2. Nastanak
Nastali su od riba dvodihalica
Postoje i problemi koji se
javljaju u promeni staništa:
~Disanje
~Kretanje
~Razmnožavanje
~Gubljenje vode iz tela
Podela : ~Bezrepi
~Repati
~Beznogi
Nastali su pre oko 400 miliona
godina u Devonu
3. Zelena žaba
Uvek blizu vlažnih mesta
Koža tanka,ljigava i sluzava
Razmnožavanje u vodi ili na lišću
Koža je sluzava jer tako sprečava gubitak
vode i omogućava disanjejer pluća su im i
dlje primitivna pa dišu celom površinom
(kožom) tela
Nemaju stalnu telesnu temperaturu
Obojenost – mimikrija
~Aposematska obojenost (upozoravajuća)
Ishrana ~ grabljivice
~love u skoku , dugačak lepljiv
jezik, oštar vid
Čulni organi : ~parne oči
~mirisni organi
~čulo sluha koje je u stanju da
,,filtrira’’ odreĎeni zvuk
4. Telo žabe
Krupna glava : ~ par očiju
~ usni otvor
~ mirisni otvori
~ slušni otvori
Trup : ~dva para nogu
~ prednje (kraće)
~ zadnje (duže)
~kretanje : isključivo skakanje ili
plivanje (plovne kožice)
Rep su izgubile evolucijom i zato što im
smeta u skakanju i plivanju
Razmnožavanje : u vodi
~ spoljašnje
~ iz jaja se razvijaju
punoglavci (spoljašnje škrge, dugačak rep
sa perajem po obodu, bočna
linija, biljojedi, nemaju noge)
~ probražaj-metamorfoza
5. Beznogi vodozemci
Naseljavaju tropske krajeve
Veći deo života provode pod
zemljom
Repati vodozemci
Valjkastog oblika, izražena glava i rep
Daždevnjaci (vreme razmnožavanja
provedu na kopnu) , čovečija ribica i
triton (mrmoljak)
Čovečija ribica živi u kraškim pećinama
(Postojska jama u Sloveniji)
~ zakržljale oči
~ koža bespigmentisovana (nalik na
ljudsku) po čemu je dobila ime
Mrmoljci najveći deo života provode u
7. Osnovne odlike
„beba’’
gmizavac
Pravi kopneni kičmenjaci :
~efikasna pluća Kožasta
ljuska
~sprečeno gubljenje
vode
Kesa sa
~razmnožavanje na hranom
kopnu
Kesa za
Rožne krljušti i ploče štetne
materije
Jaje prilagoĎeno razviću na kopnu:
Kesa sa
~kožasta ljuska tečnošću
~kesa za odlaganje štetnih materija
~ kesa sa tečnošću
~kesa sa hranljivim materijama
~’’beba“ gmizavac
8. Krokodili
Krokodile štite krupan stas, snažna vilica i jaki zubi
Smatra se da su nastali u vreme dinosaurusa
Krljušti su im četvrtaste i veoma čvrste rožne pločice.Na leĎima su im ojačane
kožnim koštanim pločama
Oči i nozdrve su im visoko postavljene
Dugačak i bočno spljošten rep pomaže pri plivanju ili u borbi sa žrtvom
Oni su društvene životinje, vode brigu o potomstvu (majka prenosi mladunce u
čeljustima od gnezda do vode vrlo nežno zahvaljujući čulu za pritisak u vilici)
Dele se na krokodile i aligatore
Najmanji je amazonski Kajmanu
Nilski krokodil je nekim narodima sveta životinja
Aligatori su manjih dimenzija, karakteristični su po zubima u donjoj vilici koji se ne
vide kada su usta zatvorena, dok se kod krokodila vide.
