SlideShare una empresa de Scribd logo
1 de 4
Descargar para leer sin conexión
J o a k i m I n t e r F e s t a 2 0 1 3 . g o d i n e • b r o j 1 • 7 . o k t o b a r
Obrazloženje selektora
JOAKIMINTERFEST 2013 –„ŽIVETI SA DRUGIMA“
Suočeni smo sa ozbiljnom krizom produkcije u pozorištu Srbije.
Beogradska pozorišta skoro da nisu imala novih premijera, a u
manjim gradovima – Sombor, Kruševac, Pirot, Vranje, Zrenjanin...
stvari stoje još gore. A stvarnost valja svoje duboke probleme i tra-
ži od pozorišta – kao i od svih umetnosti, da odgovori na duboke
dileme koje određuju svakodnevni život i muče ljude neodložnim
zagonetkama. Festival pozorišta, u gradu kao što je Kragujevac,
mora da ispuni višestruke zadatke. Prvi je svakako, da obezbedi
publici koja ga željno iščekuje susret sa vrsnim pozorišnim delima,
koja, opet, odgovaraju na potencijalna pitanja na koje svaki čo-
vek, negde duboko u sebi – traži važne odgovore. S druge strane
– festival mora da pruži savremenu sliku aktuelnog i bogatog po-
zorišta koje će svojim nastupom dokazati da, uprkos problemima,
postoji i da razigrano u svim svojim oblicima nudi bogatstvo ko-
munikacije i otvoreni svet ideja i atrakcija koje će pobuditi i maštu
i misao gledališta, a pri tom, neposredno podržati potrebu da se
publika uključi u javnu, društvenu i umetničku – raspravu o bitnim
problemima.
Naravno – ima mnogo važnih pojmova oko kojih bi se mogla
splesti mreža pitanja i odgovara, preispitivanja i konotacija... koje
bi se sve mogle umetnički prikazati na sceni i ponuditi odgovore na
potencijalna pitanja publike. Razmatrajući, s jedne strane, društve-
na pitanja, skrivena u svakodnevnoj komunikaciji, a s druge strane
i pozorišnu produkciju, koja mi je bila dostupna – došao sam do za-
ključka da je neki najmanji zajednički sadržatelj problemske osnove
koja će odgovoriti i na društvene i na pozorišne zagonetke, a prika-
zana je u predstavama koje sam razmatrao – tema, KAKO ŽIVETI S
DRUGIMA ili NOVA HUMANOST. Naime – u toj tematskoj celini sa-
drži se najviše pojmova oko kojih se vode naporne bitke za njiho-
vo usvajanje, a pri tom – to su društvene aktivnosti, koje se mogu
USAVRŠITI TRENINGOM i obrazovanjem. Znači, nije samo pitanje da
se prisustvuje nekoj atraktivnoj predstavi o dotičnom, izabranom
pojmu, nego je i cilj da to prisustvo ima i smisao promene odnosa
gledalaca – NA BOLJE, u odnosu na postavljeni problem.
Zato sam odlučio da predložim osam – (8) predstava za redovni
takmičarski repertoar JOAKIMINTERFESTA 2013.
POREKLO SVETA – Soeren Voima-Knut Weber – STADTTHEATER
– Ingolštat
Predstava pozorišta iz Ingolštata, bavi se suštinskim odnosom
evropske i bliskoistočne kulture. Ali, naravno – tek u sukobu – koji
se neminovno dešava u Nemačkoj. Tu se, u zajednicu arapskih do-
seljenika, muslimana, događaju lomovi prilagođavanja, a većinski
Nemci u svom okruženju gledaju neke sasvim nove običaje – za-
brađene žene i smerne muškarce.. sve to, naravno deluje problema-
tično i predstava Sorena Voima – POREKLO SVETA, stvara ambijent
PREISPITIVANJA IDENTITETA. Što je najvažnije – to se sve dešava u
glavnom Državnom Pozorištu u Ingolštatu, sa odličnim glumcima i
postavljeno na scenu sa velikom umetničkom i etičkom odgovor-
nošću.
LET IZNAD KOSOVSKOG POZORIŠTA – prema tekstu Jetona
Neziraja – režija Blerta Neziraj – produkcija QUENDRA-MULTIME-
DIA, Priština
Malo znamo o pozorištima u Prištini, malo je razmena informa-
cija jer su odnosi veoma zategnuti, još od prvih pokušaja otceplje-
nja južne srpske pokrajine. Ali o radu Jetona Neziraja, dramskog
2 JoakimInterFest 2013
pisca, ponešto znamo – učestvovao je u Heartefaktovom projektu
PATRIOTIC-HIPERMARKET kao jedan od osnovnih autora teksta za
predstavu Dina Mustafića, igranoj sa uspehom u Beogradu, Prištini
i Sarajevu. I u toj, kao i drugim tekstovima Jetona Neziraja, glavna
ideja je PRIBLIŽAVANJE, sudbinom politike i mržnje udaljenih ljudi
na Balkanu, a s druge strane, on piše veoma kritički o euforijama no-
vih albanskih vlasti. Ovo delo – LET IZNAD KOSOVSKOG POZORIŠTA
i samim naslovom asocira na život u ludnici...u ludnici novog samo-
ljublja nacionalnih vođa, o kojima pisac misli sve ono što i mnogi
drugi pisci misle o svojim vođama – da su nedoučeni a velevažni,
da su gramzivi a slatkorečivi... U predstavi se govori o pripremanju
predstave za Dan Nove Kosovske Nezavisnosti, koja se pravi za neki
neodređeni i tajni dan i to od materijala na koji žele da utiču, već
opisani, političari na vlasti... koji se u predstavi kabaretske oštrine i
vedrine – lako prepoznaju. Zbog svoje političke oštrine, ova pred-
stava se najmanje igra u Prištini – izvedena je par puta, uprkos pro-
tivljenju vlasti.
SAM ĐAVO – PASS-PORT/SZEGEDIN – autorski projekt redite-
lja Urbana Andraša – produkcija KOSTOLANJI DEŽE SZINHAZ, Su-
botica
