SlideShare una empresa de Scribd logo
1 de 4
Descargar para leer sin conexión
1
Dan peti– “Plemena”
NISMO SE ODMAKLI OD VATRI U PEĆINAMA
Baš na samoj polovini 10. JoakimInterFesta prava je
prilika da se na domete ovogodišnje meĎunarodne
smotre osvrne i mr Vojo Lučić direktor Knjaţevsko-
srpskog teatra, dakle - domaćin Festivala.
- Ako paţljivo „oslušnemo” reakcije festivalske publike
i onih gledalaca koji su pogledali dosadašnje
predstave iz selekcije „Vreme tišine” mislim da je
ovogodišnji takmičarski repertoar - pun pogodak
selektora Ţeljka Jovanovića. U pitanju su scenski
projekti nesumnjivo velikog umetničkog kvaliteta ali
koji se odlično, svojim društvenim angaţmanom
uklapaju i u sam tematski okvir InterFesta. Sve
predstave koje smo pogledali na festivalu su i
atraktivne i aktuelne i zbog toga dobro i lako
korespondiraju i komuniciraju sa ovdašnjom
pozorišnom publikom, smatra on.
Po Lučiću Festival je ponovo uspeo da zaintrigira
našu teatarsku i kulturnu javnost.
- Njegov ovogodišnji vizuelni identitet je nikada veći
kao i prisutnost JIF-a u svim medijima, naročito
nacionalnim bilo da su pitanju elektronski ili štampana
glasila. Postao je prepoznatljiv i manifestacija koja se
kvalitetom i svojim posebnostima izdvaja od čitavog
niza festivalskih smotri u našoj zemlji i regionu. Zbog
toga je i njegova „vidljivost” dobra na celokupnoj
medijskoj sceni, kaţe Lučić, dodajući da bi na
narednim JoakimInterFestovima voleo još da „pojača”
i obogati prateći program Festivala.
Od prvog dana Prvog InterFesta na kragujevačkoj
meĎunarodnoj pozorišnoj smotri je i novinarka Miška
Kneţević, urednica Drugog programa Radio
Beograda koja je njegova najrevnosnija i najpriljeţnija
hroničarka. Ona ne govori samo o ovogodišnjoj
manifestaciji već pravi i reminiscenciju decenija koja
je „iza” njega.
- Volim i cenim JoakimInterFest, meĎunarodni
pozorišni festival koji se evo vec deseti put odrţava u
Kragujevcu. Naslov „Vreme tišine”. Shvatam je kao
pozorišnu tišinu - novih predstava je malo, od tih malo
još manje je i kvalitetnih a tišina je i ono vreme koliko
traje predstava u sali dok je gledamo! Tišina je na
ţalost i u nasoj svakodnevici koja nas je
2
mnogo pritisla. Ne pamtim kada sam cula vic! Sve
predstave ovogodišnjeg festivala savršeno
odgovaraju naslovu. Svaka ima neku svoju tišinu
ličnu, opštu, drţavnu kako god i pozdravljam izbor
selektor Ţeljka Jovanovića koji je bio, verovatno, zbog
finansija primoran da odabere predstave iz regiona,
ističe ona, sa radošcu se sećjući predstava koje su
prikazivane na ovom festivalu a koje su dolazile
bukvalno iz čitavog sveta.
- Nije uvek sve bilo najbolje ali videla sam i nekoliko
fantastičnih ostvarenja koje pamtim i koja bih rado
volela da vidim ponovo! To i jeste kvalitet i draţ ovog
festivala - viĎeno je nešto samo tu. Naravno
JoakimInterFest nije i ne pretenduje da bude BITEF,
to je jedan meĎunarodni festival koji ima svoju
koncepciju čvrste strukture. Pitam se da li smo ipak tu
internacionalnost mogli da postignemo i ove godine.
Knjaţevsko-srpski teatar je član dve meĎunarodne
pozorišne asocijacije koje su čini se mogle da
pomognu u tome, pta se Miška Kneţević.
- U svakom slučaju podrţavam Festival svojim
prisustvom, trudim se da mu dam medijsku podršku
sto je takoĎe vaţno jer ako se ne priča u medijima o
nečemu za to se i ne zna! U medijima prepravljenim
šundom drago mi je da sam neki prostor posvetila
Festivalu koji to zasluţuje i kome ţelim samo napred,
napred i napred, srdačno kuraţi JIF festivadţije naša
sagovornica.
Petog takmičarskog dana na repertoaru 10. InterFesta
bila je zagrebačka predstava „Plemena” engleske
