SlideShare una empresa de Scribd logo
1 de 17
VODOZEMCI
Nastanak
Nastali su od riba dvodihalica
Postoje i problemi koji se
 javljaju u promeni staništa:
      ~Disanje
      ~Kretanje
      ~Razmnožavanje
      ~Gubljenje vode iz tela
Podela : ~Bezrepi
         ~Repati
         ~Beznogi
Nastali su pre oko 400 miliona
 godina u Devonu
Zelena žaba
    Uvek blizu vlažnih mesta
    Koža tanka,ljigava i sluzava
    Razmnožavanje u vodi ili na lišću
    Koža je sluzava jer tako sprečava gubitak
     vode i omogućava disanjejer pluća su im i
     dlje primitivna pa dišu celom površinom
     (kožom) tela
 Nemaju stalnu telesnu temperaturu
 Obojenost – mimikrija
~Aposematska obojenost (upozoravajuća)
 Ishrana ~ grabljivice
                 ~love u skoku , dugačak lepljiv
jezik, oštar vid
 Čulni organi : ~parne oči
                 ~mirisni organi
                 ~čulo sluha koje je u stanju da
,,filtrira’’ odreĎeni zvuk
Telo žabe
 Krupna glava : ~ par očiju
                   ~ usni otvor
                   ~ mirisni otvori
                   ~ slušni otvori
 Trup : ~dva para nogu
         ~ prednje (kraće)
         ~ zadnje (duže)
         ~kretanje : isključivo skakanje ili
plivanje (plovne kožice)
 Rep su izgubile evolucijom i zato što im
   smeta u skakanju i plivanju
 Razmnožavanje : u vodi
                   ~ spoljašnje
                   ~ iz jaja se razvijaju
punoglavci (spoljašnje škrge, dugačak rep
sa perajem po obodu, bočna
linija, biljojedi, nemaju noge)
                 ~ probražaj-metamorfoza
Beznogi vodozemci
  Naseljavaju tropske krajeve
  Veći deo života provode pod
   zemljom

Repati vodozemci
 Valjkastog oblika, izražena glava i rep
 Daždevnjaci (vreme razmnožavanja
    provedu na kopnu) , čovečija ribica i
    triton (mrmoljak)
 Čovečija ribica živi u kraškim pećinama
    (Postojska jama u Sloveniji)
  ~ zakržljale oči
  ~ koža bespigmentisovana (nalik na
ljudsku) po čemu je dobila ime
Mrmoljci najveći deo života provode u
GMIZAVCI
Osnovne odlike
                                       „beba’’
                                       gmizavac