Prošlogodišnji apsolutni pobednik JOAKIMINTERFESTA, Andraš
Urban, napravio je pravi umetnički i produkcijski podvig u pozori-
štu gde je direktor i glavni reditelj. Napravio je trostruku predstavu
koja se igra i zajedno, kao tri čina, ali i pojedinačno, u tri večeri. SAM
ĐAVO ima za temu život Mađara u Subotici, u Vojvodini, u okruže-
nju ostalih nacionalnosti, kome se suprotstavljaju činjenice iz života
Mađara iz pograničnog mađarskog grada, Segedina. Sve specifično-
sti, negativni i pozitivni elementi odnosa i konotacija... društveni i
istorijski pojmovi, ukršteni sa raznim predrasudama, sve to daje jed-
nu bogatu sliku, pozorišno zahvalnog materijala, o kome se godina-
ma i javno ćuti i tajno govori, u obe sredine. Od smeha do suza, od
tuge do radosti – ali uvek, pozorišno inteligentno i otvoreno – to su
osnovne kategorije ove jarke pripovesti, koja analizira razne aspekt
života u okruženju – kako živeti sa drugima – to je prava tema ove
zabavne pozorišne analize. U ovoj predstavi, kao i u druga dva dela
trilogije, igraju i glumci – gosti iz Segedina, a i srpski glumci iz Subo-
tice. Time je predstava dobila na autentičnosti – MEDIJ JE POSTAO
PORUKA! Sasvim Makluanovski moderno!
KUHINJA – prema scenariju koji je napisao sa Peterom Handke-
om, i režirao Mladen Materić – produkcija NARODNO POZORIŠTE R.
S. – Banja Luka.
Živeti u zajednici, nije nimalo lako. Svaki čovek lako može da
ostane samo ostrvo koje se ograđuje debelim vodama okeana ću-
tanja. Ali – kao DRUŠTVENA ŽIVOTINJA, ipak, čovek je osuđen na
društvo svih ostalih ljudi koji svi imaju svoju istoriju i svoje težnje,
svoje slabosti i snage, svoje ciljeve i načine ostvarivanja... Kako se
to uopšte može uskladiti i kako je uopšte moguće, da ljudi ŽIVE SA
DRUGIMA? Na primeru jedne jako proširene i sasvim pozorišne po-
rodice, u nastajanju i stalnom proširivanju i preispitivanju, u samo
jednoj višeznačnoj i promenljivoj kuhinji, skoro sasvim bez teksta
– univerzalnim jezikom scenske situacije, sarajevski reditelj i peda-
gog Mladen Materić, koji već dugo živi i radi u Francuskoj, napravio
je vrlo uspešnu predstavu koja nas podseća na sve naše sitne gre-
ške u ponašanju – greške koje od običnih svakodnevnih stvari, lako
naprave PAKAO neostvarivog suživota. Ovu bogatu i vrlo smislenu,
skoro naučnu, a pritom, beskrajno atraktivnu predstavu – lekciju o
ponašanju u zajednici, celinu skokovitih saznanja i ličnih iskustava
svih učesnika – vrlo ubedljivo igraju glumci, skoro ceo ansambl Na-
rodnog pozorišta R. S. iz Banja luke, kao jedan autentičan i zabavan
scenski projekt, sasvim na evropskom nivou.
SKRIVENE STREPNJE – prema tekstu Alena Ekborna, dopunje-
nom predigrom JASNA STVAR Dejvida Ajvza, u režiji Primoža Beble-
ra – produkcija ŠABAČKO POZORIŠTE
Mladi pored starijih, stariji pored mlađih – kako nalaze svoj pro-
stor i kako uspevaju da se ostvare i dokažu, kako uspevaju da žive,
tako da razviju svoje životne motive...i naravno – gde i kako se ne
snalaze u međusobnim kontaktima... gde nastaju zablude, gde se
razvija drama, gde se uspostavljaju novi i neočekivani odnosi? Ova
zanimljiva i duhovita dramska hronika raznolikih događaja i ugod-
nih preokreta, prikazana je, pre svega, na posebno zavidnom umet-
ničkom nivou koji sugeriše estetiku prilično neuobičajenu za pozo-
rište u Srbiji. Značaj te visoke estetike – i u likovnom i u glumačkom
izražajnom aparatu, odiše slobodom izraza i dubokom umetničkom
sugestivnošću. Estetski ugođaj ovde je legitimni i suštinski komuni-
kacijski kod koji obeležava i prenosi moćne i zagonetne poruke prei-
spitivanja najdubljih ljudskih odnosa. Proučavanje karaktera u akciji
i ostvarivanje jedne složene, ali i nadasve ISKRENE glumačke kre-
ativnosti, koja umnogome nadrasta poznate standarde glumačkih
aktivnosti u pozorištu Srbije – značajno doprinosi bogatom rasloja-
vanju ozbiljno shvaćenih problema, koji nastaju u strogim pravilima
zajedničkog života raznovrsnih partnera. Snaga ukupnog scenskog
izraza, umnogome prevazilazi uobičajene domete na našim pozor-
nicama i time jasno stavlja na diskusiju, sa mnogo estetskih i etičkih
argumenta, u veoma suptilnom scenskom izvođenju – one najva-
žnije, lične i intimne, pregnantne, dramatične pojmove zajedničkog
života – ljubav, prijateljstvo, odanost, suparništvo, osvetu, nadmoć,
zloupotreba poverenja... sve ono što nas zaista, svakodnevno tišti i
sa čime se borimo da bismo opstali.
GREBANJE ILI KAKO SE UBILA MOJA BAKA – po tekstu Tanje
Šljivar i u režiji Selme Spahić – produkcija BOSANSKOG NARODNOG
POZORIŠTA, Zenica
Mlada autorka Tanja Šljivar, još uvek studentkinja na Fakulteta
Dramskih Umetnosti u Beogradu, napisala je svoj drugi komad, po-
sle vrlo uspešno izvedenog prvog – POŠTO JE PAŠTETA, u odličnoj
režiji Snežane Trišić, u Ateljeu 212. okrenula se počecima ljudskih
odnosa u susretu sa novim i drukčijim. Piše dramu o sazrevanju u
