uživati.
11

12. Chia
Pristala sam, rekla sam da ću pokušati, no ne mogu ništa obećati. Tako su prolazili
dani i doista, poduka mi je bila ugodna. Bilo je vrlo zanimljivo i taj jedan sat koji smo
provodili vježbajući prolazio je neprimjetno. Često me je Ramon morao zaustavljati i nije
dopuštao da vježbam dalje. Govorila sam mu:
- Hajdemo još malo, baš mi dobro ide.
On je odbijao i odgovarao da je došao pravi trenutak da se nastava prekine.
- Osjetila si zadovoljstvo od vježbanja i ako sada završiš, sačuvat ćeš to raspoloženje
cijeli dan, a sutra će ono biti još bolje.
Morao je to govoriti jer je bio moj trener, a ideja mojeg sudjelovanja u natjecanju
također je bila njegova.
Moj je napredak bio očit, porasla je sigurnost u vlastite sposobnosti, iako su me,
iskreno rečeno, neposredno prije početka prvenstva u Starnbergu (Njemačka), 7.
studenog 2004. godine, razdirale sumnje glede rezultata koji bih mogla postići. Ramon je
osjećao moju nesigurnost i poticao me: "Ne brini o rezultatu, on će doći sam od sebe.
Uživat ćemo i sve uspješno prevladati".
Ramon je nastupio prvi i kao uvijek, okružili su ga novinari, organizatori i suci.
Ostvario je devet svjetskih rekorda u pet disciplina, te je nesumnjivo zauzeo prvo mjesto
i u natjecanju iz brzog pamćenja. Pripremila sam se jer sum trebala nastupiti iza njega,
tako je odlučio ždrijeb.
Dvorana vibrira uzbuđenjem gomile koje je potaknuto njegovim podvizima, sjedam
za računalo u očekivanju početka nastupa. Razina sudionika iznimno je visoka, moram se
silno potruditi. U glavi mi se vrti sumo jedna misao: "Jao! Bilo bi bolje da sam nastupila
prije njega!"
Osjećam lagani pritisak i to me zabrinjava. Sjedim na mjestu, a Ramon mi prilazi i
kaže: "Radi sve onako kako si mnogo puta radila kod kuće". Slažem se, no upozoravam
okupljeno gledateljstvo i organizatore da ne uspoređuju moj nastup s onim što je učinio
Ramon (da ih naše iznenađenje ne bi razočaralo). No Ramon odgovara: "Nije tako! Tvoji
napori zaslužuju jednaku pohvalu kao i moji, te kao napori bilo koje druge osobe". Gleda
u ekran ispred mene i kaže: "Opusti se i uživaj, kao da nema nikoga pokraj tebe, kao da si
sama doma. Ne brini, u blizini sam i pomažem ti u mislima, čini to što činiš."
Kada se Ramon udaljio od mene primijetila sam da je nešto tiho rekao glavnom sucu,
a zatim su najavili da će sada nastupiti njegova supruga koja je laik i koja je vježbala
svega nekoliko mjeseci. Te su me riječi vrlo ohrabrile. Iako je dio gledatelja napustio
dvoranu, većina je ostala da pogleda moj nastup. No pretpostavljam da ih je uglavnom
privuklo to što sum "Ramonova učenica".
S radošću se prisjećam tog prvenstva. Sve je prošlo vrlo brzo i na kraju sam zauzela
drugo mjesto u svijetu nakon Ramona (bilo je nemoguće nadmašiti ga). Bila sam ispred
12

13. Chia
engleskog prvaka Creightona Carvella u decimalnim brojevima, i samo je Ramon uspio
postići bolji rezultat od mojeg.
Naposljetku, voljela bih vam reći nešto o tim natjecanjima: najvažnije je vjerovati u
sebe i ne misliti na rezultat koji hoćete ili nećete postići. Te misli mogu izazvati strah i
napetost, a vi biste zapravo trebali uživati neovisno o rezultatu.
Trebamo naučiti vjerovati u sebe, iako naši rezultati katkad nisu najbolji. Razmislite o
sljedećem: život ide dalje i pred vama su nove prilike da se izrazite, naravno, ako niste
digli ruke, te ako ste spremni prihvatiti bilo koji rezultat. Kao što kaže Ramon, istinska
snaga misli počiva u osjećajima, u duši, unutar nas samih.
Na kraju mi preostaje samo da vam poželim jednaku radost u čitanju ove knjige,
kakvu sam ja osjetila prije. Nećete ništa izgubiti i sigurna sam da nećete žaliti zbog
utrošenog vremena.
13

14. Chia
1
Učenje jezika - ništa lakše
Istinitost ove tvrdnje lako je potvrditi. U svojem radu morao sam mnogo putovati po
cijelom svijetu; ne znam jeste li obraćali pozornost na sljedeću činjenicu, ali siguran sam
da ćete se složiti s mojim zaključcima. Pogledajte bilo koju zemlju - svi gradovi imaju
zajedničke crte, svi stanovnici izvrsno govore svoj jezik i s lakoćom se međusobno
razumiju, je li tako? Čak i tamo gdje je niska razina pismenosti to uspijeva vrlo dobro i
bez ikakvih teškoća. Mnogo je složenije ovladati pisanjem, upravo to i ne mogu činiti
nositelji jezika koji nisu ovladali pismom. Ako se slažete s tim da je učenje životno
neophodno, vrijeme je da temeljitije počnemo učiti jezik.
Čak i neki od naših sugrađana prave pravopisne pogreške (ipak je to prilično složeno),
a još lošije ide ljudima koji tek počinju učiti jezik. Oni će se nesumnjivo suočiti s
preprekom ako osim želje da govore jezik, od prvog tata učenja pokušavaju ovladati i
pismom.
Svaka je osoba sklona pretpostavljati da u stranom jeziku postoji mnogo vrlo "rijetkih"
riječi i da je potrebno mnogo vremena da bi ih se naučilo pisati (što je najsloženije).
Upravo taj primjer objašnjava zašto 95 posto ljudi koji pokušavaju učiti strani jezik trpi
neuspjeh. Zapravo, kada na samom početku naiđu na teškoće, očekuju isto i od svega
ostaloga. Te ljude uvijek nešto koči, teškoće će uvijek biti prisutne. Budući da istinska
snaga uma proizlazi iz percepcije, oni nesumnjivo osjećaju da je učenje jezika vrlo teško.
U tom slučaju to zapravo i jest istinito. No i dalje ostaje činjenica da i neobrazovani ljudi
mogu govoriti materinskim jezikom, odnosno da je govor na stranom jeziku značajno
lakše svladati od pisma. Sposobnost izražavanja na stranom jeziku mnogo je važnija, jer
kada dolazite u stranu zemlju i prilično dobro govorite njezinim jezikom, nećete naići ni
na kakve suvišne probleme (barem u području komunikacije), baš poput rijetkih
nepismenih domaćih stanovnika.
Sjetimo se djece koja prvo uče govoriti i tek poslije prelaze na pisanje. Ako pokušate
poučiti mališana pisanju u razdoblju dok uči govoriti, djetetov će se razvoj usporiti zbog
pojave teškoća pa će najvjerojatnije izgubiti želju za učenjem ili razviti određene
komplekse.
14

15. Chia
Nešto slično proživljava 95 posto ljudi koji uče strani jezik u školama i na fakultetima,
dok čine jedva primjetne pomake i postižu tek minimalan uspjeh, čak i nakon nekoliko
godina. To se događa zato što se učenje jezika (baš poput mnogo toga drugoga) odvija
neprirodno i učenici se neprestano susreću s teškoćama koje koče njihov napredak.
Dakle, mislite li da je učenje jezika teško? To nije tako.
Ako svi stanovnici zemlje umiju govoriti svojim jezikom, ako su svi oni u tome uspjeli,
to ne može biti teško.
Ako osoba nailazi na teškoće, to se događa zato što čini nešto pogrešno, a ne zato što
joj jezik teško pada, i svakako ne zato što ne posjeduje sposobnosti, a upravo to mnogi
počinju vjerovati. Zapravo, svaka je "neznalica" jednom s lakoćom savladala barem jedan
jezik. Ako možete povjerovati u sebe i u svoju sposobnost da pravilno i tečno govorite i
razumijete govor drugih ljudi, to zaslužuje poštovanje.
Mnogi ljudi misle da dobro vladaju svojim jezikom zahvaljujući tome što njime
govore od djetinjstva, no nisam siguran da je to tako i iskoristit ću priliku da razbijem taj
mentalni stereotip. Smatram da odrasla osoba posjeduje bolje vještine učenja od maloga
djeteta. Zapravo, siguran sam da odrasla osoba može prilično temeljito svladati jezik za 7
dana, što mala djeca ne mogu. To mogu učiniti samo ljudi koji su zašli u određenu dob,
koji posjeduju minimum sposobnosti, no pritom se zanimaju za predmet.
Što to onda djeci omogućuje da govore materinskim jezikom i toliko brzo uče?
To je vrlo lako objasniti: djeca nemaju izbora - čine to jer moraju, jer je to naprosto
neophodno, zahvaljujući ponavljanjima i dr. Drugim riječima, ništa im nije važnije od
toga.
1. Primoranost. Nju mi stvaramo, zar ne? Djeca ne mogu ne slušati ono Sto im
svakodnevno ponavljaju odrasli. Ne smatram da je to loše, nimalo. To je dobro. Štoviše,
drukčije ne može ni biti. Samo nastojim objasniti prednosti (ne sposobnosti) koje za
razliku od odraslih imaju djeca koja usvajaju govor.
2. Neophodnost. Djeci je neophodno da nauče priopćavati svoje potrebe: da su gladna,
žedna, da im je pelena puna, da im nešto smeta... Za razliku od odraslih, u djece se
pojavljuje nužnost usvajanja jezika, u svrhu preživljavanja.
3. Ponavljanje. Odrasli uvijek ponavljaju djeci mnogo puta jedno te isto, zbog čega im
riječi postaju vrlo poznate.
15