 Pravi kopneni kičmenjaci :
              ~efikasna pluća                     Kožasta
                                                  ljuska
              ~sprečeno gubljenje
               vode
                                                  Kesa sa
              ~razmnožavanje na                   hranom
                kopnu
                                                  Kesa za
 Rožne krljušti i ploče                          štetne
                                                  materije
 Jaje prilagoĎeno razviću na kopnu:
                                                  Kesa sa
 ~kožasta ljuska                                  tečnošću
 ~kesa za odlaganje štetnih materija
 ~ kesa sa tečnošću
 ~kesa sa hranljivim materijama
 ~’’beba“ gmizavac
Krokodili
 Krokodile štite krupan stas, snažna vilica i jaki zubi
 Smatra se da su nastali u vreme dinosaurusa
 Krljušti su im četvrtaste i veoma čvrste rožne pločice.Na leĎima su im ojačane
  kožnim koštanim pločama
 Oči i nozdrve su im visoko postavljene
 Dugačak i bočno spljošten rep pomaže pri plivanju ili u borbi sa žrtvom
 Oni su društvene životinje, vode brigu o potomstvu (majka prenosi mladunce u
  čeljustima od gnezda do vode vrlo nežno zahvaljujući čulu za pritisak u vilici)
 Dele se na krokodile i aligatore
 Najmanji je amazonski Kajmanu
 Nilski krokodil je nekim narodima sveta životinja
 Aligatori su manjih dimenzija, karakteristični su po zubima u donjoj vilici koji se ne
  vide kada su usta zatvorena, dok se kod krokodila vide.
 Hrane se isključivo ribom, a ponekad ulove i neki veći plen
 Indijski Gavijal se odlikuje dugačkom i uzanom vilicom na čijem kraju se nalazi
  proširena njuška, prilagoĎena za hvatanje ribe.Indusi ga smatraju svetom
  životinjom
Vodozemci i gmizavci, VI razred
Kornjače
Imaju kratko i široko telo zaštićeno čvrstim oklopom i
 obloženo pločama
Sastoji se iz gornjeg leĎnog i donjeg trbušnog dela koji su
 sastavljeni „šavovima’’
Umesto zuba imaju orožalu pločicu koja podseća na kljun
 ptice
Biljojedi su , dok neke morske vrste su i grabljivice
Najveće i najdugovečnije su kornjače sa ostrva Galapagos
Prosečan životni vek je oko 180 godina
Oni pravi džinovi mogu da narastu do 1.5m
U našoj zemlji postoje tri vrste kornjača : šumska, barska i
 rečna
Neke morske kornjače se uvek vraćaju na plažu na kojoj su
 roĎene
Vodozemci i gmizavci, VI razred
Gušteri
   Gušteri su najbrojnija i najrasprostranjenija grupa gmizavaca
   Žive na svim kontinentima izuzev Antartika
   Hrane se uglavnom insektima dok veći love ptice i manje sisare
   Većinom love danju izuzev pustinjskih vrsta koje love noću
   Glavno čulo za orjentaciju je čulo ukusa-mirisa koje se nalazi u ustima i
    otkriva tragove pomoću račvastog jezika kojim stalno palaca (liže mirisne
    tragove koje za sobom ostavljaju životinje)
   Kada su u opasnosti odbacuju rep tako što na odreĎenom pršljenu mišić se
    zgrči i otpada.Novi rep im izrasta posle nekoliko nedelja.Proces se naziva
    regeneracija
   Imaju dva para nogu sa po pet prstiju koji se završavaju oštrim kandžama
   Kod nekih vrsta noge su zakržljale dok ih neki uopšte nemaju (blavor i slepić,
    podsećaju na zmije jedina razlika je što se očni kapci pomeraju)
   Na primorju žive gušteri – Gekoni koji uz pomoć listolikim, naboranim
    lepezastim prstima mogu da se penju i uz potpuno glatku površinu
   Najveći meĎu njima je gušter zvani „zmaj’’ sa ostrva Komodo, za njim su i
    morske iguane
   Manji predstavnici su zelembaći, livadski i zidni gušteri (kod nas česti)
   Kameleoni menjaju svoju boju u zavisnosti od svetlosnog intenziteta i dnevne
    temerature ili trenutnog raspoloženja
Vodozemci i gmizavci, VI razred
Zmije
 Vretenastog tela, veoma brze, okretne i beznoge zmije su najomraženije životinje kod ljudi
 U gornjoj vilici imaju dva oštra šuplja zuba, kod otrovnica iz njih izlazi otrov, povezani su
  sa otrovnom žlezdom (trouglasta glava)
 Rožne krljušti menjaju u odjednom i ostavljaju iza sebe „zmijsku košuljicu
 Skelet lobanje zmija je od tankih kostiju i vilice im se potpuno rastavljaju kako bi progutale
  plen nekoliko puta veći od njih
 One su jako brze.U tome im pomaže veliki broj kičmenih pršljenova (i do 450)
 Sve zmije su mesojedi. Neke od njih se pretežno hrane ptičijim jajima dok neke vole sitne
  sisare.Postoji dva načina lova : ~neke su udavi ~neke su otrovnice
 Čula sluha i vida nisu dovoljno razvijena.Umesto toga stalnim palacanjem jezika
  prikupljaju informacije o mogućem plenu, suprotnom polu, neprijatelju ili atmosferskim
  prilikama. Imaju isposobnost osećanja vibracija tla.
 Anakonda iz Južne Amerike može da naraste i do 15m. Ova zmija ne polaže jaja već „raĎa’’
  žive mladunce. Hrani se tako sto se obmota oko žrtve i uguši je
 U hladnim vremenskim uslovima zmije su u obamrlom stanji gde u jamama preživljavaju
  zimu zahvaljujući svojim masnim naslagama
 U našoj zemlji živi nekoliko vrsta ne otrovnica kao što su smuk (hrani se
  miševima), belouška i ribarica koje spadaju u vodene zmije i hrane se ribama i
  žabama.MeĎu otrovnicama poznate su šarka i poskok koje možemo prepoznati po roščiću
  na glavi
 U današnje vreme zmijski otrov se koristi u farmacerutskoj industiri, protiv srčanih
  oboljenja
Vodozemci i gmizavci, VI razred
Dinosaurusi
 Preci gustera
 Naučnici koji proučavaju prošlost života na planeti Zemlji ~
  palaentolozi ~ jedini mogu da tumače tragove dinosaurusa
 U 19. veku je pronaĎen okamenjen skelet dinosaurusa (fosil)
 Razmnožavali su se iz malih jaja u odnosu na njihovu veličinu
  (najveće do sada jaje je tesko 3 kg i malo vece od nojevog)
 Živeli su u mezozoiku i izumrli pre oko 65 miliona godina
Vodozemci i gmizavci, VI razred