Banjaluci i to u školi u kojoj u klupama sede raznovrsni đaci – neki od
njih i hendikepirani. U ovaj, tobože naivni svet prilagođavanja i spe-
cifičnih odnosa, za vreme gorkih godina poslednjeg rata i neposred-
no posle njega, Tanja Šljivar uvodi opasne i važne pojmove suživota
na različitim nivoima i tako postavlja razne zamke moralnim proce-
nama stvarnosti i likova. Atraktivnost komada naročito je poduprta
režijom aktuelne zvezde bosansko-hercegovačkog pozorišta Selme
Spahić, koju znamo i iz predstava koje je radila u Beogradu ili smo
ih gledali na gostovanju. Ova predstava je bila uvrštena u repertoar
ovogodišnjeg Sterijinog Pozorja, ali je rediteljka protestno odbila da
predstava učestvuje na tom festivalu koji je bio otvoren velikom pri-
7. oktobar 2013. 3
Večeras na repertoaru
Scena Joakim Vujić, ponedeljak 7. oktobar 20.00
Stadttheater, Ingolštat
Soren Voima
POREKLO SVETA
Fotografije: Jochen Klenk
Režija: Knut Weber
Scena: Steven Koop
Kostim: Charlie Labenz
Muzički uvod: Matthias Flake
Svetlo: Egon Reinwald
Dramaturgija: Gabriele Rebholz
Igraju: Shadi Hedayati, Sofie Miller; Paul Brusa, Jörn Kolpe, Péter
Polgár
Prikrivena komedija Soerena Voima
Dva mlada Nemaca, jedan sa iranskim korenima, vode agen-
ciju za pružanje reklamnih usluga. Sa svojom praktikantinjom
Sarom (koja nije plaćena), za koju oni u zabludi smatraju da je
Jevrejka, obrađuju zahtev Fondacije „Muslimani za Nemačku“.
Oba mlada muškarca nisu posebno religiozna, ali ih ambicija
izaziva da Nemcima saopšte nešto o muslimanima. U jeku rada
na ovom projektu Kandaules mora nekoliko dana na putuje u
svoju rodnu Persiju, jer je njegov deda preminuo.Tamo se on za-
ljubljuje u ženu Nisiju, koju je njegova porodica svakako planira-
la za uda za njega. On se nakon toga sa svojom suprugom, koja
je potpuno pokrivena velom, vraća u Nemačku. Žena u burki je
za sve veliki izazov, a tolerancija se stavlja na probu. Kandaules
želi da njegov prijatelj pogleda njegovu suprugu, on je sakriven
gleda kada se svlači, i tako biva zaslepljen njenom lepotom, da
je čitava slika sveta uzdrmana. Ipak, njihova prevara je otkrive-
na. Nisijin brat, koji je specijalno došao za Nemačku da čuva svo-
ju sestru, uzima stvar u svoje ruke i katastrofa uzima maha.
Soeren Voima je prenosi u našu stvarnost, iritira i uzdrmava
postojeće predrasude i time stupa u sam centar rasprave o su-
štinskoj toleranciji i muslimanskoj svesti o tradiciji. Soeren Voi-
ma je pseudonim. Prvobitno Soeren Voima je bila grupa autora,
koja se sastojala od glumca i reditelja Kristijana Čirnera i redi-
telja Toma Kinela i Roberta Šustera. U međuvremenu se jedan
jedini autor krije iza imena.
Knut Weber, rođen 1953 u Bad Honnef na Rajni, studirao je
teatrologiju, germanistiku i filozofiju na Slobodnom Univerzite-
tu u Berlinu. Dramaturg u Pokrajinskom pozorištu Tibingen, Wil-
helmshaven, Pozorište Štutgart. Reditelj. Umetnički direktor u
Rojtlingenu i u Pokrajinskom pozorištu Tibingen. 2002 do 2011
Glumački direktor u Badskom gradskom pozorištu Karlsruhe.
čom Emira Kusturice. Njoj se u protestu pridružila i mlada glumica,
gošća iz Sarajeva Maja Izetbegović, pa je producent prihvatio tu te-
šku odluku da apstinira sa tako važnog festivala. Hrabrost i sloboda
ovih političkih i produkcijskih odluka, adekvatna je moralnoj i estet-
skoj snazi predstave. Nadam se da će kragujevačka publika dobro
razumeti ovu poetsku, gorku priču o bolnom odrastanju u ratu.
IZBRISANI – 25.671. – Oliver Frljić – produkcija PREŠERNOVO
GLEDALIŠČE, Kranj
Jedan od najatraktivnijih i društveno najangažovanijih reditelja
na teritoriji bivše Jugoslavije – Oliver Frljić, svakom svojom novom
predstavom, bez obzora gde je pravi – u Hrvatskoj, Srbiji, Bosni, Slo-
veniji... pogađa u najbolnije tačke brižljivo skrivane tajne i mračne
neposredne prošlosti. Najnovijom predstavom IZBRISANI – 25.671
bavi se bolnim iskustvima ljudi koji su izgubili pravo na identitet
kad se Slovenija izdvojila iz SFRJ – o ranijim stanovnicima nove dr-
žave iz ostalih jugoslovenskih republika – koje su naprasno postale
republike. Za te ljude počela je tragedija opstanka – mnogi nisu iz-
držali patnje koje im je namenila slovenačka birokratija. Pored toga
što su ostali bez posla i stana – ostali su bez mogućnosti da se vrate
u regularni život...O tome su se vodile mnoge rasprave i na nivou
Evropske unije, bio je i referendum u Sloveniji...ali životi su nesta-
jali u tragičnim okolnostima! O svim tim bolnim iskustvima, veoma
iskreno i u svom poznatom maniru direktne provokacije, na razne
teatarske i parateatarske načine – Oliver Frljić napravio je još jed-
nu bolnu i suštinski provokativnu priču, koja moralno oplemenjuje
i gledaoce, ali i protivnike slobode uspostavljanja novog identiteta
izbrisanih. Ova hrabra rasprava o traumatičnim iskustvima i dilema-