16. Chia
4. Stalnost. Obratite pozornost da dijete sluša materinski jezik i govori njime svaki
dan tijekom mnogo sati. Usporedite to s odraslom osobom koja vježba samo dva do tri
sata tjedno. Kada bi dijete pričalo nekoliko sati ljetino utorkom i četvrtkom, a ostalo
vrijeme šutjelo, zar bi naučilo jezik?
Odrasloj osobi ne treba toliko vremena da bi naučila strani jezik, zapravo treba joj
sasvim malo vremena i upravo ću vam o tome govoriti nešto poslije, no zasad zapamtite
taj primjer.
5. Dosada. Dijete trenutno nema ništa drugo što bi ga zaokupljalo.
Mogli bismo spomenuti i druge stvari koje djeci pomažu u učenju -dječje televizijske
emisije, upečatljivi crtani filmovi s dražesnim likovima (Šteta je što takvih nema
previše!) i dr. Djeca svugdje čuju jezik koji uče.
Na taj način, djeca su neprekidno uronjena u jezičnu sredinu i pod pritiskom su
nužnosti da brzo ovladaju jezikom. No ako okupimo grupu mališana i odraslih te s njima
provedemo nekoliko sati poduke, uzimajući pritom u obzir stupanj spremnosti i
individualne osobitosti svakog učenika, odrasli će nesumnjivo usvajati gradivo brže i
bolje od mališana, iako većina iskreno misli da mala djeca posjeduju veće "sposobnosti za
učenje".
Ostaje činjenica da djeca uče materinski jezik primorano i tu se skriva najveća i
najvažnija tajna. "Želim naučiti verbalno komunicirati zato što je to neophodno." -
upravo tako djeca brzo usvajaju materinski jezik; naprosto nemaju drugog izbora.
To me je otkriće potaknulo na pisanje ove knjige:
Svim ljudima treba pokazati da je vrlo lako naučiti jezik i da pritom nije važno koliko
vam je godina. Učenje novog jezika najjednostavnija je i najzabavnija aktivnost na
svijetu. Ako se s tim ne slažete, znači da nešto činite pogrešno.
Odrasla osoba koja žuri naučiti nepoznati jezik slična je osnovnoškolcu koji u školi
sluša nastavu ih mnogo predmeta. Ako se neki predmet izlaže nelogično i zamršeno (to
je čest slučaj s matematikom), učenik brzo dolazi do zaključka da je običnoj osobi
matematika nepojmljiva i da bi trebao biti genij da se snađe u tom užasu.
Kada bi djeca od rođenja posjedovala bolje vještine učenja od odraslih, ne bi prolazila
nikakve poteškoće u učenju složenijih predmeta. No sada se s tim mnogi neće složiti, jer
stupanj kulture na nacionalnoj razini postaje sve niži, što je posljedica lošeg obrazovanja.
Govorim, konkretno, o Španjolskoj - jednoj od zemalja u kojoj tek manji postotak
stanovništva vlada stranim jezicima.
Vratimo se primjeru sa školom: mnogi učenici uspijevaju usvajati gradivo na nastavi
ili uzimaju dodatne instrukcije te također usvajaju predmet. No prilično se često događa
da učeći matematiku djeca tonu u nerazumijevanje i posve isključuju maštu.
Naprimjer, svi smo učili polinome, trigonometriju, limes funkcije, logaritme,
eksponente, itd. No koliko srednjoškolaca ili odraslih može objasniti što ti pojmovi doista
16

17. Chia
znače i čemu služe? Jesmo li ikada shvaćali čemu služi prirodni logaritam? Što je e? Što
je eksponent?
Učenici se najčešće sjećaju kako je njihov učitelj matematike popunjavao školsku
ploču brojevima, čudnovatim znakovima i "dokazima", dok su oni promatrali njegove
radnje otvorenih usta, a nakon sata su uzdahnuli s olakšanjem.
Tajna nije u tome da dijete ili odrasla osoba imaju želju za učenjem, uistinu nam je
potrebna dobra metoda poučavanja koja pomaže da se usredotočimo i uključimo maštu, a
također pomaže shvatiti što točno proučavnino i kako da primijenimo stečena znanja.
Takva metodika treba omogućiti učeniku da uči samostalno i crpi dodatne podatke iz
postojećih. Ne mimo učiti, nego i PROUČAVATI.
Još nisam sreo čitatelja u kojem bi moja knjiga ubila želju za učenjem. N i t k o od tih
čitatelja ne misli da više nije u pogodnoj dobi ili da ne posjeduje sposobnosti za učenje
stranih jezika. Ako sačuvate volju i vjeru u sebe, prateći sve preporuke iz knjige, ne samo
da ćete moći učiti jezike, već ćete se i iznenaditi svojim nevjerojatnim sposobnostima.
Obećajem vam da će upravo tako i biti!
17

18. Chia
2
"Želim" ili "Volio bih"?
Iako se planiram usredotočiti na učenje stranih jezika, materijali ovog poglavlja
korisni su i za druge slučajeve. Ako kažemo da "želimo" nešto učiniti, trebamo biti
spremni "činiti"; a ako nam nešto ne uspijeva, razlog je u tome što bismo to zapravo tek
"voljeli činiti".
Kako se to događa u životu? Prilično često ljudi izgovaraju rečenicu poput:
"Želim se upisati u teretanu."
Pretpostavimo da ste nakon nekog vremena ponovno sreli tu osobu u gradu. Ako je
pitamo:
"Kako ti ide u teretani?"
Odgovor će najvjerojatnije zvučati:
"Još uvijek se spremam upisati."
Ako se pak pozanimamo zašto osoba to još uvijek nije učinila, vjerojatno ć e m o čuti:
"Nisam imao vremena" ili "Nisam uspio."
To je slično ponašanju ljudi koji govore:
18

19. Chia
"'Želim krenuti na dijetu da smršavim"
Slično prethodnom slučaju dobit ćemo gotovo jednak odgovor: " J o š uvijek nisam, ali
se spremam."
Jasno je da ljudi koji posjeduju "snažniju" volju, mogu reći:
" I ako se još nisam toga ozbiljno prihvatio, želim početi."
Isto se događa ljudima koji kažu "želim" naučiti strani jezik, dok bi ga zapravo tek
"voljeli naučiti".
Riječ "želim" mnogo je jača od riječi "volio bih".
Razmotrimo gdje prolazi crta između ta dva pojma. U trenutku kada (osoba izgovara
"voljela bih nešto učiniti", ona shvaća da se to možda nikada neće dogoditi - upravo je tu
granična crta:
• onaj tko doista želi nešto postići, uvijek ulaže napor i, naravno, naposljetku postiže
cilj. Željeti znači djelovati, bez nekih izgovora;
• s druge strane, ako bi osoba voljela nešto postići ili nešto svladati, a u dubini duše to
ne želi (iako nije svjesna da ne želi), ni u čemu neće uspjeti jer zapravo to i ne želi.
Osoba unaprijed odustaje od postizanja cilja zato što ne čini ništa da se dokaže
suprotno.
Dakle, uvijek je moguće naći izgovor, opravdanje za neispunjene obaveze, a riječi
"volio bih to učiniti" kombiniraju se s izgovorom "teško je odabrati pogodan trenutak".
Takvi se ljudi lako odriču vlastitih želja, lako ih je razuvjeriti i nagovoriti da se
odreknu sličnih okolnosti uz bilo koji izgovor.
- Hoćete li upravo sada upisati tečaj?
- U pravu ste, ali bolje je da pričekam do sutra. Danas sam imao loš dan i jako sam
umoran.
19

20. Chia
Svi mi toliko mnogo govorimo o tome što bismo trebali učiniti. Najteže je početi
djelovati i mi često, tek što smo započeli rad, mijenjamo planove. Događa se i to da novu
aktivnost pretvaramo u neku drugu - bolju (ili lošiju) od one koju smo prvotno
isplanirali.
Ako želite nešto postići, budite uporni i ne odustajte, osobito ne nakon što se suočite s
prvim poteškoćama.
Zato prije nego što krenemo učiti jezik, trebamo znati želimo li to doista, jer može se
dogoditi "da bismo samo voljeli učiti jezik", odnosno voljeli bismo da nam netko pokloni
svoja znanja bez ikakvih napora s naše strane. Jednako kao što bismo voljeli da se naše
tijelo čudesno preobrazi -bez dugotrajnih treninga u teretani ili polugodišnje stroge
dijete.
Bolje je tome pristupiti s druge strane, ne obraćajući pažnju na rezultate i ne
zanemarujući svoje mogućnosti ili sposobnosti. Ako uživate u tome što radite, vrijeme će
samo pojačati vašu želju za učenjem, za razliku od situacije kada su sve misli usmjerene
na rezultat pa ne uspijevamo uživati u procesu. Vrijeme će puzati poput kornjače i
naposljetku ćete se odreći zadanog cilja. Treba primijeniti metodiku koja će vam
omogućiti da s lakoćom napredujete i dođete do samoga kraja, jer je čovjeku svojstveno
da posustaje čim se suoči s prvom teškoćom.
20

21. Chia
3
Teškoće u učenju jezika
Kada osoba počinje učiti strani jezik, suočava se s mnogim teškoćama i preprekama
koje se pojavljuju sljedećim redom:
1) vokabular;
2) izgovor;
3) gramatika.
Razmotrimo te prepreke detaljnije.
Prva prepreka je najznačajnija, to je vokabular, ili leksik. Doista, kada otvorimo knjigu
napisanu na nepoznatom jeziku, riječi nam izgledaju poput skupa čudnovatih znakova
jer ne posjedujemo dovoljan fond riječi.
Taj problem nema veze s izgovorom. Prvo što čitatelj vidi jesu tiskane riječi čije mu je
značenje nepoznato, a tek poslije će učiti izgovor. Drugim
riječima:
Ako nemamo vokabular, teško bismo mogli naučiti izgovarati riječi ili usvojiti gramatiku,
jer bez dovoljnog fonda riječi nemamo dovoljno materijala za rad.
Druga prepreka je izgovor, ili fonetika. Iako će se učenik tek poslije suočiti s time, taj
je zadatak prilično blizak vokabularu, jer svaka osoba poželi izgovoriti ono što je
napisala.
U nekim europskim jezicima, kao što su španjolski, francuski ili njemački, izgovor se
podčinjava jednostavnim pravilima, te će i mala praksa biti dovoljna da se izbjegne
većina teškoća. Drugi jezici, poput engleskog, zahtijevaju veće napore zbog obilja
izuzetaka, no to ne čini jezik složenijim za učenje u početnoj fazi.
21