Más contenido relacionado

La actualidad más candente (20)

Sisari
SisariSisari
Sisari
 
Ptice
PticePtice
Ptice
 
Člankoviti crvi
Člankoviti crviČlankoviti crvi
Člankoviti crvi
 
Vodozemci i gmizavci
Vodozemci i gmizavciVodozemci i gmizavci
Vodozemci i gmizavci
 
Kožni sistem čoveka
Kožni sistem čovekaKožni sistem čoveka
Kožni sistem čoveka
 
Raznovrsnost sisara
Raznovrsnost sisaraRaznovrsnost sisara
Raznovrsnost sisara
 
Repati vodozemci
Repati vodozemciRepati vodozemci
Repati vodozemci
 
Ptice
PticePtice
Ptice
 
Ribe
RibeRibe
Ribe
 
Aдаптације и животне форме
Aдаптације и животне формеAдаптације и животне форме
Aдаптације и животне форме
 
Praživotinje amebe
Praživotinje amebePraživotinje amebe
Praživotinje amebe
 
Gmizavci
GmizavciGmizavci
Gmizavci
 
Valjkasti crvi
Valjkasti crviValjkasti crvi
Valjkasti crvi
 
Zglavkari; Rakovi
Zglavkari; RakoviZglavkari; Rakovi
Zglavkari; Rakovi
 
Gmizavci
GmizavciGmizavci
Gmizavci
 
Skeletni sistem
Skeletni sistemSkeletni sistem
Skeletni sistem
 
Ribe
RibeRibe
Ribe
 
Ptice raznovrsnost
Ptice raznovrsnostPtice raznovrsnost
Ptice raznovrsnost
 
Kicmenjaci
KicmenjaciKicmenjaci
Kicmenjaci
 
Insekti
InsektiInsekti
Insekti
 

Similar a Vodozemci i gmizavci, VI razred

Similar a Vodozemci i gmizavci, VI razred (20)

Vodozemci
VodozemciVodozemci
Vodozemci
 
L158 - Biologija - Sisari - Selena Dačić - Danijela Veljković
L158 - Biologija - Sisari - Selena Dačić - Danijela VeljkovićL158 - Biologija - Sisari - Selena Dačić - Danijela Veljković
L158 - Biologija - Sisari - Selena Dačić - Danijela Veljković
 
Hrskavičave ribe - VI razred
Hrskavičave ribe - VI razredHrskavičave ribe - VI razred
Hrskavičave ribe - VI razred
 
Ribe sa hrskavicavim skeletom copy
Ribe sa hrskavicavim skeletom   copyRibe sa hrskavicavim skeletom   copy
Ribe sa hrskavicavim skeletom copy
 
Milanović i Spasić
Milanović i SpasićMilanović i Spasić
Milanović i Spasić
 
зглавкари Arthropoda
зглавкари  Arthropodaзглавкари  Arthropoda
зглавкари Arthropoda
 