ma koje su još uvek u otoku – apsolutno potvrđuje temu ovogo-
dišnjeg JOAKIMINTRERFESTA, kao možda najbitniju za stanovnike
Balkana. U Sloveniji publika se neposredno izjašnjava – primorana
činjenicama kojima ih Frljić bombarduje – ponovo preživljavaju te-
ške ljudske i istorijske dileme. Nadam se da će Oliver Frljić ponovo
zavrediti posebnu pažnju gledalaca u Kragujevcu.
ELIJAHOVA STOLICA – prema romanu Igora Štiksa u dramati-
zaciji Darka Lukića i u režiji Borisa Liješevića – produkcija JUGOSLO-
VENSKO DRAMSKO POZORIŠTE
Potraga za identitetom, od davne antičke priče o lutanjima Odi-
seja, ili Edipovim krivicama i kaznama – potresa svet i ostavlja du-
bokog traga u literaturi i ostalim umetnostima. Mladi zagrebački
pisac Igor Štiks napisao je potresnu tragičnu istoriju u kojoj se sreću
generacije rasturenih srodnika i u tragičnim okolnostima antičkog
mitskog incesta upoznaju, na najgori način, sopstveno ogledalo.
Sve se dešava u okupiranom i bombardovanom Sarajevu, devede-
setih godina prošlog veka, u koje pored svih opasnosti, dolazi no-
vinar i pisac iz Beča – odlični Svetozar Cvetković, da pronađe svoje
zagubljene, jevrejske korene. Tu se spontano sreće sa svojom nepo-
znatom sestrom – tragično čedna Maja Izetbegović, i upoznaje naj-
veću ljubav svog života. Ali kad od oca, koga ipak nađe u Sarajevu
– igra ga potresno Vlastimir Đuza Stojiljković – sazna kobnu istinu,
ostane zauvek odbačen sudbinom i kažnjen za svoju edipovsku ra-
doznalost. Renata Ulmanski, kao tragična negativna junakinja, daje
neizbežni kontekst ovoj potresnoj priči, ispričanoj surovim, tragič-
nim jezikom, na fonu strašne istorije naše najbliže prošlosti – od fa-
šističke okupacije i otpora u Drugom svetskom ratu – do tragičnog
bombardovanja Sarajeva, od 1992. do 1995. godine. Cela predstava
odiše snagom neposrednog iskustva i tragične ironije, u koju poto-
ne svaka autentična tragedija, kad se jednom sagleda njen nemi-
novni kraj. Predstava se već pune tri sezone uspešno igra na matič-
noj sceni u JDP i skoro redovno, pobeđuje na festivalima na kojima
učestvuje – kao što je to bilo i na pretprošlom BITEF-u.
Goran Cvetković, kritičar i selektor
OSMOG JOAKIMINTERFESTA 2013.
4 JoakimInterFest 2013
Osmi JoakimInterFest - 7. do 15. oktobra
ŽIVETI SA DRUGIMA
Selektor
Goran Cvetković
Žiri
Goran Marković, reditelj
László Keszég, reditelj
Vladimir Milčin, reditelj
Voditelj okruglog stola
Danica Pajović, dramaturg
Vizuelni identitet
Srđan Stevanović
Urednik štampanih izdanja
Zoran Mišić
Nagrade
Joakimova nagrada za najbolju predstavu
Joakimova nagrada za režiju
Joakimova nagrada za glumu
Joakimova nagrada za vizuelnost
Joakimova specijalna nagrada
Scena Joakim Vujić, subota 12. oktobar - 20 sati
GREBANJE ILI KAKO SE UBILA MOJA BAKA - Bosansko
narodno pozorište, Zenica, BiH, autor Tanja Šljivar, reditelj
Selma Spahić
Scena Joakim Vujić, nedelja 13. oktobar - 20 sati
IZBRISANI - 25.671- Prešernovo gledališče, Kranj, Slovenija,
autorski projekat, reditelj Oliver Frljić
Scena Joakim Vujić, ponedeljak 14. oktobar - 20 sati
ELIJAHOVA STOLICA - Jugoslovensko dramsko pozorište,
Beograd, autor Igor Štiks, reditelj Boris Liješević
Scena Joakim Vujić, utorak 15. oktobar - 20 sati
Predstava u čast nagrađenih
OPSADA I PAD KONSTANTINOPOLJA 1453 - Produkcija
Dunavfesta i Knjaževsko-srpskog teatra Kragujevac,
adaptacija Gorana Markovića 
Scena Joakim Vujić, ponedeljak 7. oktobar - 20 sati
POREKLO SVETA - Stadthteather Ingolštat, Nemačka, autor
Soren Voima, režija Knut Weber
Scena Joakim Vujić, utorak 8. oktobar - 20 sati
LET IZNAD KOSOVSKOG POZORIŠTA - produkcija Quendra
multimedia, Priština, autor Jeton Neziraj, režija Blerta Neziraj
Scena Joakim Vujić, sreda 9. oktobar - 20 sati
SAM DJAVO-PASS-PORT/ SZEGEDIN - Kostolanji Deze
Szihnhaz, Subotica, reditelj Andraš Urban
Scena Joakim Vujić, četvrtak 10. oktobar - 20 sati
KUHINJA - Narodno pozorište Republike Srpske, Banja Luka,
autor Piter Handke, reditelj Mladen Materić
Scena Joakim Vujić, petak 11. oktobar - 20 sati
SKRIVENE STREPNJE - Šabačko pozorište, Šabac, autor
Alen Ejkborn, reditelj Primož Bebler
Prateći program festivala
Galerija Joakim, ponedeljak, 7. oktobar - 19 sati i 30 minuta
Otvaranje izložbe umetničkih fotografija na temu„ŽIVETI
SA DRUGIMA“
Scena Ljuba Tadić, sreda, 9. oktobar - 18 sati
Javno slušanje radio reportaža„MEDALJA“ i„KRUPA“,
autora Tomislava Santrača
Scena Ljuba Tadić, ponedeljak, 14. oktobar - 18 sati
VEČE SA GORANOM MARKOVIĆEM i promocija njegovog
romana„MALE TAJNE“ u izdanju„Klia“. Razgovor vodi Zoran
Hamović
Zgrada Uprave grada Kragujevca, sala 105, utorak, 15.
oktobar - 12 sati
Debata na temu„KULTURA I EU INTEGRACIJE“
Galerija Joakim, utorak, 15. oktobar - 19 sati i 30 minuta
Otvaranje izložbe plakata sa konkursa magazina„Lice ulice“
pod nazivom„SIROMAŠTVO RE: AKCIJA“