22. Chia
U svakom slučaju praksa je neophodna, no s našom metodom učenja moći ćemo
napredovati brzo, sigurno i uz minimum napora. To će nam omogućiti da lako naučimo
govoriti bilo koji jezik.
Treća, i posljednja, prepreka s kojom se suočavamo je gramatika. Ona uključuje
konjugaciju glagola, nepravilne glagole, fraze, strukturu rečenice i dr. Ta se prepreka
pojavljuje na samome kraju, zato što u početku učenik ne zna značenje nijedne jedine
riječi, a pogotovo ne sluti u kojem se vremenu koristi glagol.
Sve nabrojene prepreke neminovno će se naći na putu osobi koja uči strani jezik
tradicionalnim metodama. Jezik će stajati pred vama poput zida zbijenog od sve tri
teškoće istovremeno.
Ako osoba koja uči jezik u nečemu "zaglibi", neće se otresti osjećaja da je učenje jezika
vrlo složeno i skupo.
Zapravo, malo tko se barem povremeno nije zamislio nad tim da je učenje stranog
jezika vrlo teško ili da mu nedostaje sposobnosti.
No mi znamo da je učenje jezika najlakša aktivnost na cijelome svijetu i da postoji
svega nekoliko pravila čije nam praćenje može pomoći. Tajna nije u talentu, nego u tome
da zaobiđemo teškoće prisutne u neprirodnoj tradicionalnoj metodici učenja stranih
jezika.
Zamislimo se na trenutak nad time što se događa kada djeca uče govoriti. Ona
usvajaju jezik bez teškoća i lako prevladavaju sve prepreke.
Djetetu nije važno izgovara li riječ dobro ili loše, bitno mu je samo da Je izgovori. A
najvažnije mu je da ga drugi razumiju. Zar mu ima smisla objašnjavati "važnost"
gramatike? Dijete ne zna što je to, ona mu je nepotrebna (s gramatikom će se ozbiljno
upoznati tek u školi). Jednako bi s e trebalo događati sa svakom osobom koja počinje
učiti neki jezik.
Kako mališan raste i navikava se na jezik, postupno usvaja gramatička pravila, no kada
bi neko dijete pokušalo učiti materinski jezik prevladavajući sve tri prepreke (vokabular,
izgovor i gramatiku) istovremeno, to mu naprosto ne bi uspjelo, a i usporilo bi njegov
razvoj. Bilo bi to preveliko opterećenje i prevelik psihički pritisak (o tome smo već
govorili u prethodnom poglavlju). Dijete će shvatiti da je to teško, što bi u budućnosti
22

23. Chia
moglo uroditi kompleksima pri učenju drugih predmeta i drugih jezika. Zapamtite
sljedeće:
Osjećaji su istinska snaga uma. Vaš odnos prema okolini oblikuje vaš doživljaj svijeta,
vašu istinu, koja može biti drukčija od ostalih.
Mislim da, u suočavanju s istim problemom, neki ljudi pokažu ravnodušnost, dok se
drugi pretjerano uznemiruju. Učiti i napredovati možemo samo ako uživamo u tome što
radimo i ako nas nikakve prepreke ne koce. Gradimo iluziju i s užitkom je pretvaramo
u stvarnost.
Sve to postaje moguće ako, zahvaljujući svojem djelovanju, sačuvamo dovoljno
entuzijazma da dođemo do kraja.
Istinski je užitak baviti se onime što nam se sviđa.
23

24. Chia
4
Sistem učenja jezika Ramona Campaye (SRCI)
Kako bi ljudi dobili priliku da primijene moju metodiku učenja, stvorio sam vlastiti
sistem učenja i zapamćivanja koji sam nazvao SRC {Sistema Ramon Campayo), a zatim
sam taj sistem prilagodio učenju stranih jezika (SRCI - Sistema Ramon Campayo de
Idiomas), preuzevši iz njega sve neophodno za učenje jezika.
Osnovni vokabular koji trebate usvojiti i koristiti da biste progovorili na stranom
jeziku za početak će se sastojati od 600 riječi, pomno odabranih. U tu ćemo svrhu
proučiti učestalost korištenja riječi i njihove kombinacijske mogućnosti, odnosno
mogućnosti formiranja novih riječi i rečenica.
Rezultate možemo polučiti u svega sedam dana prakse, vježbajući otprilike sat
vremena dnevno. Na prvi se pogled čini da je to nemoguće, no svi koji su pročitali ovu
knjigu i započeli s radom, uspjeli su ostvariti taj cilj. Naravno, kako bismo stvarno
ostvarili željene rezultate, prije svega treba pročitati i shvatiti knjigu. Ne mogu pogoditi
koliko za to vremena treba svakoj pojedinoj osobi, ne mogu odrediti mjesta gdje će netko
usporiti, ali uvjeravam vas da onaj tko nakon toga poželi naučiti drugi jezik, neće morati
iznova čitati knjigu (iako bi i to nekome moglo biti korisno).
Dakle, pročitavši cijelu knjigu i popunivši tablice (to će uzeti otprilike sedam sati),
osoba može odmah postići nevjerojatne rezultate i samoj sebi dokazati da posjeduje
zadivljujuće sposobnosti - važno je samo da ih uspije primijeniti.
Najvažnije je da će usvojiti dobar vokabular, uključujući izgovor svake liječi. Osim
toga, od koristi bi vam bio i računalni ili elektronski rječnik u kojem se može brzo naći
prijevod svake riječi. Poslije ćete naučiti smišljati neobične asocijacije i tu će u prednosti
24

25. Chia
biti oni koji su se već upoznali s mojom knjigom "Superpamćenje, superčitanje i
superučenje". No ne brinite, novim ću čitateljima pomoći - izložit ću detaljne
informacije zajedno s dobrim primjerima i raznim preporukama.
Jedan od mojih najboljih učenika potrošio je manje od sat vremena na svladavanje
neophodnog vokabulara njemu nepoznatog jezika. Bilo bi dobro da se odmah naviknete
zapisivati sve neobične asocijacije jer ćete luda manje vremena potrošiti na pripreme za
onih sedam iznenađenja što vas uskoro čekaju. U ovoj sam knjizi već pripremio tablice,
kako bi vam bilo udobnije u njih bilježiti sve potrebne informacije. Iste ćete tablice
potom lako izraditi na računalu.
Nadam se da već posjedujete želju i interes, a najvjerojatnije je da će Oni iz dana u
dan rasti. Važno je ne žuriti na prvim koracima kako biste naposljetku postigli dobre
rezultate. Pažljivo pročitajte knjigu do kraja i pokušajte je shvatiti. To je vrlo lako i,
uvjeravam vas, svidjet će vam se.
Pa kako ćemo uspjeti progovoriti strani jezik nakon svega nekoliko dana prakse?
Zamislite da hodate ulicom rodnog grada i odjednom srećete stranca kojii vam se obraća
sljedećim riječima:
1. "Dobar dan. Molim vas, kako ići na glavna ulica?"
ili
2. "Dobar dan. Molim vas, kako dospjeti na glavna uličar
Obratite pažnju na to da je jednu te istu misao moguće izraziti različitim riječima.
Naš prvi cilj, koji ćemo realizirati praktički prvoga dana, jest da naučimo pričati
onako kako je to činio Tarzan, odnosno koristeći glagole u infinitivu. Ipak, nemojte
misliti da ćete doista govoriti poput Tarzana, vaš će govor u početku tek nalikovati na
njegov.
Dakle, kako biste naučili govoriti na stranom jeziku, potrebno je poduzeti taj prvi
korak. Poslije ću objasniti kako je moguće usavršavati jezik i pričati "ljepše", uz sve bolji
napredak.
Prva i najveća prepreka na putu učenja jezika je, kao što nam je svima poznato,
obogaćivanje vokabulara, no tu je zadaću lako riješiti. I u tome će nam pomoći jedna od
tajni moje metodike, iako ćemo o tome detaljnije govoriti u sljedećem poglavlju.
25

26. Chia
Zato krenimo. Pokušajmo naučiti govoriti poput Tarzana, u infinitivima koji
prekrasno izražavaju našu misao i koji će se kasnije lako preobraziti u pravilne rečenice.
Pokazat ću primjer toga kako ćemo govoriti jezikom Tarzana. Prethodne dvije rečenice
(1) i (2) mogle bi zvučati ovako:
3. "Dobar dan. Molim vas, kako naći glavnu ulicu?" ili
4. "Dobar dan. Molim vas, doći na glavnu ulicu?"
Sve su četiri rečenice točne po smislu, odnosno ostvaruju naš cilj, iako su rečenice
broj 3 i 4 tehnički ljepše, odnosno pravilnije. Zato je važno ispravno birati riječi.
Ako ste nakon nekoliko dana učenja sposobni komunicirati sa strancem rečenicama
poput 3. i 4, može se pojaviti drugi problem. Stvar je u tome da će stranac pomisliti da vi
prilično dobro znate njegov jezik i zato bi mogao, naravno, početi objašnjavati brzo i
pritom koristiti složene gramatičke konstrukcije i fraze, zbog čega ćete se najvjerojatnije
zbuniti.
Ako se to dogodi, trebate ga zamoliti da govori s vama na isti način kao i vi s njim -
istim jezikom Tarzana. Njemu će to biti vrlo lako, a vi ćete tako sve razumjeti.
Naučite napamet sljedeću rečenicu:
"Molim vas, govorite sa mnom na isti način kao i ja s vama." Ako pak
vidite da vas nije baš dobro shvatio, možete reći:
"Molim vas, govorite sa mnom u infinitivima, da vas mogu razumjeti."
Vrlo je jednostavno, zar ne? Tako ćete odmah moći komunicirati i voditi razgovor.
Nositelj jezika na svako od četiri pitanja odgovorit će vam na slijedeći način:
" I ć i ovom ulicom, stići na trg i skrenuti desno."
Ili ne posve jezikom Tarzana:
" I ć i ovom ulicom, a kada dođete na trg, skrenuti desno"
Čak i ako kaže riječ "dođete" umjesto infinitiva "doći", gramatički korijeni glagola su
zajednički pa ne biste trebali imati problema s razumijevanjem njegovih riječi. Na takav,
prilično jednostavan način, moći ćete komunicirati i stjecati prijatelje u stranoj zemlji.
26