Vodozemci
VodozemciVodozemci
Vodozemci
 
Sisari biologija 2
Sisari biologija 2Sisari biologija 2
Sisari biologija 2
 
Plan
PlanPlan
Plan
 
Reptiles(Gmizavci)
Reptiles(Gmizavci)Reptiles(Gmizavci)
Reptiles(Gmizavci)
 
Sisari
SisariSisari
Sisari
 
Raznovrsnost sisara, VI razred
Raznovrsnost sisara, VI razredRaznovrsnost sisara, VI razred
Raznovrsnost sisara, VI razred
 
Insekti raznovrsnost 6. razred
Insekti raznovrsnost 6. razredInsekti raznovrsnost 6. razred
Insekti raznovrsnost 6. razred
 
Raznovrsnost dupljara
Raznovrsnost dupljaraRaznovrsnost dupljara
Raznovrsnost dupljara
 
Gmizavci, građa, raznovrsnost i značaj
Gmizavci, građa, raznovrsnost i značajGmizavci, građa, raznovrsnost i značaj
Gmizavci, građa, raznovrsnost i značaj
 
Bилин коњиц - Odonata
Bилин коњиц - OdonataBилин коњиц - Odonata
Bилин коњиц - Odonata
 
Grupe zivotinja
Grupe zivotinjaGrupe zivotinja
Grupe zivotinja
 
Mekušci - glavonošci
Mekušci - glavonošciMekušci - glavonošci
Mekušci - glavonošci
 
Gmizavciii
GmizavciiiGmizavciii
Gmizavciii
 
Gmizavciii
GmizavciiiGmizavciii
Gmizavciii
 

Más de plavaplaneta

Evolucija čoveka, 7. razred
Evolucija čoveka, 7. razredEvolucija čoveka, 7. razred
Evolucija čoveka, 7. razredplavaplaneta
 
Sistem organa za cirkulaciju: krv i limfa
Sistem organa za cirkulaciju: krv i limfaSistem organa za cirkulaciju: krv i limfa
Sistem organa za cirkulaciju: krv i limfaplavaplaneta
 
Od izvora do slavine
Od izvora do slavineOd izvora do slavine
Od izvora do slavineplavaplaneta
 
Građa ćelije - 7. razred, Dunja Ercegovčević
Građa ćelije - 7. razred, Dunja ErcegovčevićGrađa ćelije - 7. razred, Dunja Ercegovčević
Građa ćelije - 7. razred, Dunja Ercegovčevićplavaplaneta
 
SISARI - odlike, VI razred
SISARI - odlike, VI razredSISARI - odlike, VI razred
SISARI - odlike, VI razredplavaplaneta
 
Sistem organa za varenje - "muzikanti":)
Sistem organa za varenje - "muzikanti":)Sistem organa za varenje - "muzikanti":)
Sistem organa za varenje - "muzikanti":)plavaplaneta
 
Štitonoše - VI razred
Štitonoše - VI razredŠtitonoše - VI razred
Štitonoše - VI razredplavaplaneta
 
Dvodihalice - VI razred
Dvodihalice - VI razredDvodihalice - VI razred
Dvodihalice - VI razredplavaplaneta
 
Košljoribe - VI razred
Košljoribe  - VI razredKošljoribe  - VI razred
Košljoribe - VI razredplavaplaneta
 
Zivotni procesi, 5. razred
Zivotni procesi, 5. razredZivotni procesi, 5. razred
Zivotni procesi, 5. razredplavaplaneta
 
HORDATA - opšte odlike, plaštaši i kopljače
HORDATA - opšte odlike, plaštaši i kopljačeHORDATA - opšte odlike, plaštaši i kopljače
HORDATA - opšte odlike, plaštaši i kopljačeplavaplaneta
 
Dupljari 6. razred
Dupljari 6. razredDupljari 6. razred
Dupljari 6. razredplavaplaneta
 
Mekusci - 6. razred
Mekusci  - 6. razredMekusci  - 6. razred
Mekusci - 6. razredplavaplaneta
 