autorke Nine Raine koju u koprodukciji igraju dva
pozorišta „Planet Art” i „Egzit Teatar”.
Marko Torjanac (protagonista role Kristofera, oca) ali i
čovek koji je najzasluţniji za postavljanje ovog teksta,
obzirom da ga je preveo, adaptirao za hrvatsku scenu
a „potpisuje” se i kao pomoćnik reditelja o samo
projektu kaţe:
- Tekst „Plemena” engleske knjiţevnice Nine Rein, za
koji je puno nagraĎivana, po meni je osobno, jedan od
najboljih koji se pojavio u poslednjih desetak godina
pa i više. Ova predstava komunicira na više razina,
kao brilijantna metafora današnjeg društva a poruka
koju ona šalje je potpuno atipična. Komad „Plemena”
nam govori kako je ljudsko društvo uprkos svim
napretcima tehnološkim i naučnim još uvek
ostalopodeljeno po drevnim plemenskim principima i
hijararhijama koje egzistiraju u svakoj jedinici društva
počevši od porodice pa na dalje. Ono što nama Nina
Rein kroz svoje delo „govori” je rušenje one
uobičajene teze – da smo svi isti i jednaki, već ona
potencira na obrnutom „da svi nismo isti i jednaki” i
zbog toga je potrebno uloţiti veliki napor da bi se te
razlike prevladale. Koji je „taj” napor i šta vodi do
njegovog „prevladavanja” e, o tome govori ova
predstava, pojašnjava on.
Po Trojancu „Plemena” se izvrsno uklkapa u koncept
selekcije festivala „Vreme tišine”.
- Uklapa se jer govori o komunikaciji. Gluvi momak
koji ţivi u „čujućoj” obitelji. On ţivi u izolaciji i jednoj
vrsti tišine i šta će se dogoditi kada on reši da
„progovori” na svoj način i pobuni se usprotivi protiv
toga porodičnog i društvenog muka u kojem ne postoji
nikakava empatija, ljudska i društvena, naglašava
Torjanac, dodajući da je predstava koprodukcijska jer
njihov matični teatar (pošto nema salu) nije mogao da
odgovori na neke tehnički zahtevne detalje i „rešenja”
u postavci.
- Danas ljudi vole da ističu tu multimedijalnu dimenziju
svojih predstava. Na ţalost, ona – ta multimedijalnost
je najčešće samo običan scenski trik. U našem
slučaju nije tako, multimedijalnost nije tek formalna
već je suštinski deo predtave.
Rediteljka „Plemena” Slavica Kneţević sem reţije u
ovom komadu igra i ulogu majke Bet
- Ovakvom postavkom predstave „Plemena” kao što
je naša (po)trudili smo se da je izvedemo upravo
onako kako ju je sama spisateljica zamislila. Moram
da priznam da sam vam ja od onih koji smatraju da je:
„Teatar jednako dobar tekst i dobar glumac”. Dakle
„sori” reditelji, oni su se znatno kasnije „pojavili” na
sceni teatarske istorije. Mi koncipiramo prvenstveno
glumački teatar sa stavom da se tekst igra samo ako
je dobar, jer ako nije ne treba ga ni igrati. Komad
mnogo nagraĎivan, što se kaţe u našem svetu zaista
3
je „ubola” sa njim bit kako
na današnji, savremeni način prikazati ono što nas
sve najviše zanima. I kao rediteljka i kao glumica
„ispoštovala” sam autentičnost njenog dela. Sama
autorka posle premijere u Zagrebu izjavila je da je ovo
njena najbolja inscenacija izdvojivši je od preko
trideset njenih igranja na njujorškim, loondosnkim i
australijskim scenenama izjavom: „To je baš ono što
sam ja napisala”, ističe ne bez ponosa Slavica
Kneţević, koja je po sopstvenom „priznanju” jedino u
scenografiji (njena kreacija) sebi pustila malo više
„mašti” na volju.
- Predstavu sam smestila u ambijent na način na koji
sam ja „pročitala” komad – svi mi se još nismo ni
makli od tih plemenskih i porodičnih pećina i vatri-
ognjišta koje u njima gore. U našoj izvedbi stan je
napravljen kao pećina umesto vatre tu je obiteljski sto
oko čega se sve dešava. I, nema veze što je u pitanju
porodica intelektualaca i danas se sva naša plemena