27. Chia
Ako je prolaznik upotrijebio neku vama nerazumljivu kratku riječ, "kada", naprosto
ne obraćajte pažnju na tu riječ, naprimjer:
" I ć i ovom ulicu, kada doći na trg, skrenuti desno
Čak i bez te riječi, dobit ćete dovoljno informacija ako prepoznate samo glagol "doći" s
imenicama (ulica, trg...). Složit ćete se da su te riječi važnije o d ostalih. Obratite pažnju
na sljedeći očigledan zaključak: važno je dobro poznavati infinitive glagola.
Nakon nekoliko dana prakse slobodno ćete se snalaziti u svakoj situ-aciji a opuštenost
koju steknete pričajući poput Tarzana, pomoći će vam poboljšati i usavršiti poznavanje
jezika, i to upravo zahvaljujući ponosu i zadovoljstvu. Tada ćete poželjeti proučavati
gramatiku i krenuti dalje.
Kao što sam već objašnjavao, sada možete ući u kafić i zamoliti čašu piva: :
"Molim vas, željeti pivo."
Svima razumljiva rečenica u potpunosti će odgovarati našem sistemu. Osim toga,
možete reći:
"Molim vas, željeti uzeti pivo."
No ta rečenica već sadrži neki rizik. Ako već prvog dana prakse koristimo riječ
"želim" umjesto infinitiva "željeti", govoreći:
"Molim vas, želim uzeti pivo" -
konobar će pomisliti da dobro poznajete jezik i razgovarat će s vama koristeći složene
gramatičke konstrukcije. Možda uspijete shvatiti sve i gotovo sve, ali na početnom
stupnju ipak je poželjno graditi rečenice na sljedeći način:
"Molim vas, željeti uzeti pivo."
To će vam omogućiti da situaciju uvijek držite pod kontrolom.
Pozor! Nakon sedmog dana prakse umjet ćete već govoriti "želim" umjesto "željeti", ali
i izgrađivati veze s drugim riječima, onim najvažnijim.
27

28. Chia
Obratite pozornost na to da smo riječi "želim uzeti" mogli koristiti od samog početka
pa bi rečenica bila potpuno pravilna. No već u sljedećem poglavlju vidjet ćete daje glagol
"željeti" u značenju "htjeti" (want, querer) najvažniji među glagolima, jer ćete uvijek
željeti/htjeti nešto izraziti, zamoliti, kupiti, nekamo doći, itd. Ta je riječ vrlo učinkovita i
idealno odgovara brzom učenju jezika, osobito kada se koristi na sljedeći način:
"Molim vas, Mjeri uzeti pivo"
Ako nekoliko dana nakon učenja jezika otputujete u inozemstvo, izađete iz aviona i
počnete govoriti poput našeg prijatelja Tarzana, odmah ćete primijetiti da vam se mnogi
stanovnici te zemlje ljubazno "nasmiješe" prije
nego što započnu razgovor (vaš govor im zvuči simpatično i drago im je da možete
govoriti njihovim jezikom). Ovaj jedinstveni sistem učenja stranih
jezika posjeduje dodatne prednosti - izaziva naklonost ljudi i osmijeh na njihovim licima.
Slažete li se?
Naposljetku, trebalo bi reći da je u razgovorima bolje ne riskirati i ne pokušavati
prenijeti što je moguće više informacija. Počnite od poznatoga, postupno ubrzavajte
tempo i steknite sigurnost. Neke najvažnije izraze, one koje je neophodno pravilno
izgovarati, poput "Želim...", naučit ćemo
kasnije
Usput, ispada da se glagoli u infinitivu koje koristimo komunicirajući govorom
Tarzana", u nekim jezicima poklapaju s razgovornim oblikom, naprimjer u engleskom
jeziku. Englezi kažu "Ja jesti" (I eat), umjesto "Ja
jedem". Zato će nam učenje infinitiva dobro doći.
Tipična dogodovština u tipičnoj situaciji
Postoji prilično mnogo fraza i izraza koji vam u nepoznatoj zemlji mogu dobro doći te
vam pomoći da ljudima objasnite sve što želite, i to već nakon sedam dana prakse (ili čak
i prije). Odmah ćete primijetiti da vas razumiju.
Pročitajte sljedeću izmišljenu priču o tome kako su vas dva prijatelja stranca slučajno
srela u gradu. Obratite pažnju na fraze koje olakšavaju sporazumjevanje.
Pretpostavimo da su ta dva stranca pročitali ovu knjigu od korica do korica i vježbali
tjedan dana.
28

29. Chia
Prijatelji traže autobusni kolodvor, ali ne znaju gdje se on nalazi pa zato pitaju
prolaznika:
- Dobar dan. Molim vas, kako doći na autobusni kolodvor?
Na autobusnom kolodvoru moraju razgovarati s prodavačem karata. Zato prilaze
prozorčiću i pitaju djelatnika:
- Molim vas, koliko koštati dvije karte do Madrid?
Saznavši cijenu nastavljaju s pitanjima:
- Kada autobus odlaziti odavde?
- Točno u podne, - odgovara prodavač.
- Kada autobus dolaziti u Madrid?
- Dolazi u četiri poslijepodne.
- Oprostite, zašto tako dugo putovati? Ni više ni manje četiri sata.
- Zato što taj autobus pravi jednosatnu stanku na ručak.
- Oprostite, u koliko sati?
- U dva sata, otprilike.
- Puno hvala. Želim dvije karte.
Što mislite? Nije loše ispalo, zar ne?
Budući da je još vrlo rano i oni imaju vremena prije odlaska, prijatelji su odlučili malo
prošetati. Sreli ste ih na izlazu iz kolodvora. Jako ste iznenađeni i veseli, a budući da
imate vremena za razgovor, prijatelji su vas odlučili počastiti doručkom:
- Još je vrlo rano. Želiš doručkovati zajedno?
- Dobro, - odgovarate im. - Kamo bismo mogli poći?
- Ja znati jako dobro mjesto gdje je kavana s dobar jelovnik. Ta kavana je u ulica
znati
Arboleda, no ne znati naći ta ulica.
- Nažalost, ni ja ne znam put. Pitajmo prolaznike, - odgovarate.
Jedan od vaših prijatelja prilazi čovjeku na ulici i postavlja pitanje:
- Oprostite, tražiti ulica Arboleda?
29

30. Chia
- Da, svakako. Gledajte, sada trebate ići ravno, zatim skrenite u drugu ulicu lijevo.
Kada dođete na trg, skrenite desno u prvu ulicu.
Pozor! U tom odgovoru koriste se različita glagolska vremena, odnosno čovjek ne
odgovara jezikom Tarzana. No u većini slučajeva uspjet ćete uhvatiti gotovo sve jer
korijeni većine glagola ostaju isti. Osim toga, bit će vam poznat i ostali korišteni
vokabular: infinitivi glagola (ići, skretati, doći...), prijedlozi (u, na), imenice (ulica, trg...)
i dr, kao i pravilan gramatički ustroj rečenice.
U kavani jedan od vaših inozemnih prijatelja naručuje doručak za tri osobe:
- Molim vas, želim tri kava s mlijekom, ovo pecivo i ta dva kolača.
- Dobro, želite još nešto?
- Ne, ništa više, puno hvala. Koliko sve to koštati?
Doručkovali ste i planirate preostalo vrijeme iskoristiti za šetnju obližnjim parkom.
- Novine! Malo čekati, želim nešto kupiti. Zdravo, želim kupiti ove novine, molim
vas.
Već ste na autobusnom kolodvoru i zanima vas što su prijatelji radili u vašoj zemlji i
kada se vraćaju kući:
- Mi doputovati ovamo odmarati tjedan dana. Tvoja zemlja vrlo lijepa i mi želimo doći
ovamo sljedeće godine također.
Drugi prijatelj dodaje:
- Prije nego doputovati ovamo, mi misliti ići ovdje na krstarenje po Sredozemno
more, no na kraju ne naći karte, zato što ih više nema. Sljedeće godine želimo doputovati
Sljedeće
u tvoja zemlja još jednom, no prije toga pokušati ići na krstarenje, zato što jako volimo
more.
- Naš odmor sada završiti. Mi doputovati u Madrid danas navečer i sutra ići aerodrom,
na avion doma.
30

31. Chia
Vi odgovarate:
- Drago mi je da je sve kod vas ispalo dobro.
U tom trenutku jedan od njih zaustavlja vas i pita:
- Oprosti. Što znači "ispalo"? Molim, govori kao mi.
kao
- Da, svakako. "Ispalo" znači da želim reći "je". Drago mi je da je sve dobro. Usput,
kako dugo učiti taj jezik? Zato što ga dobro govoriti.
- Sedam dana, kada doći u Madrid i tada ne znati govoriti ništa, ne znati ništa o taj
jezik, no tada učiti svaki dan jedan sat. Danas govoriti bolje nego jučer, i željeti učiti još
više i govoriti još bolje.
- Nemoguće je! Kako vi moći govoriti tom brzinom i, osim toga, sve shvaćate?
- Shvaćate?
- Razumjeti.
- Hvala što govoriti kao mi. Ja objasniti: mi kupiti i čitati knjigu za učiti jezike:
"Naučite bilo koji jezik u 7 dana".
- I što se događa nakon sedam dana?
- E, to doći poslije. Prvo pročitati cijelu knjigu.
***
Svrha ove jednostavne priče bila je da vam pokažem što bi trebao biti PRVI KORAK u
učenju jezika. Nakon slušanja te kvalitete govora na stranom jeziku, mnogi će ljudi
poželjeti ovladati upravo tim stupnjem sporazumijevanja na stranom jeziku. Zapravo,
poznajem dosta studenata jezika koji nisu usvojili tu razinu niti nakon nekoliko godina
studija.
Opaska. Možda bi netko sada mogao pomisli da će se našom metodom učenja jezika
usvojiti gramatički pogrešan način izražavanja, koji je poslije teško ispraviti. Međutim, to
nije točno, svi se nedostaci vrlo brzo ispravljaju, poznavanje jezika svakim danom postaje
sve bolje, a govor sve pravilniji.
31

32. Chia
Ovaj sistem učenja jezika omogućuje ljudima da vrlo brzo napreduju jer ih od samog
početka potičemo da se odmah služe jezikom, brzo i agilno, bez kočnica, bez uobičajene
početničke muke, a upravo ih to usmjerava prema pravilnom govoru u budućnosti.
32