Царство биљака, 5. разред
Царство биљака, 5. разредЦарство биљака, 5. разред
Царство биљака, 5. разредplavaplaneta
 
Valjkasti crvi 6. razred
Valjkasti crvi 6. razredValjkasti crvi 6. razred
Valjkasti crvi 6. razredplavaplaneta
 
Lišajevi 5. razred
Lišajevi 5. razredLišajevi 5. razred
Lišajevi 5. razredplavaplaneta
 
Пљоснати црви - 6. разред
Пљоснати црви - 6. разредПљоснати црви - 6. разред
Пљоснати црви - 6. разредplavaplaneta
 
Dupljari - 6. razred
Dupljari - 6. razredDupljari - 6. razred
Dupljari - 6. razredplavaplaneta
 

Más de plavaplaneta (20)

Evolucija čoveka, 7. razred
Evolucija čoveka, 7. razredEvolucija čoveka, 7. razred
Evolucija čoveka, 7. razred
 
Sistem organa za cirkulaciju: krv i limfa
Sistem organa za cirkulaciju: krv i limfaSistem organa za cirkulaciju: krv i limfa
Sistem organa za cirkulaciju: krv i limfa
 
Od izvora do slavine
Od izvora do slavineOd izvora do slavine
Od izvora do slavine
 
Građa ćelije - 7. razred, Dunja Ercegovčević
Građa ćelije - 7. razred, Dunja ErcegovčevićGrađa ćelije - 7. razred, Dunja Ercegovčević
Građa ćelije - 7. razred, Dunja Ercegovčević
 
SISARI - odlike, VI razred
SISARI - odlike, VI razredSISARI - odlike, VI razred
SISARI - odlike, VI razred
 
Sistem organa za varenje - "muzikanti":)
Sistem organa za varenje - "muzikanti":)Sistem organa za varenje - "muzikanti":)
Sistem organa za varenje - "muzikanti":)
 
Štitonoše - VI razred
Štitonoše - VI razredŠtitonoše - VI razred
Štitonoše - VI razred
 
Dvodihalice - VI razred
Dvodihalice - VI razredDvodihalice - VI razred
Dvodihalice - VI razred
 
Košljoribe - VI razred
Košljoribe  - VI razredKošljoribe  - VI razred
Košljoribe - VI razred
 
Zivotni procesi, 5. razred
Zivotni procesi, 5. razredZivotni procesi, 5. razred
Zivotni procesi, 5. razred
 
HORDATA - opšte odlike, plaštaši i kopljače
HORDATA - opšte odlike, plaštaši i kopljačeHORDATA - opšte odlike, plaštaši i kopljače
HORDATA - opšte odlike, plaštaši i kopljače
 
Srce
SrceSrce
Srce
 
Dupljari 6. razred
Dupljari 6. razredDupljari 6. razred
Dupljari 6. razred
 
Mekusci - 6. razred
Mekusci  - 6. razredMekusci  - 6. razred
Mekusci - 6. razred
 
Царство биљака, 5. разред
Царство биљака, 5. разредЦарство биљака, 5. разред
Царство биљака, 5. разред
 
Valjkasti crvi 6. razred
Valjkasti crvi 6. razredValjkasti crvi 6. razred
Valjkasti crvi 6. razred
 
Lišajevi 5. razred
Lišajevi 5. razredLišajevi 5. razred
Lišajevi 5. razred
 
Пљоснати црви - 6. разред
Пљоснати црви - 6. разредПљоснати црви - 6. разред
Пљоснати црви - 6. разред
 
Dupljari - 6. razred
Dupljari - 6. razredDupljari - 6. razred
Dupljari - 6. razred
 