Más contenido relacionado

Más de Књажевско-српски театар (11)

JOAKIMINTERFEST 2014
JOAKIMINTERFEST 2014JOAKIMINTERFEST 2014
JOAKIMINTERFEST 2014
 
JOAKIMINTERFEST 2013
JOAKIMINTERFEST 2013JOAKIMINTERFEST 2013
JOAKIMINTERFEST 2013
 
JOAKIMINTERFEST 2013
JOAKIMINTERFEST 2013JOAKIMINTERFEST 2013
JOAKIMINTERFEST 2013
 
JOAKIMINTERFEST 2013
JOAKIMINTERFEST 2013JOAKIMINTERFEST 2013
JOAKIMINTERFEST 2013
 
JOAKIMINTERFEST 2014
JOAKIMINTERFEST 2014JOAKIMINTERFEST 2014
JOAKIMINTERFEST 2014
 
JOAKIMINTERFEST 2014
JOAKIMINTERFEST 2014JOAKIMINTERFEST 2014
JOAKIMINTERFEST 2014
 
JOAKIMINTERFEST 2013
JOAKIMINTERFEST 2013JOAKIMINTERFEST 2013
JOAKIMINTERFEST 2013
 
JOAKIMINTERFEST 2014
JOAKIMINTERFEST 2014JOAKIMINTERFEST 2014
JOAKIMINTERFEST 2014
 
JOAKIMINTERFEST 2013
JOAKIMINTERFEST 2013JOAKIMINTERFEST 2013
JOAKIMINTERFEST 2013
 
Bilten 5
Bilten 5 Bilten 5
Bilten 5
 
180 godina Teatra u Kragujevcu
180 godina Teatra u Kragujevcu180 godina Teatra u Kragujevcu
180 godina Teatra u Kragujevcu
 