33. Chia
5
O zapamćivanju "čistih podataka"
Čisti podatak je informacija koja se mora naprosto zapamtiti. Nije uvijek moguće
samostalno doći do značenja riječi, naročito kad ne postoji nikakva logička naznaka koja
bi nam u tome mogla pomoći. Zato ga nazivam "ČISTI PODATAK"; čisti, dakle onakav
kakav jest.
Ako osoba, primjerice, želi zapamtiti imena glavnih gradova svih država svijeta, neće
naći logičku vezu između naziva države i njezinog glavnog grada jer je ime glavnog
grada naprosto čisti podatak.
Glavni grad Danske je Kopenhagen, no da to nisam pročitao, nikada se toga ne bih
dosjetio. Zato nitko nikada neće reći: "Pa sasvim je logično da se glavni grad upravo tako
zove!"
Jedina prilika da brzo zapamtimo takav podatak jest da oblikujemo neobičnu
asocijaciju, zato što se naše pamćenje oslanja na asocijacije; bolje pamtimo ono što
predstavlja pojavu ili radnju koja privlači našu pažnju. Sve se događa upravo onako kako
je opisano u mojoj knjizi "Superpamćenje, superčitanje, superučenje". Nju vam
preporučujem pročitati kako biste temeljitije razumjeli što je čisti podatak.
Na taj način, ako želim zapamtiti ime tog glavnog grada (ili drugih gradova), trebam
smisliti asocijaciju s riječju "dan" ili s bilo kojom drugom riječi što je po zvučanju slična
riječi Danska. Svi znamo što je "dan" pa je
to lako zapamtiti. Kopenhagen ću asocirati s riječju "kopalište". Kopalište je veći otvoreni
prostor iskopa zemlje kod nekih radova, npr. kopanja kanalu ili temelja zgrade.
Sada pokušajmo ujediniti obje riječi: "dan" i "kopalište" putem neobične i upečatljive,
stoga pamtljive asocijacije, naprimjer:
Kroz kopalište treba hodati samo danju, za danjeg svjetla, da ne padnemo u jamu.
Na taj način izgrađuje se veza između riječi "dan" i "kopalište", a posljedično i između
riječi "Danska" i "Kopenhagen".
Nikada se ne bih mogao dosjetiti broja stanovnika nekoga grada, datuma njegova
osnutka, njegove lokacije, boja državne zastave, naziva novčanica, povijesnih događaja i
33

34. Chia
dr., zato što su to sve "čisti podaci", štoviše, to su nezahvalni podaci koji se mogu
mijenjati, a posljedično ne postoji nikakva logička veza na koju bih se mogao osloniti.
Sve su to naprosto činjenice, podaci koje možete pamtiti koristeći neobične asocijacije.
Zahvaljujući tome što smo naučili zapamćivati čiste podatke, sada možemo prijeći na
najvažniji dio našeg sistema učenja stranih jezika, odnosno usvajanje vokabulara. U tu
svrhu izgrađivat ćemo neophodne asocijacije jer svaka riječ i njezina strana inačica jest
naprosto podatak.
Doista, usvajanje stranog fonda riječi odvijat će se izgrađivanjem neobičnih
asocijacija, zato što, kao što smo već shvatili, riječi stranog jezika za nas i jesu čisti
podaci. "Bubanje" ponavljanjem nikada neće biti učinkovito, premda ponavljanje uvijek
ostaje dobar način stjecanja vještina ležerne konverzacije.
Na taj način pokušat ćemo u nekoliko sati zapamtiti cijeli osnovni fond riječi,
odnosno vokabular (povezujući ga s riječima materinskog jezika), ali treba nam sedam
dana svakodnevne prakse (otprilike sat vremena dnevno) kako bismo ga naučili koristiti.
Vokabular stranog jezika nećemo uspjeti dobro usvojiti ako se ograničimo tek na
višekratno čitanje i bubanje, a upravo je to najčešća pogreška koja dovodi do neuspjeha
u učenju jezika.
Naprimjer, vizualizirajući glagol "ustajati" mogu si zamisliti čovjeka koji rano ujutro
ustaje iz kreveta, dok "dizati" možemo sidro ili teret s tla. Ne zaboravljajte da ti glagoli
mogu označavati različite radnje i ne smije ih se brkati.
A sada zamislite da riječ "ustajati" na drugom jeziku zvuči kao "flanten" (upravo sam je
izmislio), odnosno da tu riječ morate upotrijebiti kada želite izreći radnju "ustajati".
Dakle, trebamo naći zamjenu, neku riječ u materinskom jeziku koja će nas podsjećati na
riječ "flanten", i to kakvu koju je lako vizualizirati. To ne mora biti glagol blizak glagolu
"flanten", dovoljna je približna zvučna sličnost.
Tako bi nam riječ "flanca" (dijalektalni izraz za sadnicu) mogla poslužiti kao dobra
zamjena našeg izmišljenog stranog glagola "flanten". Sada se trebamo prisjetiti da je
njezin prijevod "ustajati" i vizualizirati si sljedeći prizor:
Čovjek ustaje ujutro iz kreveta, a oko njega su posvuda u teglicama fiance kojih je
toliko puno da ih mora razmaknuti da bi uopće mogao ustati.
Suprotno, treba li zapamtiti glagol "flanten" u značenju "dizati", prizor će biti drukčiji:
Čovjek diže s poda ogromnu flancu u " tegli' koja je veća od njega, čovjek se sav
napinje od napora i znoji se, ali nikako da je podigne, jer je flanca vrlo velika i teška.
34

35. Chia
Trebamo li isti glagol zapamtiti u značenju "rasti", možemo si zamisliti sljedeće:
Mala flanca raste u sobi velikom brzinom, postaje sve veća i veća, dok ne naraste na
veličinu stabla i uskoro ispunjava cijelu sobu, te nastavlja rasti kroz prozor.
Kako bismo vizualizirati glagole, trebamo zamisliti radnju koja odgovara infinitivu
glagola; osim toga možemo koristiti neku drugu riječ koja pomaže da se stvorena
upečatljiva slika utvrdi u pamćenju. To smo učinili u zadnjem primjeru sa "flancom"
koja raste do divovskih razmjera i kroz prozor prodire iz sobe.
35

36. Chia
6
Prvi kontakt: usvajanje vokabulara
Razumijevanje ovog poglavlja pomoći će vam da ispravno ispunite tablice što ih
predstavljam u sljedećem poglavlju. Ovdje dajem velik broj primjera kako se poslije ne
biste izgubili, i s ciljem izbjegavanja mogućih poteškoća.
između
Proširivanje vokabulara sastoji se u zapamćivanju relativne veze između riječi koje u
različitim jezicima označavaju jedno te isto.
Što zapravo znači "zapamtiti relativnu vezu između riječi"? To znači da veza između
tih riječi nije fiksna. Zašto riječ "stablo" na španjolskom jeziku glasi "arbol", a na
engleskom "tree"? Kao što vidite, ovdje nema nikakve logike, imamo posla s čistim
podacima.
Posve je vjerojatno da ćete u stranom jeziku koji učite naići na riječi koje imaju
mnogo sličnosti s vašim materinskim jezikom (pogotovo ako je
taj jezik povijesno utjecao na vaš, ili obratno), no u većini slučajeva to neće biti tako.
Zato je pamćenje stranoga vokabulara jednako zapamćivanju činjenica. Ti podaci nemaju
nikakvu logičku vezu koja bi nam mogla olakšati zadatak.
Radi se o jednom od važnih, zapravo ključnih načela u učenju jezika. Doista, mnogi
studenti stranih jezika koriste metodu ponavljanja kako bi zapamtili riječi. Ali naš um ne
funkcionira na taj način. Praksa ponavljanja učinkovita je jedino kada u pamćenju treba
fiksirati zadani niz međusobno povezanih podataka, poput riječi u pjesmi (ali ne i čistih
podataka) ili za postizanje prirodnijeg izgovora. Tada će se nakon višekratnog
ponavljanja riječi doista utvrditi u pamćenju. No za to je potrebno utrošiti mnogo
vremena, i to je naporan proces, nakon kojeg još uvijek postoji mogućnost da se neke
36

37. Chia
riječi ubrzo ipak zaborave. Upravo zato studenti moraju uvijek iznova u rječniku tražiti
jedne te iste riječi.
To je jedan od osnovnih razloga zašto studenti koji pokušavaju učiti strani jezik često
postižu tek neznatne uspjehe i brzo gube želju da nastave. Oni, nesumnjivo, slijede
neprirodan proces, protivan logici. Pritom zaobilaze svoj istinski mentalni potencijal,
svoju istinsku, sposobnost učenja. Sve bi se to moglo izbjeći kada bi jezik učili drukčijom
metodom.
Počnimo od jednostavnih primjera
Jednom sam odlučio naučiti njemački a prva riječ s kojom sam se susreo bio je glagol
"JESTI". Prema toj riječi imam poseban odnos, ne zato što sam gurman (uz sve ostalo).
Radi se o prvoj riječi za koju sam smislio asocijaciju tako da mi se duboko usjekla u
pamćenje.
Glagol "jesti" odgovara njemačkom "essen", no ako želim naučiti riječ "jesti" na
njemačkom, neću se ograničiti samo na to da riječ "essen" pročitam nekoliko puta. Bilo
bi previše zamorno, neučinkovito i neprirodno kad bismo to činili sa svakom riječju na
stranom jeziku.
Znajući da riječ "essen" označava radnju koja nam je svima dobro poznata
(konzumacija prehrambenih proizvoda), trebao sam naći drugu španjolsku riječ (jer je
španjolski moj materinski jezik) koja bi nalikovala rijeci "essen", odnosno koja bi joj bila
barem neznatno slična.
Pažnja! "Sličnost" može biti i minimalna jer sasvim prikladna riječ možda i ne postoji.
Unaprijed upozoravam da potraga za "savršenom" ili "gotovo savršenom" vezom nije
ispravan put. Neće vam donijeti rezultate, samo će poremetiti ritam vašega rada.
Nastavljajući potragu za vezom između riječi "jesti/essen", zaustavio sam se na slovu
"S" (es). To se slovo lako vizualizira; i osim toga, po zvučanju je istovjetna početku
njemačke riječi. Naravno, veza "es/essen" nije posve uočljiva, no ne trebamo na to
obraćati pažnju jer se takvo što događa često.
Preostalo mi je da nekom upečatljivom, dojmljivom asocijacijom povežem riječ "jesti"
sa slovom "S" (es). Veza se pojavila vrlo brzo - kada čovjek mnogo jede, njegovo tijelo
počinje nalikovati na slovo "S" jer se pojavljuje velik trbuh, prepun hrane.
37