okupljaju isključivo oko zajedničkih interesa pa
imamo: pleme lobi, pleme klan... Dvoje ljudi kada ih
povezuje isti interes već su pleme, a ono pleme koje
najviše prepoznajemo je ono koje je najsirovije,
najtrajnije i najiskonskije – sopstvena obitelj. Ţelja za
pripadnošću ali i za slobodom, odrediti granice koliko i
kada se moţemo odmaknuti od tognašeg plemena,
gde ti svi pametuju, imaju zajednički jezik, humor...
Čim nisi na „našoj” strani ti si nastran, što najčešće
čujemo u politici kojom nas „truju”. Ona je metafora da
moramo dopustiti slobodu i jedini način korigovati se
je ljubavlju i ţrtvom, smatra ona.
Publika je predstavu „Plemena” odlično primila što je
dokazala (do sada) i svojim najbrojnijim prisustvom na
razgovorima posle nje.
Po mišljenju voditeljke razgovora Marije Soldatović,
dramaturga KST-a sinoćnja predstava je „po mnogo
razloga najbolja do sada na festivalu”.
- Videli smo najbolju igru i najbolju reţiju. Predstava je
zaista fascinirala kragujevačku publiku, zaključila je
ona.
Osnivač Kazališta „Planet Art” Marko Torjanac
„predstavio”je ukratko njihovo pozorište zamišljeno
kao kuću koja na svom repertoaru igra samo
problemske teme o kojima se razgovara ili još češće
„ne razgovara” (tabu) u savremenom društvu.
_________________________________________________________________________________________________________
HRONIKA JOAKIMINTERFESTA
Ne volim kada su na festivalu pauze! One su uvek
nastajale zbog nepredviĎenih okolnosti na koje
organizatori ne mogu da utiču. Jednom je to bio dan
ţalosti, drugi put otkazivanje nastupa pozorišta zbog
bolesti glavnog glumca a nema nikoga da u njegovu
ulogu „uskoči” za tako kratko vreme, ponekad opet
nešto treće - tek dešava se. Ta jednodnevna
festivalska pauza nekako poremeti tok, moţda malo
utiče i na atmosferu ali čini se da ona dobro doĎe
ţiriju koji onda moţe mirno da sedi i sagledava i
„prebira” po onome što je video do tada, naravno, ne
da donosi odluke ali da ima barem neku konstrukciju.
Naš uvaţeni i odgovorni ţiri učinio je tako. Čini mi se
da te pauze utiču i na publiku i po pravilu - dan posle
pauze manje je publike u sali. No nastavak je bio
odličan, gosti iz Zagreba osvetlali su obarz, pokazali
nam jedan malo „zaošijani” način igre, sa nijansama u
nekim glumačkim kreacijama. Deo tog ansambla
imala sam prilike da vidim letos u Kikindi na Festivalu
malih formi u odličnoj predstavi „Telma i Luiz”
istarskog Narodnog kazališta Gradskog pozorišta iz
Pule a i sinoćna predstava na sceni Knjaţevsko-
srpskog teatra koju sam videla uverila me je u kvalitet
istih protagonista.
Miška Kneţevic, urednik Radio Beograda 2
________________________________________________________________________________________________________
Veĉeras na repertoaru
Scena Joakim Vujić, ponedeljak 12. oktobar 20.00 sati
BITEF Teatar
Filip Vujošević
ŽIVOT STOJI, ŽIVOT IDE DALJE
Reţija: Jelena Bogavac
Dramaturg: Slobodan Obradović
Zvuk: Vojno Dizdar
Video: Igor Marković
Dizajn svetla: Nikola Zavišić
Izvršna produkcija: Jovana Janjić
4
Igraju
Suzana Lukić
Miloš Timotijević
Aleksandar ĐinĎić
Slaven Došlo
O predstavi
Nova drama Filipa Vujoševića, „Ţivot stoji, ţivot ide
dalje”, bavi se poloţajem umetnika u osiromašenoj
srpskoj tranziciji iz koje se, kako izgleda, nikada ne
izlazi. Preispitujući aktuelne pozorišne trendove, od
kojih je vodeći taj da predviĎeni budţet iznosi
minimum dinara, četvoro junaka uz opori humor
postavljaju sebe pred publiku pokušavajući da pokaţu
kako izgleda napraviti predstavu na temu o kojoj se
ne da govoriti bez knedle u grlu. Pored toga što se
drama bavi poloţajem samostalnih umetnika u njoj se