Joakiminterfest 2013

  • 1. J o a k i m I n t e r F e s t a 2 0 1 3 . g o d i n e • b r o j 1 • 7 . o k t o b a r Obrazloženje selektora JOAKIMINTERFEST 2013 –„ŽIVETI SA DRUGIMA“ Suočeni smo sa ozbiljnom krizom produkcije u pozorištu Srbije. Beogradska pozorišta skoro da nisu imala novih premijera, a u manjim gradovima – Sombor, Kruševac, Pirot, Vranje, Zrenjanin... stvari stoje još gore. A stvarnost valja svoje duboke probleme i tra- ži od pozorišta – kao i od svih umetnosti, da odgovori na duboke dileme koje određuju svakodnevni život i muče ljude neodložnim zagonetkama. Festival pozorišta, u gradu kao što je Kragujevac, mora da ispuni višestruke zadatke. Prvi je svakako, da obezbedi publici koja ga željno iščekuje susret sa vrsnim pozorišnim delima, koja, opet, odgovaraju na potencijalna pitanja na koje svaki čo- vek, negde duboko u sebi – traži važne odgovore. S druge strane – festival mora da pruži savremenu sliku aktuelnog i bogatog po- zorišta koje će svojim nastupom dokazati da, uprkos problemima, postoji i da razigrano u svim svojim oblicima nudi bogatstvo ko- munikacije i otvoreni svet ideja i atrakcija koje će pobuditi i maštu i misao gledališta, a pri tom, neposredno podržati potrebu da se publika uključi u javnu, društvenu i umetničku – raspravu o bitnim problemima. Naravno – ima mnogo važnih pojmova oko kojih bi se mogla splesti mreža pitanja i odgovara, preispitivanja i konotacija... koje bi se sve mogle umetnički prikazati na sceni i ponuditi odgovore na potencijalna pitanja publike. Razmatrajući, s jedne strane, društve- na pitanja, skrivena u svakodnevnoj komunikaciji, a s druge strane i pozorišnu produkciju, koja mi je bila dostupna – došao sam do za- ključka da je neki najmanji zajednički sadržatelj problemske osnove koja će odgovoriti i na društvene i na pozorišne zagonetke, a prika- zana je u predstavama koje sam razmatrao – tema, KAKO ŽIVETI S DRUGIMA ili NOVA HUMANOST. Naime – u toj tematskoj celini sa- drži se najviše pojmova oko kojih se vode naporne bitke za njiho- vo usvajanje, a pri tom – to su društvene aktivnosti, koje se mogu USAVRŠITI TRENINGOM i obrazovanjem. Znači, nije samo pitanje da se prisustvuje nekoj atraktivnoj predstavi o dotičnom, izabranom pojmu, nego je i cilj da to prisustvo ima i smisao promene odnosa gledalaca – NA BOLJE, u odnosu na postavljeni problem. Zato sam odlučio da predložim osam – (8) predstava za redovni takmičarski repertoar JOAKIMINTERFESTA 2013. POREKLO SVETA – Soeren Voima-Knut Weber – STADTTHEATER – Ingolštat Predstava pozorišta iz Ingolštata, bavi se suštinskim odnosom evropske i bliskoistočne kulture. Ali, naravno – tek u sukobu – koji se neminovno dešava u Nemačkoj. Tu se, u zajednicu arapskih do- seljenika, muslimana, događaju lomovi prilagođavanja, a većinski Nemci u svom okruženju gledaju neke sasvim nove običaje – za- brađene žene i smerne muškarce.. sve to, naravno deluje problema- tično i predstava Sorena Voima – POREKLO SVETA, stvara ambijent PREISPITIVANJA IDENTITETA. Što je najvažnije – to se sve dešava u glavnom Državnom Pozorištu u Ingolštatu, sa odličnim glumcima i postavljeno na scenu sa velikom umetničkom i etičkom odgovor- nošću. LET IZNAD KOSOVSKOG POZORIŠTA – prema tekstu Jetona Neziraja – režija Blerta Neziraj – produkcija QUENDRA-MULTIME- DIA, Priština Malo znamo o pozorištima u Prištini, malo je razmena informa- cija jer su odnosi veoma zategnuti, još od prvih pokušaja otceplje- nja južne srpske pokrajine. Ali o radu Jetona Neziraja, dramskog
  • 2. 2 JoakimInterFest 2013 pisca, ponešto znamo – učestvovao je u Heartefaktovom projektu PATRIOTIC-HIPERMARKET kao jedan od osnovnih autora teksta za predstavu Dina Mustafića, igranoj sa uspehom u Beogradu, Prištini i Sarajevu. I u toj, kao i drugim tekstovima Jetona Neziraja, glavna ideja je PRIBLIŽAVANJE, sudbinom politike i mržnje udaljenih ljudi na Balkanu, a s druge strane, on piše veoma kritički o euforijama no- vih albanskih vlasti. Ovo delo – LET IZNAD KOSOVSKOG POZORIŠTA i samim naslovom asocira na život u ludnici...u ludnici novog samo- ljublja nacionalnih vođa, o kojima pisac misli sve ono što i mnogi drugi pisci misle o svojim vođama – da su nedoučeni a velevažni, da su gramzivi a slatkorečivi... U predstavi se govori o pripremanju predstave za Dan Nove Kosovske Nezavisnosti, koja se pravi za neki neodređeni i tajni dan i to od materijala na koji žele da utiču, već opisani, političari na vlasti... koji se u predstavi kabaretske oštrine i vedrine – lako prepoznaju. Zbog svoje političke oštrine, ova pred- stava se najmanje igra u Prištini – izvedena je par puta, uprkos pro- tivljenju vlasti. SAM ĐAVO – PASS-PORT/SZEGEDIN – autorski projekt redite- lja Urbana Andraša – produkcija KOSTOLANJI DEŽE SZINHAZ, Su- botica Prošlogodišnji apsolutni pobednik JOAKIMINTERFESTA, Andraš Urban, napravio je pravi umetnički i produkcijski podvig u pozori- štu gde je direktor i glavni reditelj. Napravio je trostruku predstavu koja se igra i zajedno, kao tri čina, ali i pojedinačno, u tri večeri. SAM ĐAVO ima za temu život Mađara u Subotici, u Vojvodini, u okruže- nju ostalih nacionalnosti, kome se suprotstavljaju činjenice iz života Mađara iz pograničnog mađarskog grada, Segedina. Sve specifično- sti, negativni i pozitivni elementi odnosa i konotacija... društveni i istorijski pojmovi, ukršteni sa raznim predrasudama, sve to daje jed- nu bogatu sliku, pozorišno zahvalnog materijala, o kome se godina- ma i javno ćuti i tajno govori, u obe sredine. Od smeha do suza, od tuge do radosti – ali uvek, pozorišno inteligentno i otvoreno – to su osnovne kategorije ove jarke pripovesti, koja analizira razne aspekt života u okruženju – kako živeti sa drugima – to je prava tema ove zabavne pozorišne analize. U ovoj predstavi, kao i u druga dva dela trilogije, igraju i glumci – gosti iz Segedina, a i srpski glumci iz Subo- tice. Time je predstava dobila na autentičnosti – MEDIJ JE POSTAO PORUKA! Sasvim Makluanovski moderno! KUHINJA – prema scenariju koji je napisao sa Peterom Handke- om, i režirao Mladen Materić – produkcija NARODNO POZORIŠTE R. S. – Banja Luka. Živeti u zajednici, nije nimalo lako. Svaki čovek lako može da ostane samo ostrvo koje se ograđuje debelim vodama okeana ću- tanja. Ali – kao DRUŠTVENA ŽIVOTINJA, ipak, čovek je osuđen na društvo svih ostalih ljudi koji svi imaju svoju istoriju i svoje težnje, svoje slabosti i snage, svoje ciljeve i načine