38. Chia
Zamislite, čitatelju, vrlo debelog gospodina koji jede bez prestanka pa njegovo tijelo
sve više poprima oblik slova "S":
Zamislimo ga kako sjedi za stolom i proždire sendvič (i "stol" i "sendvič" počinju
slovom "S").
Podrazumijeva se da pritom mislim na infinitiv glagola "jesti' koji označava
neposrednu radnju, a ne na druge vrste riječi s istim korijen
korijenom, poput "izjelica", niti na
druge glagolske oblike, zato što stvaramo vizualnu asoci
asocijaciju samo za infinitiv glagola.
Kako bismo postigli da sustav učenja bude slikovit i sve to skupa sistematizirali,
potrebno je popunjavati tablice u kojima ćemo bilježiti pri
lice prijevode riječi i različite
asocijacije.
Te tablice čine materijal sljedećeg poglavlja, zato zasad nemojte raz
razmišljati o njima.
Ovo poglavlje sadrži različite primjere kojima se žele pokazati moguć mogućnosti
asocijativne preobrazbe vokabulara. Takav će vam pristup poslije pomoći da brzo i
učinkovito ispunite sve leksičke tablice.
Druga riječ kojom sam popunio svoj vokabular bila je imenica. To je bila riječ "soba"
(španj. "habitation"), a zatrebala mi je kada sam doputovao u hotel. U njemačkom jeziku
soba je "Zimmer".
Iskoristit ću ovu izvanrednu priliku da vas podsjetim na sljedeće:
najpot-
Kao prvo, vrlo je važno stvarati asocijacije za one riječi koje su najpot-
rebnije, najučestalije u primjeni ili imaju širok raspon značenja (od-(od-
nosno, koje mogu zamjenjivati druge riječi.)
38

39. Chia
Prema tom pravilu, važno je prvo naučiti riječ "soba", a ne "blagovaona" ili "spavaća"
(razne vrste soba), što i logički odgovara mojoj teoriji - u prvom redu raditi s podacima
koji su najvažniji.
Dakle, lako ćemo si moći zamisliti sobu, naprosto sobu, bez ikakvih detalja. Vidite je:
četiri zida, pod i strop. U njemačkom jeziku to je "Zimmer".
Opaska prevoditelja: njemačka riječ "Zimmer" nije pogodan primjer u našem jeziku, u
kojem se pod utjecajem njemačkog jezika u razgovornom jeziku koristi riječ "cimer"
(sustanar) što zvuči jednako kao i riječ "Zimmer", kao i mjestimično pisanje natpisa u
hrvatskim turističkim mjestima s izrazom "cimer fraj" ("Zimmer frei" - slobodna soba).
To je zapravo jedan od onih slučajeva koje autor spominje, kada postoji izravna logička
veza između dva jezika pa stvaranje asocijacije nije potrebno. No budući da je autorov
materinski jezik španjolski, u kojem to nije slučaj, nastavit ćemo prijevod prema
izvornom primjeru, kada Španjolac treba stvoriti asocijaciju između svoje materinske
riječi "habitacion" I njemačke riječi "Zimmer".
Ne možemo vizualizirati tu riječ ("Zimmer") zato što nije u našem fondu riječi i zato
nam je nepoznata. Obratite pažnju: svaki Nijemac može lako vizualizirati sliku koja
prikazuje "Zimmer", ali ne može si predočiti "habitacion". Iako im je slika zajednička,
Nijemac još ne zna što ta riječ označava.
Zbog istog razloga mi (op. prev. - Španjolci) ne možemo vizualizirati nepoznatu nam
riječ "Zimmer". Zato trebamo naći drugu riječ (čija nam je slika poznata) koja će poslužiti
kao zamjena za tu njemačku imenicu.
Riječ koja mi je tada pala na pamet bila je španjolska riječ "cima" (vrh) koja je po
načinu izgovora vrlo slična riječi "Zimmer" ("cima" se izgovara kao "zima"), a usto se lako
vizualizira. Dakle, imamo dvije slike, "soba" (španj. "habitacion") i "vrh" (španj. "cima"), i
probat ćemo napraviti asocijaciju koja će ih povezati.
izgovora
Važno! Obratite pažnju, čitatelju, da je riječ "cima" prema načinu izgovora ("cima" se u
španjolskom izgovara kao "zima") slična napisanoj riječi "Zimmer", iako u njihovu načinu
pisanja nema nikakve sličnosti (cima/Zimmer).
Tu postoji i obratni odnos između cima/zimmer, jer se njemačka riječ "Zimmer"
izgovara kao cimer, odnosno svojim izgovorom sliči pisanoj riječi "cima". Dakle, ne
morate uvijek tražiti izravnu vezu, važno je da se pojavi mogućnost izgrađivanja
39

40. Chia
asocijacije. Sličnost prema zvučanju, odnosno načinu izgovora, osobito je aktualna kada
učite jezik poput engleskog, u kojem se izgovor riječi znatno razlikuje od načina pisanja.
No vratimo se vezi riječi "soba" i "Zimmer" ("cima" - španj. vrh). Asocijacija može biti
sljedeća:
'Zamislite si sobu koja jedva održava ravnotežu na oštrom, uskom planinskom vrhu.
Ljudi u njoj moraju se kretati vrlo oprezno kako soba ne bi izgubila ravnotežu i pala s
vrha u provaliju. Kada se soba slučajno jako nagne na jednu stranu, ljudi unutar nje brzo
trče na suprotnu stranu, kako bi svojom težinom ponovno uspostavili ravnotežu i
spriječili da soba padne s vrha litice.
Kad razmišljam o riječi "soba", odsad ću odmah zamišljati čudnovatu sobu koja se
opasno njiše na uskom planinskom vrhu, i sjetit ću se da na njemačkom ona zvuči slično
riječi "cima" (vrh) koja zvuči kao "zima".
Najljepše je to što zahvaljujući takvim vezama možete lako i kvalitetno pamtiti
nepoznate riječi te ih trenutačno prevoditi, bez razmišljanja o prvotnim asocijacijama
(zaboravit ćete ih).
Osim toga, isti pristup pomoći će s obratnim prijevodom - kada slušaj-jući njemačkog
govornika začujete spoj glasova "cima", odmah ćete shvatiti da je riječ o sobi.
Naše je pamćenje genijalno, zar ne?
Čak i kratko vrijeme utrošeno na vježbu omogućit će vam da sve brže i lakše
izgrađujete asocijacije, a razvit ćete i umijeće vizualizacije i zapam-ćivanja.
Pretpostavimo sada da Nijemac želi naučiti izgovarati španjolsku riječ "habitacion"
(zamislimo da uči španjolski jezik). Trebao bi u svojem jeziku potražiti riječ koja je
prema načinu pisanja ili izgovora slična "habitacion". Jedna riječ koja bi mogla
odgovarati je "Habicht" (njem. jastreb) koja na španjolskom zvuči kao "azor".
Njemački bi student sada trebao smisliti neobičnu, upečatljivu asocijaciju za riječ
"Zimmer" (soba) vezano uz odgovarajuću riječ "Habicht" (jastreb) koja će mu pomoći da
se sjeti španjolske riječi "habitacion". Nijemac bi, dakle, mogao vizualizirati sljedeće:
"Zimmer" (soba) visi u kandžama letećeg "Habicht" (jastreba).
Na taj način sjetit će se da je španjolska riječ za "Zimmer" slična "Habicht", pa će mu
odmah pasti na pamet "habitacićn".
Naravno, ako španjolski čitatelj koji uči njemački jezik zamišlja "azor" (španj. jastreb)
koji sjedi za stolom pred tanjurom "habichuelas" (španj. grah) s dimljenom kobasicom,
sjetit će se da se, ako želi na njemačkom reći "azor" (jastreb), treba prisjetiti riječi koja je
40

41. Chia
po zvučanju slična - "habi-chuela" (grah). Tako će se brže sjetiti prijevoda na njemački:
"Habicht". Po želji, taj isti španjolski čitatelj može vizualizirati sljedeći prizor:
Un "azor" comiendo con mucho "azogue" unplato de habichuelas.
(Jastreb vrlo užurbano jede tanjur pun graha.)
Riječ "azogue" (žurba) poslužit će nam zato da još jednom naglasimo riječ "azor"
(jastreb) zahvaljujući sličnosti u načinu pisanja, pa nas to podsjeća da se radi upravo o
jastrebu, a ne o orlu, sokolu, sovi ili drugim letećim predatorima, budući da je teško
stvoriti preciznu sliku baš jastreba (sve te ptice običnom čovjeku izgledaju prilično
slično).
Sjetite se sljedeće izreke:
Da se ne zbuniš, smisli asocijaciju.
Prisjetimo se još jednom prethodnih primjera. A vas pitam: "Kako se kaže 'jesti' na
njemačkom?" Razmislite malo...
***
S vjerojatnošću od 99 posto ta se riječ asocira sa slovom "S". Dakle? Sjećate li se?
***
A kako zvuči na njemačkom "soba"?
***
Sigurno ćete se sjetiti sobe koja jedva održava ravnotežu na oštrom planinskom vrhu.
Dobro. Sad pitalica: ako znate da je njemački jezik prilično logičan i strukturiran, te
ako znate da riječ "jesti" na njemačkom glasi "essen", dok riječ "soba" glasi "Zimmer":
41

42. Chia
Kako se na njemačkom kaže "blagovaona", pojam koji smisleno objedinjuje prethodne
riječi?
Razmislite malo.....
***
Riječ "blagovaona" rezultat je spajanja dviju prethodnih riječi: "soba" i "jesti" jer je to
soba u kojoj se jede. Jeste li uspjeli napisati nepoznatu riječ? Preformulirat ću pitanje:
Imate li kakvih prijedloga, kako bi mogla zvučati riječ "blagovaona" na njemačkom
jeziku?
Pokušajte smisliti moguću varijantu, pričekat ću...
***
Ako ne znate njemački i napisali ste riječ poput "essenzimmer" ili "zimmeressen",
svakako ste na dobrom putu jer shvaćate da nema potrebe tražiti asocijacije za svaku
novu riječ, odnosno da postoji drugi način -korištenje logike koja pomaže konstruirati
nove riječi.
Točna riječ je "Esszimmer" (njem. blagovaona). Složit ćete se da je vrlo slična
"essenzimmer", no postoji i razlika. U svim jezicima susretat ćemo se s malim
gramatičkim pravilima. U danom slučaju, kako bismo složili ispravnu riječ, iz glagola
"essen" trebamo ukloniti dva zadnja slova (-en) i ostaviti "ess". Njemački glagoli
završavaju na "-en" i zato, da bismo dobili novu riječ od dvije druge, iz glagola trebamo
izbrisati zadnja dva slova.
Primjenjujući tu jednostavnu logiku (ako, naravno, niste nešto pobrkali), možemo
lako stvarati nove riječi od već poznatih.
Obratite pažnju na jedno od mojih omiljenih pravila:
Kad bilo što učite, najbolje je ići "od većeg prema manjem", drugim riječima, početi
uvijek od najopćenitijeg, ne udubljujući se, da biste poslije prešli na temeljitije
proučavanje pojedinosti.
42