Hrane se isključivo ribom, a ponekad ulove i neki veći plen
Indijski Gavijal se odlikuje dugačkom i uzanom vilicom na čijem kraju se nalazi
proširena njuška, prilagoĎena za hvatanje ribe.Indusi ga smatraju svetom
životinjom
10. Kornjače
Imaju kratko i široko telo zaštićeno čvrstim oklopom i
obloženo pločama
Sastoji se iz gornjeg leĎnog i donjeg trbušnog dela koji su
sastavljeni „šavovima’’
Umesto zuba imaju orožalu pločicu koja podseća na kljun
ptice
Biljojedi su , dok neke morske vrste su i grabljivice
Najveće i najdugovečnije su kornjače sa ostrva Galapagos
Prosečan životni vek je oko 180 godina
Oni pravi džinovi mogu da narastu do 1.5m
U našoj zemlji postoje tri vrste kornjača : šumska, barska i
rečna
Neke morske kornjače se uvek vraćaju na plažu na kojoj su
roĎene
12. Gušteri
Gušteri su najbrojnija i najrasprostranjenija grupa gmizavaca
Žive na svim kontinentima izuzev Antartika
Hrane se uglavnom insektima dok veći love ptice i manje sisare
Većinom love danju izuzev pustinjskih vrsta koje love noću
Glavno čulo za orjentaciju je čulo ukusa-mirisa koje se nalazi u ustima i
otkriva tragove pomoću račvastog jezika kojim stalno palaca (liže mirisne
tragove koje za sobom ostavljaju životinje)
Kada su u opasnosti odbacuju rep tako što na odreĎenom pršljenu mišić se
zgrči i otpada.Novi rep im izrasta posle nekoliko nedelja.Proces se naziva
regeneracija
Imaju dva para nogu sa po pet prstiju koji se završavaju oštrim kandžama
Kod nekih vrsta noge su zakržljale dok ih neki uopšte nemaju (blavor i slepić,
podsećaju na zmije jedina razlika je što se očni kapci pomeraju)
Na primorju žive gušteri – Gekoni koji uz pomoć listolikim, naboranim
lepezastim prstima mogu da se penju i uz potpuno glatku površinu
Najveći meĎu njima je gušter zvani „zmaj’’ sa ostrva Komodo, za njim su i
morske iguane
Manji predstavnici su zelembaći, livadski i zidni gušteri (kod nas česti)
Kameleoni menjaju svoju boju u zavisnosti od svetlosnog intenziteta i dnevne
temerature ili trenutnog raspoloženja
14. Zmije
Vretenastog tela, veoma brze, okretne i beznoge zmije su najomraženije životinje kod ljudi
U gornjoj vilici imaju dva oštra šuplja zuba, kod otrovnica iz njih izlazi otrov, povezani su
sa otrovnom žlezdom (trouglasta glava)
Rožne krljušti menjaju u odjednom i ostavljaju iza sebe „zmijsku košuljicu
Skelet lobanje zmija je od tankih kostiju i vilice im se potpuno rastavljaju kako bi progutale
plen nekoliko puta veći od njih
One su jako brze.U tome im pomaže veliki broj kičmenih pršljenova (i do 450)
Sve zmije su mesojedi. Neke od njih se pretežno hrane ptičijim jajima dok neke vole sitne
sisare.Postoji dva načina lova : ~neke su udavi ~neke su otrovnice
Čula sluha i vida nisu dovoljno razvijena.Umesto toga stalnim palacanjem jezika
prikupljaju informacije o mogućem plenu, suprotnom polu, neprijatelju ili atmosferskim
prilikama. Imaju isposobnost osećanja vibracija tla.
Anakonda iz Južne Amerike može da naraste i do 15m. Ova zmija ne polaže jaja već „raĎa’’
žive mladunce. Hrani se tako sto se obmota oko žrtve i uguši je
U hladnim vremenskim uslovima zmije su u obamrlom stanji gde u jamama preživljavaju
zimu zahvaljujući svojim masnim naslagama
U našoj zemlji živi nekoliko vrsta ne otrovnica kao što su smuk (hrani se
miševima), belouška i ribarica koje spadaju u vodene zmije i hrane se ribama i
žabama.MeĎu otrovnicama poznate su šarka i poskok koje možemo prepoznati po roščiću
na glavi
U današnje vreme zmijski otrov se koristi u farmacerutskoj industiri, protiv srčanih
oboljenja
16. Dinosaurusi
Preci gustera
Naučnici koji proučavaju prošlost života na planeti Zemlji ~
palaentolozi ~ jedini mogu da tumače tragove dinosaurusa
U 19. veku je pronaĎen okamenjen skelet dinosaurusa (fosil)
Razmnožavali su se iz malih jaja u odnosu na njihovu veličinu
(najveće do sada jaje je tesko 3 kg i malo vece od nojevog)
Živeli su u mezozoiku i izumrli pre oko 65 miliona godina