ostvarivanja... Kako se to uopšte može uskladiti i kako je uopšte moguće, da ljudi ŽIVE SA DRUGIMA? Na primeru jedne jako proširene i sasvim pozorišne po- rodice, u nastajanju i stalnom proširivanju i preispitivanju, u samo jednoj višeznačnoj i promenljivoj kuhinji, skoro sasvim bez teksta – univerzalnim jezikom scenske situacije, sarajevski reditelj i peda- gog Mladen Materić, koji već dugo živi i radi u Francuskoj, napravio je vrlo uspešnu predstavu koja nas podseća na sve naše sitne gre- ške u ponašanju – greške koje od običnih svakodnevnih stvari, lako naprave PAKAO neostvarivog suživota. Ovu bogatu i vrlo smislenu, skoro naučnu, a pritom, beskrajno atraktivnu predstavu – lekciju o ponašanju u zajednici, celinu skokovitih saznanja i ličnih iskustava svih učesnika – vrlo ubedljivo igraju glumci, skoro ceo ansambl Na- rodnog pozorišta R. S. iz Banja luke, kao jedan autentičan i zabavan scenski projekt, sasvim na evropskom nivou. SKRIVENE STREPNJE – prema tekstu Alena Ekborna, dopunje- nom predigrom JASNA STVAR Dejvida Ajvza, u režiji Primoža Beble- ra – produkcija ŠABAČKO POZORIŠTE Mladi pored starijih, stariji pored mlađih – kako nalaze svoj pro- stor i kako uspevaju da se ostvare i dokažu, kako uspevaju da žive, tako da razviju svoje životne motive...i naravno – gde i kako se ne snalaze u međusobnim kontaktima... gde nastaju zablude, gde se razvija drama, gde se uspostavljaju novi i neočekivani odnosi? Ova zanimljiva i duhovita dramska hronika raznolikih događaja i ugod- nih preokreta, prikazana je, pre svega, na posebno zavidnom umet- ničkom nivou koji sugeriše estetiku prilično neuobičajenu za pozo- rište u Srbiji. Značaj te visoke estetike – i u likovnom i u glumačkom izražajnom aparatu, odiše slobodom izraza i dubokom umetničkom sugestivnošću. Estetski ugođaj ovde je legitimni i suštinski komuni- kacijski kod koji obeležava i prenosi moćne i zagonetne poruke prei- spitivanja najdubljih ljudskih odnosa. Proučavanje karaktera u akciji i ostvarivanje jedne složene, ali i nadasve ISKRENE glumačke kre- ativnosti, koja umnogome nadrasta poznate standarde glumačkih aktivnosti u pozorištu Srbije – značajno doprinosi bogatom rasloja- vanju ozbiljno shvaćenih problema, koji nastaju u strogim pravilima zajedničkog života raznovrsnih partnera. Snaga ukupnog scenskog izraza, umnogome prevazilazi uobičajene domete na našim pozor- nicama i time jasno stavlja na diskusiju, sa mnogo estetskih i etičkih argumenta, u veoma suptilnom scenskom izvođenju – one najva- žnije, lične i intimne, pregnantne, dramatične pojmove zajedničkog života – ljubav, prijateljstvo, odanost, suparništvo, osvetu, nadmoć, zloupotreba poverenja... sve ono što nas zaista, svakodnevno tišti i sa čime se borimo da bismo opstali. GREBANJE ILI KAKO SE UBILA MOJA BAKA – po tekstu Tanje Šljivar i u režiji Selme Spahić – produkcija BOSANSKOG NARODNOG POZORIŠTA, Zenica Mlada autorka Tanja Šljivar, još uvek studentkinja na Fakulteta Dramskih Umetnosti u Beogradu, napisala je svoj drugi komad, po- sle vrlo uspešno izvedenog prvog – POŠTO JE PAŠTETA, u odličnoj režiji Snežane Trišić, u Ateljeu 212. okrenula se počecima ljudskih odnosa u susretu sa novim i drukčijim. Piše dramu o sazrevanju u Banjaluci i to u školi u kojoj u klupama sede raznovrsni đaci – neki od njih i hendikepirani. U ovaj, tobože naivni svet prilagođavanja i spe- cifičnih odnosa, za vreme gorkih godina poslednjeg rata i neposred- no posle njega, Tanja Šljivar uvodi opasne i važne pojmove suživota na različitim nivoima i tako postavlja razne zamke moralnim proce- nama stvarnosti i likova. Atraktivnost komada naročito je poduprta režijom aktuelne zvezde bosansko-hercegovačkog pozorišta Selme Spahić, koju znamo i iz predstava koje je radila u Beogradu ili smo ih gledali na gostovanju. Ova predstava je bila uvrštena u repertoar ovogodišnjeg Sterijinog Pozorja, ali je rediteljka protestno odbila da predstava učestvuje na tom festivalu koji je bio otvoren velikom pri-
  • 3. 7. oktobar 2013. 3 Večeras na repertoaru Scena Joakim Vujić, ponedeljak 7. oktobar 20.00 Stadttheater, Ingolštat Soren Voima POREKLO SVETA Fotografije: Jochen Klenk Režija: Knut Weber Scena: Steven Koop Kostim: Charlie Labenz Muzički uvod: Matthias Flake Svetlo: Egon Reinwald Dramaturgija: Gabriele Rebholz Igraju: Shadi Hedayati, Sofie Miller; Paul Brusa, Jörn Kolpe, Péter Polgár Prikrivena komedija Soerena Voima Dva mlada Nemaca, jedan sa iranskim korenima, vode agen- ciju za pružanje reklamnih usluga. Sa svojom praktikantinjom Sarom (koja nije plaćena), za koju oni u zabludi smatraju da je Jevrejka, obrađuju zahtev Fondacije „Muslimani za Nemačku“. Oba mlada muškarca nisu posebno religiozna, ali ih ambicija izaziva da Nemcima saopšte nešto o muslimanima. U jeku rada na ovom projektu Kandaules mora nekoliko dana na putuje u svoju rodnu Persiju, jer je njegov deda preminuo.Tamo se on za- ljubljuje u ženu Nisiju, koju je njegova porodica svakako planira- la za uda za njega. On se nakon toga sa svojom suprugom, koja je potpuno pokrivena velom, vraća u Nemačku. Žena u burki je za sve veliki izazov, a tolerancija se stavlja na probu. Kandaules želi da njegov prijatelj pogleda njegovu suprugu, on je sakriven gleda kada se svlači, i tako biva zaslepljen njenom lepotom, da je čitava slika sveta uzdrmana. Ipak, njihova prevara je otkrive- na. Nisijin brat, koji je specijalno došao za Nemačku da čuva svo- ju sestru, uzima stvar u svoje ruke i katastrofa uzima maha. Soeren Voima je prenosi u našu stvarnost, iritira i uzdrmava postojeće predrasude i time stupa u sam centar rasprave o su- štinskoj toleranciji i muslimanskoj svesti o tradiciji. Soeren Voi- ma je pseudonim. Prvobitno Soeren Voima je bila grupa autora, koja se sastojala od glumca i reditelja Kristijana Čirnera i redi- telja Toma Kinela i Roberta Šustera. U međuvremenu se jedan jedini autor krije iza imena. Knut Weber, rođen 1953 u Bad Honnef na Rajni, studirao je teatrologiju, germanistiku i filozofiju na Slobodnom Univerzite- tu u Berlinu. Dramaturg u Pokrajinskom pozorištu Tibingen, Wil- helmshaven, Pozorište Štutgart. Reditelj. Umetnički direktor u Rojtlingenu i u Pokrajinskom pozorištu Tibingen. 