43. Chia
Ako to pravilo primijenimo na posljednji primjer, postat će jasno da je mnogo važnije
prvo naučiti značenje riječi "soba", a ne "blagovaona" - zato što pojam "sobe" ima šire i
općenitije značenje.
Dakle, poznavanje riječi "Zimmer" (soba) pomoći će nam u trenutku kada sretnemo
novu riječ, naprimjer "Esszimmer" (blagovaona): kad ugledamo nastavak "-zimmer" lako
ćemo pretpostaviti da se radi o nekoj vrsti sobe.
Pokušajte sami pogoditi:
Sto znaci njemačka riječ "Badezimmer" ?
Iskustvo pokazuje da trebamo obratiti pažnju na već poznati nastavak "-zimmer";
shvaćate dakle da se radi o nekoj vrsti sobe. Prvi dio riječi "bade" sigurno ukazuje o
kakvoj se vrsti sobe radi.
Ako prvi dio, njemački "bade" povežemo s riječju "bide", lako ćemo riješiti zadatak.
Mislite li da je to.... (Sigurno ste sad na dobrom tragu!)
Sve što sam učinio jest to da sam odabrao riječ koja zvuči slično kao "bade". Odabrao
sam "bide", a gdje bi se moglo naći bide? Naravno, u kupaonici! Jako dobro, zahvaljujući
toj vezi postaje nam jasno da "Badezimmer" znači "kupaonica". Super je, zar ne?
Odlično, a sada malo razmišljamo:
1. Znamo da riječ "Badezimmer" ("bade" + "zimmer") znači "kupaonica" i da
"Esszimmer" ("ess" + "zimmer") znači "blagovaona".
2. Kako bismo stvorili riječ "Esszimmer" morali smo ukloniti nastavak "-en" iz glagola
"essen" a sada ako korijenu "ess" dodamo "-en", ponovno imamo riječ "essen" (jesti).
3.Također bismo mogli dodati "-en" i riječi "bade" te dobiti glagol "baden" koji je
također povezan s riječju "kupaonica". Ako "essen" znači "jesti", "baden" znači "kupati
(se)". Logično je, zar ne?
Dakle, zahvaljujući znanju prijevoda općenite riječi "soba" (Zimmer), možemo
slobodno pogađati značenja drugih vrsta soba.
Imajte na umu da je razmišljanje osnova procesa zapamćivanja, pa nema potrebe
tražiti razne tehnike učenja napamet onoga što možemo shvatiti primjenom jednostavne
logike.
Vještina logičkog mišljenja pomoći će nam u usvajanju sve veće količine znanja; ;
prvenstveno ćemo uvijek u svemu što učimo tražiti neku logiku. Za svaku riječ možemo
43

44. Chia
smisliti asocijaciju. One koje nam je teško vizualizirati trebamo zamijeniti
jednostavnijim sličnim primjerima.
Osim toga, susrest ćemo se i s drugom skupinom riječi koje ne izazivaju nikakve vizije
i koje su jednostavno prekratke da bi se za njih tražilo asocijacije ili klasična poklapanja.
One mogu imati vrlo mnogo značenja. Navest ću primjer:
Njemački prijedlog "zu" ne može se vizualizirati naprosto zato što takva kratka riječ
ne sadrži u sebi neki konkretan pojam koji bismo si mogli predočiti. Za tu riječ jednako
je nemoguće naći zamjenu. I što je najgore, ta malena riječ može se na druge jezike
prevoditi cijelim nizom posve različitih prijedloga: "k", "kod", "za", "na". Što nam je onda
činiti?
Kada sam se susreo s tim prijedlogom, odmah sam obratio pažnju na to kako se on
izgovara. Njegova je transkripcija "cu" i palo mi je na pamet da uzmem japansku riječ
"cunami" koja označava golemi val koji nastaje zbog podvodnog potresa. Taj je prizor
lako zamisliti, a riječ "cunami" slična je s njemačkim prijedlogom jer isto tako počinje sa
"cu". Može se naravno odabrati i neka druga riječ, koja počinje sa "zu" (prema načinu
pisanja njemačkog prijedloga "zu"), naprimjer "zubar".
Moram priznati da sam bio malo razočaran jer mi se u početku prijedlog "zu" učinio
složenijim jer je bio prekratak da bi se za njega našla asocijacija, međutim našao sam ih
čak dvije: "cunami" i "zubar".
Želio sam pronaći nešto originalnije, a s obzirom na to da volim graditi asocijacije i
koristiti imaginaciju, izložit ću vam detaljnije konačan rezultat svojih razmišljanja, za
koji držim da spada među dojmljivije u mojoj karijeri.
Što se događa kada izgovaramo njemačku riječ "zu" nekoliko puta zare-dom? Budući
da se ta riječ izgovara kao "cu", čut ćemo:
"cu", "cu","cu", "cu"...
Molim vas, pokušajte izgovoriti te glasove više puta zaredom, podsjeća li vas to na
nešto? Mene ti zvukovi podsjećaju na kihanje. Zato sam odlučio zamijeniti prijedlog "zu"
radnjom koja podsjeća na kihanje.
U predloženoj asocijaciji prijedlog se ponavlja četiri puta. U rječniku su sljedećim
redom navedena sljedeća najučestalija značenja: "k", "kod", "za",
"na". (Op. prev. - dalje ćemo nastaviti prijevod sa španjolskim primjerima, kako bi
čitatelj saznao kakvu je asocijaciju smislio autor.)
U njemačko-španjolskom rječniku kao prijevod njemačkog prijedloga "zu" abecednim
redom navedeni su sljedeća četiri prijedloga: "a, en, para, por".
44

45. Chia
S druge strane, uvijek sam mislio da je španjolski grad u kojem se najviše kiše Jaen.
Možda sam u krivu, ali za one koji ne znaju, u proljeće, osim trave i ostalih biljaka koje
izazivaju alergije, Jaen je nadaleko poznat španjolski grad s najvećim brojem stabala
maslina. A stablo masline tijekom cvatnje jedan je od najčešćih alergena, što u ljudi
izaziva kihanje.
Dobro, njemački prijedlog "zu" asocirao sam s kihanjem, a grad Jaen zauzima prvo
mjesto u kihanju. Dalje razmišljam:
Jasno je da ljudi u tom gradu puno kišu i stoga bismo poopćeno mogli reći da se to
događa svakome tko "prolazi kroz Jaen" (španj. "pasa por Jaen" - prolazi kroz Jaen).
A sada vas molim da obratite pažnju na sljedeću veliku sličnost fraze "Pasa por Jaen"
sa svim prijevodima njemačkog prijedloga "zu", nakon promjene redoslijeda: "Para, por,
a, en". Zapravo, kada brzo izgovaramo "Paraporaen", po zvučanju to vrlo sliči rečenici
"Prolazi kroz Jaen".
Zadovoljan takvim tijekom misli, rekao sam: "Dakle, slučaj je završen" -i odmah sam
se sjetio da riječ "zu" između svega ostalog ukazuje na svršetak radnje.
Taj primjer pokazuje da uvijek možemo pronaći zadovoljavajuće zamjenske riječi.
Naša granica je vlastita imaginacija, a nju možemo uvijek razvijati i usavršavati, i dobro
je da uživate u tome.
Ustaljene fraze: drugi načini zapamćivanja
Zamislite, naprimjer, da ste Španjolac koji uči engleski jezik i želite upamtiti da
španjolska riječ "necesitar" (trebati) na engleskom zvuči kao "need".
need".
Isprobajmo u tu svrhu novi način zapamćivanja - stvaranje rečenica koje sadrže
materinsku riječ i zamjenu strane riječi. Takve rečenice zvat ćemo "ustaljene fraze" jer ih
naše pamćenje bilježi takvima kakve jesu. Uklopimo, dakle, te dvije riječi u rečenicu koja
će odsjesti u našem pamćenju kao podsjetnik na tu određenu stranu riječ. Tako
pretpostavimo da smo za englesku riječ "need" pronašli riječ "nene" (španj. beba,
need"
mališan). Tada smo uspjeli složiti sljedeću frazu:
"Necesitar un nene." (Trebati bebu.)
Pokušajmo si zamisliti sirotište u kojem je mnogo mališana koji trebaju roditeljsku
ljubav i brigu. U sirotište dolazi par koji će posvojiti mališana.
45

46. Chia
Obratite pažnju daje španjolska riječ "necesitar", kao i engleska "need", počinju
slovima "ne" od kojih smo zapravo i sastavili riječ "nene": "ne" + "ne". To je dakle razlog
zašto smo odabrali "nene".
S druge strane, možemo se usredotočiti na zvučanje riječi "need" (ni:d) koje me
podsjeća na riječ "nido" (španj. gnijezdo).
Možemo koristiti sljedeću ustaljenu frazu:
"Necesitar un nido." (Trebati gnijezdo.)
Možda je to dovoljno, no bilo bi bolje da vizualiziramo cijelu sliku: ptičica na tankoj
grani može svaki tren pasti i zato joj je potrebno gnijezdo.
Ako ujedinimo obje varijante koje sam predložio za riječ "need", stvorit ćemo
"ustaljenu frazu" koje se, prema mojem mišljenju, lako pamti i bez vizualizacije:
Bračni par treba gnijezdo (necesitan un nido) za svojeg
potrebitog mališana (necesitado nene).
***
Udobnost takvih ustaljenih fraza najbolje se pokazuje u radu s vrlo kratkim riječima
kao što su osobne zamjenice, veznici, prijedlozi ili upitne riječi.
Kako bismo zapamtili da se hrvatska upitna riječ "što?" prevodi na njemački kao
"was?", koje se izgovara kao "vas", lako bismo mogli izgraditi frazu:
was?",
"Što vas zanima?"
Evo još jednog primjera. Pretpostavimo da učite engleski jezik i saznali ste da
hrvatskom glagolu "dobiti" odgovara engleski "get".
Tražimo riječ koja bi mogla zamijeniti engleski glagol "get" i tako nam su pale na
pamet "gete" (stare dalmatinske visoke cipele) pa na osnovi te sličnosti konstruiram
sljedeću frazu:
"Želim dobiti gete."
Riječ "get" također je vrlo slična pojmu "gat" (šetalište uz obalu, mol). Pretpostavimo
get"
da koristimo glagol "get" u značenju "dostići, dohvatiti" (nešto rukom). Zamislimo:
46