Bakterije
BakterijeBakterije
Bakterije
 

Vodozemci i gmizavci, VI razred

  • 2. Nastanak Nastali su od riba dvodihalica Postoje i problemi koji se javljaju u promeni staništa: ~Disanje ~Kretanje ~Razmnožavanje ~Gubljenje vode iz tela Podela : ~Bezrepi ~Repati ~Beznogi Nastali su pre oko 400 miliona godina u Devonu
  • 3. Zelena žaba  Uvek blizu vlažnih mesta  Koža tanka,ljigava i sluzava  Razmnožavanje u vodi ili na lišću  Koža je sluzava jer tako sprečava gubitak vode i omogućava disanjejer pluća su im i dlje primitivna pa dišu celom površinom (kožom) tela  Nemaju stalnu telesnu temperaturu  Obojenost – mimikrija ~Aposematska obojenost (upozoravajuća)  Ishrana ~ grabljivice ~love u skoku , dugačak lepljiv jezik, oštar vid  Čulni organi : ~parne oči ~mirisni organi ~čulo sluha koje je u stanju da ,,filtrira’’ odreĎeni zvuk
  • 4. Telo žabe  Krupna glava : ~ par očiju ~ usni otvor ~ mirisni otvori ~ slušni otvori  Trup : ~dva para nogu ~ prednje (kraće) ~ zadnje (duže) ~kretanje : isključivo skakanje ili plivanje (plovne kožice)  Rep su izgubile evolucijom i zato što im smeta u skakanju i plivanju  Razmnožavanje : u vodi ~ spoljašnje ~ iz jaja se razvijaju punoglavci (spoljašnje škrge, dugačak rep sa perajem po obodu, bočna linija, biljojedi, nemaju noge) ~ probražaj-metamorfoza
  • 5. Beznogi vodozemci  Naseljavaju tropske krajeve  Veći deo života provode pod zemljom Repati vodozemci  Valjkastog oblika, izražena glava i rep  Daždevnjaci (vreme razmnožavanja provedu na kopnu) , čovečija ribica i triton (mrmoljak)  Čovečija ribica živi u kraškim pećinama (Postojska jama u Sloveniji) ~ zakržljale oči ~ koža bespigmentisovana (nalik na ljudsku) po čemu je dobila ime Mrmoljci najveći deo života provode u
  • 7. Osnovne odlike „beba’’ gmizavac  Pravi kopneni kičmenjaci : ~efikasna pluća Kožasta ljuska ~sprečeno gubljenje vode Kesa sa ~razmnožavanje na hranom kopnu Kesa za  Rožne krljušti i ploče štetne materije  Jaje prilagoĎeno razviću na kopnu: Kesa sa ~kožasta ljuska tečnošću ~kesa za odlaganje štetnih materija ~ kesa sa tečnošću ~kesa sa hranljivim materijama ~’’beba“ gmizavac
  • 8. Krokodili  Krokodile štite krupan stas, snažna vilica i jaki zubi  Smatra se da su nastali u vreme dinosaurusa  Krljušti su im četvrtaste i veoma čvrste rožne pločice.Na leĎima su im ojačane kožnim koštanim pločama  Oči i nozdrve su im visoko postavljene  Dugačak i bočno spljošten rep pomaže pri plivanju ili u borbi sa žrtvom  Oni su društvene životinje, vode brigu o potomstvu (majka prenosi mladunce u čeljustima od gnezda do vode vrlo nežno zahvaljujući čulu za pritisak u vilici)  Dele se na krokodile i aligatore  Najmanji je amazonski Kajmanu  Nilski krokodil je nekim narodima sveta životinja  Aligatori su manjih dimenzija, karakteristični su po zubima u donjoj vilici koji se ne vide kada su usta zatvorena, dok se kod krokodila vide.  Hrane se isključivo ribom, a ponekad ulove i neki veći plen  Indijski Gavijal se odlikuje dugačkom i uzanom vilicom na čijem kraju se nalazi proširena njuška, prilagoĎena za hvatanje ribe.Indusi ga smatraju svetom životinjom
  • 10. Kornjače Imaju kratko i široko telo zaštićeno čvrstim oklopom i obloženo pločama Sastoji se iz gornjeg leĎnog i donjeg trbušnog dela koji su sastavljeni „šavovima’’ Umesto zuba imaju orožalu pločicu koja podseća na kljun ptice Biljojedi su , dok neke morske vrste su i grabljivice Najveće i najdugovečnije su kornjače sa ostrva Galapagos Prosečan životni vek je oko 180 godina Oni pravi džinovi mogu da narastu do 1.5m U našoj zemlji postoje tri vrste kornjača : šumska, barska i rečna Neke morske kornjače se uvek vraćaju na plažu na kojoj su roĎene