2002 do 2011 Glumački direktor u Badskom gradskom pozorištu Karlsruhe. čom Emira Kusturice. Njoj se u protestu pridružila i mlada glumica, gošća iz Sarajeva Maja Izetbegović, pa je producent prihvatio tu te- šku odluku da apstinira sa tako važnog festivala. Hrabrost i sloboda ovih političkih i produkcijskih odluka, adekvatna je moralnoj i estet- skoj snazi predstave. Nadam se da će kragujevačka publika dobro razumeti ovu poetsku, gorku priču o bolnom odrastanju u ratu. IZBRISANI – 25.671. – Oliver Frljić – produkcija PREŠERNOVO GLEDALIŠČE, Kranj Jedan od najatraktivnijih i društveno najangažovanijih reditelja na teritoriji bivše Jugoslavije – Oliver Frljić, svakom svojom novom predstavom, bez obzora gde je pravi – u Hrvatskoj, Srbiji, Bosni, Slo- veniji... pogađa u najbolnije tačke brižljivo skrivane tajne i mračne neposredne prošlosti. Najnovijom predstavom IZBRISANI – 25.671 bavi se bolnim iskustvima ljudi koji su izgubili pravo na identitet kad se Slovenija izdvojila iz SFRJ – o ranijim stanovnicima nove dr- žave iz ostalih jugoslovenskih republika – koje su naprasno postale republike. Za te ljude počela je tragedija opstanka – mnogi nisu iz- držali patnje koje im je namenila slovenačka birokratija. Pored toga što su ostali bez posla i stana – ostali su bez mogućnosti da se vrate u regularni život...O tome su se vodile mnoge rasprave i na nivou Evropske unije, bio je i referendum u Sloveniji...ali životi su nesta- jali u tragičnim okolnostima! O svim tim bolnim iskustvima, veoma iskreno i u svom poznatom maniru direktne provokacije, na razne teatarske i parateatarske načine – Oliver Frljić napravio je još jed- nu bolnu i suštinski provokativnu priču, koja moralno oplemenjuje i gledaoce, ali i protivnike slobode uspostavljanja novog identiteta izbrisanih. Ova hrabra rasprava o traumatičnim iskustvima i dilema- ma koje su još uvek u otoku – apsolutno potvrđuje temu ovogo- dišnjeg JOAKIMINTRERFESTA, kao možda najbitniju za stanovnike Balkana. U Sloveniji publika se neposredno izjašnjava – primorana činjenicama kojima ih Frljić bombarduje – ponovo preživljavaju te- ške ljudske i istorijske dileme. Nadam se da će Oliver Frljić ponovo zavrediti posebnu pažnju gledalaca u Kragujevcu. ELIJAHOVA STOLICA – prema romanu Igora Štiksa u dramati- zaciji Darka Lukića i u režiji Borisa Liješevića – produkcija JUGOSLO- VENSKO DRAMSKO POZORIŠTE Potraga za identitetom, od davne antičke priče o lutanjima Odi- seja, ili Edipovim krivicama i kaznama – potresa svet i ostavlja du- bokog traga u literaturi i ostalim umetnostima. Mladi zagrebački pisac Igor Štiks napisao je potresnu tragičnu istoriju u kojoj se sreću generacije rasturenih srodnika i u tragičnim okolnostima antičkog mitskog incesta upoznaju, na najgori način, sopstveno ogledalo. Sve se dešava u okupiranom i bombardovanom Sarajevu, devede- setih godina prošlog veka, u koje pored svih opasnosti, dolazi no- vinar i pisac iz Beča – odlični Svetozar Cvetković, da pronađe svoje zagubljene, jevrejske korene. Tu se spontano sreće sa svojom nepo- znatom sestrom – tragično čedna Maja Izetbegović, i upoznaje naj- veću ljubav svog života. Ali kad od oca, koga ipak nađe u Sarajevu – igra ga potresno Vlastimir Đuza Stojiljković – sazna kobnu istinu, ostane zauvek odbačen sudbinom i kažnjen za svoju edipovsku ra- doznalost. Renata Ulmanski, kao tragična negativna junakinja, daje neizbežni kontekst ovoj potresnoj priči, ispričanoj surovim, tragič- nim jezikom, na fonu strašne istorije naše najbliže prošlosti – od fa- šističke okupacije i otpora u Drugom svetskom ratu – do tragičnog bombardovanja Sarajeva, od 1992. do 1995. godine. Cela predstava odiše snagom neposrednog iskustva i tragične ironije, u koju poto- ne svaka autentična tragedija, kad se jednom sagleda njen nemi- novni kraj. Predstava se već pune tri sezone uspešno igra na matič- noj sceni u JDP i skoro redovno, pobeđuje na festivalima na kojima učestvuje – kao što je to bilo i na pretprošlom BITEF-u. Goran Cvetković, kritičar i selektor OSMOG JOAKIMINTERFESTA 2013.
  • 4. 4 JoakimInterFest 2013 Osmi JoakimInterFest - 7. do 15. oktobra ŽIVETI SA DRUGIMA Selektor Goran Cvetković Žiri Goran Marković, reditelj László Keszég, reditelj Vladimir Milčin, reditelj Voditelj okruglog stola Danica Pajović, dramaturg Vizuelni identitet Srđan Stevanović Urednik štampanih izdanja Zoran Mišić Nagrade Joakimova nagrada za najbolju predstavu Joakimova nagrada za režiju Joakimova nagrada za glumu Joakimova nagrada za vizuelnost Joakimova specijalna nagrada Scena Joakim Vujić, subota 12. oktobar - 20 sati GREBANJE ILI KAKO SE UBILA MOJA BAKA - Bosansko narodno pozorište, Zenica, BiH, autor Tanja Šljivar, reditelj Selma Spahić Scena Joakim Vujić, nedelja 13. oktobar - 20 sati IZBRISANI - 25.671- Prešernovo gledališče, Kranj, Slovenija, autorski projekat, reditelj Oliver Frljić Scena Joakim Vujić, ponedeljak 14. oktobar - 20 sati ELIJAHOVA STOLICA - Jugoslovensko dramsko pozorište, Beograd, autor Igor Štiks, reditelj Boris Liješević Scena Joakim Vujić, utorak 15. oktobar - 20 sati Predstava u čast nagrađenih OPSADA I PAD KONSTANTINOPOLJA 1453 - Produkcija Dunavfesta i Knjaževsko-srpskog teatra Kragujevac, adaptacija Gorana Markovića  Scena Joakim Vujić, ponedeljak 7. oktobar - 20 sati POREKLO SVETA - Stadthteather Ingolštat, Nemačka, autor Soren Voima, režija Knut Weber Scena Joakim Vujić, utorak 8. oktobar - 20 sati LET IZNAD KOSOVSKOG POZORIŠTA - produkcija Quendra multimedia, Priština, autor Jeton Neziraj, režija Blerta Neziraj Scena Joakim Vujić, sreda 9. oktobar - 20 sati SAM DJAVO-PASS-PORT/ SZEGEDIN - Kostolanji Deze Szihnhaz, Subotica, reditelj Andraš Urban Scena Joakim Vujić, četvrtak 10. oktobar - 20 sati KUHINJA - Narodno pozorište Republike Srpske, Banja Luka, autor Piter Handke, reditelj Mladen Materić Scena Joakim Vujić, petak 11. oktobar - 20 sati SKRIVENE STREPNJE - Šabačko pozorište, Šabac, autor Alen Ejkborn, reditelj Primož Bebler Prateći program festivala Galerija Joakim, ponedeljak, 7. oktobar - 19 sati i 30 minuta Otvaranje izložbe umetničkih fotografija na temu„ŽIVETI SA DRUGIMA“ Scena Ljuba Tadić, sreda, 9. oktobar - 18 sati Javno slušanje radio reportaža„MEDALJA“ i„KRUPA“, autora Tomislava Santrača Scena Ljuba Tadić, ponedeljak, 14. oktobar - 18 sati VEČE SA GORANOM MARKOVIĆEM i promocija njegovog romana„MALE TAJNE“ u izdanju„Klia“. Razgovor vodi Zoran Hamović Zgrada Uprave grada Kragujevca, sala 105, utorak, 15. oktobar - 12 sati Debata na temu„KULTURA I EU INTEGRACIJE“ Galerija Joakim, utorak, 15. oktobar - 19 sati i 30 minuta Otvaranje izložbe plakata sa konkursa magazina„Lice ulice“ pod nazivom„SIROMAŠTVO RE: AKCIJA“