47. Chia
"Stojim na gatu i pokušavam iz mora dohvatiti ribu."
Ako spojimo obje predložene varijante za "get" u jednu rečenicu, dobit ćemo sljedeće:
"Stojim na gatu u getama i pokušavam iz mora dohvatiti ribu."
U njemačkom jeziku isti glagol u značenju "dostići" zvuči kao "erreichen". Na tu nas
riječ može podsjetiti kombinacija riječi "era" + "ih". Sada ih trebamo samo uklopiti u
zanimljivu rečenicu. Fraza koja nam pomaže zapamtiti riječ "erreichen" mogla biti
zvučati ovako:
"Mnogi svakodnevni predmeti neće dostići visoku starost -nova
era ih je već pregazila."
Pretpostavimo da želimo naučiti izgovarati englesku riječ "teach" koja znači "učiti".
teach"
Kao zamjensku riječ mogli bismo odabrati riječ "ptić" koja se
u razgovornom obliku izgovara kao "tić", odnosno u potpunosti odgovara izgovoru
engleske riječi "teach". Smišljamo rečenicu:
"Tić počinje učiti l etenje"
"
Drugi primjeri
Inteligente (španj. inteligentan, pametan): može se prevesti na engleski kao
"intelligent" ili "clever".
1. Prva varijanta: "intelligent" - ovdje nema potrebe graditi asocijacije sa španjolskim
"inteligente" jer su riječi gotovo identične.
2. No kako bismo zapamtili drugi prijevod "clever", moramo stvoriti asocijaciju jer su
riječi vrlo različite.
Kako vam zvuči sljedeća fraza?
" E l que es inteligente siempre da en el clavo.
clavo."
{Pametnome se uvijek smiju.)
***
47

48. Chia
Enfermo (španj. bolestan): u engleskom je to "sick". Fraza bi mogla
biti sljedeća:
"Pues si que estd enfermo
enfermo."
(Dakle, bolestan je.)
U danom slučaju riječi si que jako podsjećaju na "sick".
***
Alcanzar, coronar (španj. dosegnuti, stizati): obje riječi mogu se prevesti na engleski
kao "reach". Kao zamjensku uzimamo španjolsku riječ "racha" (španj. udar, nalet vjetra).
"Vemos como una racha de viento impide a un rey alcanzar su corona de papel, la cual se
aleja de el rodando." (Vidimo kako nalet vjetra skida s kralja njegovu papirnatu krunu i
smeta mu da je ulovi.)
Budući da znamo da glagol "coronar" označava "popeti se na vrh planine" (doseći vrh),
možemo usavršiti prethodnu sliku zamislivši kralja planinara koji se penje na vrh planine
gdje puše jak vjetar:
"Tras coronar la cima, la racha de viento lanza su corona ladera abajo y nopuede
"T
alcanzarla." (Kada doseže vrh, nalet vjetra skida s njega krunu i on je ne može
uhvatiti.)
Obratite pažnju da španjolska riječ "racha" (nalet vjetra) zvuči slično engleskom
glagolu "reach" (dosezati).
***
Llorar je španjolska riječ koja znači "plakati". Na ruskom jeziku ista riječ zvuči kao
"plakat"'. Pretpostavimo da ste Španjolac koji uči ruski. Budući da se ćirilica jako
razlikuje od latinice, najbolje je asocirati riječi prema tome kako se izgovaraju, a ne
prema tome kako se pišu. Uključivši imaginaciju zamišlja da se u zimskim mjesecima u
Rusiji vani ne smije plakati jer je vrlo hladno i može doći do prehlade, te stvara frazu:
"Al llorar las lagrimas que caen alsuelo se transforman en placas dehielo." (Kada
llorar,
počinju plakati, suze koje padaju na tlo pretvaraju se u led.)
48

49. Chia
Maleta je španjolska riječ koja znači "kovčeg". Na ruskom ista riječ zvuči kao
"čemodan".
Kao zamjenske riječi za konstruiranje rečenice biram španjolske riječi "chimenea"
(dimnjak) i glagol "dan" (davati). Slažem rečenicu:
"Visualizo una gran chimenea de la que en vez de humo salen maletas hacia arriba.
Los rusos se acercan a ellaporque en esa chimenea dan maletas
maletas."
(Vizualiziram veliki dimnjak iz kojeg umjesto dima izlijeću kovčezi. Približavaju
mu se Rusi jer tamo daju kovčege.)
Za one kojima je hrvatski materinski jezik i pokušavaju zapamtiti španjolsku riječ
"maleta", prijedlog zamjenske riječi je "Mljet". Asocijacija, odnosno ustaljena fraza bi
mogla biti:
"Vidim kako turist dolazi trajektom na Mljet s ogromnim kovčegom jer je to otok
pa sa sobom treba ponijeti puno stvari."
Želite li zapamtiti rusku riječ "čemodan", oslanjajući se na izgovor, u rečenici
možemo koristiti kombinaciju riječi "ćemo" + "dan", naprimjer:
"Ovaj ćemo dan provesti u pakiranju velikog kovčega za put u Rusiju."
Creer je španjolska riječ koja može imati dva različita značenja: "misliti" i "vjerovati".
'Vjerovati" je njezino glavno, odnosno prvo značenje. Pokušat ćemo naći hrvatsku
zamjensku riječ koja bi nas mogla podsjećati na glagol "creer". Glagol "kreirati* doista je
odličan izbor. Kao prvo, izravno nas podsjeća na način izgovora riječi "creer" - (kre:r) -
kreirati, a može se povezati s njom i po značenju.
Pokušat ćemo uklopiti zamjenu strane riječi i hrvatski prijevod u istu frazu. Sljedeća
odlična fraza pomoći će nam da zapamtimo glagol "creer" i njegovo značenje:
"Sami odlučujemo u što ćemo vjerovati isto ćemo kreirati svojom maštom."
Ili:
49

50. Chia
"Da bismo mogli sami kreirati svoj život, trebamo vjerovati u sebe.
Želite li nešto konkretnije, što bismo mogli još i vizualizirati, predlažemo sljedeće:
"Vizualiziramo mnogo vjernika u crkvi koji promatraju sliku
kreiranja svijeta."
Fiksacija slika uz riječi ne stvara zbrku, nego obratno, još bolje fokusira pažnju na
asocijacije koje želimo izgraditi, u danom slučaju uz riječi "kreirati, kreiranje" ("creer") i
"vjerovati"; creer = vjerovati.
Smatra se da pamćenje radi na razini naše podsvijesti pa nam neki mehanizmi koje
ono posjeduje pomažu da nepogrešivo, iz svake asocijacije, kao i iz svake ustaljene fraze,
izvučemo neophodnu i željenu informaciju.
Ne bojte se razvijati maštu - to je najbolji mentalni alat pomoću kojeg umnožavamo
svoje sposobnosti.
Druga opcija da se vizualizira "creer" jest odabir riječi "krema". Nadograđujući
prethodnu asocijaciju, vizualiziramo:
"Možemo vjerovati da je na početku svog kreiranja, svijet bio
nalik golemoj kremi
kremi".
***
Sueco na španjolskom znači "Šveđanin". Odgovarajuća riječ na švedskom jeziku je
"svensk".
Na mojim predavanjima uvijek je prisutan netko tko želi testirati moju imaginaciju i
smišlja neku zahtjevnu riječ. U ovom slučaju radilo se o obrazovanom i marljivom
studentu na seminaru iz tehnika učenja koji sam nedavno održao na Mallorci. Taj je
student želio je saznati kako se stvara asocijacija za sljedeći primjer.
U španjolskom, naime, postoji fraza "hacerse el sueco" (doslovno: "postati Šveđanin"),
koja znači "praviti se da ne čuješ" ili "ne obraćati pažnju". Predložio sam da pozovemo
"Šveđanina" na sljedeći način:
"Sssh"
Kada me je pogledao, rekao sam:
"Ven aca." (Pogledaj ovamo.)
50

51. Chia
No budući da on nije obraćao pažnju i nije nas primjećivao, nastavili smo ga zazivati:
"Sss ven a K"
Beskorisno je. I dalje je "glumio Šveđanina" pa smo morali uvijek iznova ponavljati
sve bržim tempom:
"Ss ven a K."
"Ssven aK ."
"Sven aK."
"SvenK."
***
Proljev (dijareja) na japanskom jeziku izgovara se kao "gueri". Kao zamjenska riječ
mogla bi nam pasti na pamet "guarana" (južnoamerička biljka popularna kod nas kao
dodatak hrani za poboljšanje koncentracije).
"Vidim hrabrog japanskog vojnika samuraja, koji je neposredno prije važne bitke
popio cijelu bočicu tableta guarane pa je dobio proljev
proljev."
***
Tuš se na japanskom jeziku izgovara kao "shawaa". Kao zamjensku možemo uzeti riječ
"šala".'
" Vizualiziram japanskog siromaha u tušu. Oči su mu zatvorene da u njih ne uđe šampon
i on ne može umiti lice zato što je iznenada ponestalo vode. Siromah viče svojem
prijatelju: - Ej, kakva je to neslana šala Uključi vodu!"
šala?
Ili, kao zamjensku riječ uzmimo "šavovi". Zamišljamo:
"Vidim ranjenog samuraja kako se tušira u kolibi. Tijelo mu je puno grubih
šavova kojima su zašivene njegove rane."
***
51

52. Chia
Groblje se na japanskom jeziku izgovara kao "bochi". Imaginacija mi oslikava
svakodnevne razbibrige mrtvaca na groblju i vizualiziram sljedeće:
"Mrtvaci boćaju na groblju.
***
Prijatelj se na japanskom jeziku izgovara kao "tomodachi". Svatko od nas vjerojatno
poznaje nekog Tomu. Evo što bismo mogli reći:
"Moj prijatelj Tomo dat će mi svoj auto da se vozim po Japanu."
Hitna pomoć (kola hitne pomoći) na japanskom se izgovara kao "kvuuk-yuusha".
Nemojte da vas to uplaši. Ako se skoncentriramo na zvučanje riječi "kyuukyuusha" i
pritom zamislimo kola hitne pomoći kako jure cestom s uključenom sirenom ("uuu uuu")
i rotacijskim svjetlom, na dobrom smo putu. Zamišljam kako kola hitne pomoći brzo
kreću na poziv i škripe gumama "ky..." pa onda jure s uključenom sirenom "uu", koče i
skreću na zavoju zbog čega gume opet škripe "ky.pa jure "uu" i napokon stižu na
odredište i gase motor "sha...". Kako sve to zvuči zajedno: "ky... uu... ky... uu... sha..." ili
brzo: "kyuukyuusha".
Tanjur se na kineskom izgovara kao "pan zi". Kao zamjenske riječi mogu nam pasti na
pamet "pazi" i "pansion".
"Pazi da nepretrpavassvoj tanjur hranom, da se ne udebljaš."
i onda:
" U pansionu uvijek nude puno hrane i zato pazi da ne stavljaš na svoj tanjur
previše."
***
52