  • 12. Gušteri  Gušteri su najbrojnija i najrasprostranjenija grupa gmizavaca  Žive na svim kontinentima izuzev Antartika  Hrane se uglavnom insektima dok veći love ptice i manje sisare  Većinom love danju izuzev pustinjskih vrsta koje love noću  Glavno čulo za orjentaciju je čulo ukusa-mirisa koje se nalazi u ustima i otkriva tragove pomoću račvastog jezika kojim stalno palaca (liže mirisne tragove koje za sobom ostavljaju životinje)  Kada su u opasnosti odbacuju rep tako što na odreĎenom pršljenu mišić se zgrči i otpada.Novi rep im izrasta posle nekoliko nedelja.Proces se naziva regeneracija  Imaju dva para nogu sa po pet prstiju koji se završavaju oštrim kandžama  Kod nekih vrsta noge su zakržljale dok ih neki uopšte nemaju (blavor i slepić, podsećaju na zmije jedina razlika je što se očni kapci pomeraju)  Na primorju žive gušteri – Gekoni koji uz pomoć listolikim, naboranim lepezastim prstima mogu da se penju i uz potpuno glatku površinu  Najveći meĎu njima je gušter zvani „zmaj’’ sa ostrva Komodo, za njim su i morske iguane  Manji predstavnici su zelembaći, livadski i zidni gušteri (kod nas česti)  Kameleoni menjaju svoju boju u zavisnosti od svetlosnog intenziteta i dnevne temerature ili trenutnog raspoloženja
  • 14. Zmije  Vretenastog tela, veoma brze, okretne i beznoge zmije su najomraženije životinje kod ljudi  U gornjoj vilici imaju dva oštra šuplja zuba, kod otrovnica iz njih izlazi otrov, povezani su sa otrovnom žlezdom (trouglasta glava)  Rožne krljušti menjaju u odjednom i ostavljaju iza sebe „zmijsku košuljicu  Skelet lobanje zmija je od tankih kostiju i vilice im se potpuno rastavljaju kako bi progutale plen nekoliko puta veći od njih  One su jako brze.U tome im pomaže veliki broj kičmenih pršljenova (i do 450)  Sve zmije su mesojedi. Neke od njih se pretežno hrane ptičijim jajima dok neke vole sitne sisare.Postoji dva načina lova : ~neke su udavi ~neke su otrovnice  Čula sluha i vida nisu dovoljno razvijena.Umesto toga stalnim palacanjem jezika prikupljaju informacije o mogućem plenu, suprotnom polu, neprijatelju ili atmosferskim prilikama. Imaju isposobnost osećanja vibracija tla.  Anakonda iz Južne Amerike može da naraste i do 15m. Ova zmija ne polaže jaja već „raĎa’’ žive mladunce. Hrani se tako sto se obmota oko žrtve i uguši je  U hladnim vremenskim uslovima zmije su u obamrlom stanji gde u jamama preživljavaju zimu zahvaljujući svojim masnim naslagama  U našoj zemlji živi nekoliko vrsta ne otrovnica kao što su smuk (hrani se miševima), belouška i ribarica koje spadaju u vodene zmije i hrane se ribama i žabama.MeĎu otrovnicama poznate su šarka i poskok koje možemo prepoznati po roščiću na glavi  U današnje vreme zmijski otrov se koristi u farmacerutskoj industiri, protiv srčanih oboljenja
  • 16. Dinosaurusi  Preci gustera  Naučnici koji proučavaju prošlost života na planeti Zemlji ~ palaentolozi ~ jedini mogu da tumače tragove dinosaurusa  U 19. veku je pronaĎen okamenjen skelet dinosaurusa (fosil)  Razmnožavali su se iz malih jaja u odnosu na njihovu veličinu (najveće do sada jaje je tesko 3 kg i malo vece od nojevog)  Živeli su u mezozoiku i izumrli pre oko 65 miliona godina