otvaraju i lične teme koje se prvenstveno tiču gubitka
– gubitka posla, kreativnosti, voljene osobe, ljudskog
dostojanstva, svesti o vremenu u kojem ţivimo.
_________________________________________________________________________________________________________
Deseti JoakimInterFest od 7. do 15. oktobra
VREME TIŠINE
Scena Joakim Vujić, utorak 7. oktobar - 20 sati
KAINOV OŽILJAK - Šabačko pozorište
Vladimir Kecmanović, Dejan Stojiljković
(dramatizacija: Spasoje Ţ. Milovanović), reţija,
scenografija i izbor muzike Jug Radivojević
Scena Joakim Vujić, četvrtak 8. oktobar - 20 sati
MREŠĆENJE ŠARANA - Narodno pozorište
Republike Srpske Banja Luka
Aleksandar Popović, reţija i adaptacija Egon Savin
Scena Joakim Vujić, petak 9. oktobar - 20 sati
PUKOTINA - Bosansko Narodno pozorište Zenica
Ivana Simić Bodroţić – Lajla Kaikčija & Grupa
autorica, dramatizacija i reţija Lajla Kaikčija
Scena Joakim Vujić, subota 10. oktobar - 20 sati
Slobodan dan
Scena Joakim Vujić, nedelja 11. oktobar - 20 sati
PLEMENA - Kazalište Planet art i EXIT Teatar
Nina Raine, rediteljka Slavica Kneţević
Scena Joakim Vujić, ponedeljak 12. oktobar - 20 sati
ŽIVOT STOJI, ŽIVOT IDE DALJE - BITEF Teatar
Filip Vujošević, reţija: Jelena Bogavac
Scena Joakim Vujić, utorak 13. oktobar - 20 sati
PRINCIP SUPERSTAR (MESEĈARI) - Knjaţevsko-
srpski teatar
Dramatizacija, reţija i scenografija Nebojša Bradić
Scena Joakim Vujić, sreda 14. oktobar - 20 sati
PALILULSKI ROMAN - Beogradsko dramsko
pozorište
Branislav Nušić, reţija i adaptacija Egon Savin
Scena Joakim Vujić, četvrtak 15. oktobar - 20 sati
U čast nagraĎenih PIDŽAMA ZA ŠESTORO -
Kraljevačko pozorište i Knjaţevsko-srpski teatar
Mark Kameloti, reditelj Nenad Gvozdenović
_________________________________________________________________________________________________________
Prateći program Festivala
Galerija Joakim, sreda 7. oktobar - 19 sati i 30 minuta
IZLOŽBA POZORIŠNIH PLAKATA SA
PRETHODNIH FESTIVALA
U izboru slikara Milivoja ŠtulovićaMala scena Ljuba
Tadić, četvrtak 8. oktobar - 18 sati
Promocija monografije „ĐUZINE POSLANICE” autora
Spasoja Ţ. Milovanovića
Mala scena Ljuba Tadić, petak 9. oktobar - 18 sati
Promocija knjige „VISKI I TRUBAĈI” autora Miladina
Ševarlića
Žiri
Pjer Valter Polic, reditelj, Nemačka
Dragana Varagić, glumica i rediteljka, Srbija
Trajče Kacarov, dramaturg, Makedonija
Selektor Ţeljko Jovanović, pozorišni kritičar
Voditelj razgovora Marija Soldatović, dramaturg
Vizuelni identitet Festivala Mina Bakliţa
Urednik biltena JIF: Zoran Mišić / Gerila advertajzing
Izdavač: Knjaţevsko-srpski teatar
Nagrade
Joakimova nagrada za najbolju predstavu
Joakimova nagrada za reţiju
Joakimova nagrada za glumu
Joakimova nagrada za vizuelnost
Joakimova specijalna nagrada

Más contenido relacionado

Destacado

اربعون نصيحة لاصلاح البيوت
اربعون نصيحة لاصلاح البيوتاربعون نصيحة لاصلاح البيوت
اربعون نصيحة لاصلاح البيوتمبارك الدوسري
 
II Encontro de centros de linguas 2015 - Unesp/ Assis
 II Encontro de centros de linguas 2015 - Unesp/ Assis II Encontro de centros de linguas 2015 - Unesp/ Assis
II Encontro de centros de linguas 2015 - Unesp/ AssisMaria Glalcy Fequetia Dalcim
 
موقف اليهود والنصارى من المسيح عليه السلام
موقف اليهود والنصارى من المسيح عليه السلامموقف اليهود والنصارى من المسيح عليه السلام
موقف اليهود والنصارى من المسيح عليه السلاممبارك الدوسري
 
59720118 21491062-case-study-intestinal-parasitism-1
59720118 21491062-case-study-intestinal-parasitism-159720118 21491062-case-study-intestinal-parasitism-1
59720118 21491062-case-study-intestinal-parasitism-1homeworkping4
 
Educação online, a distância sem distância e blended: diferentes conceitos
Educação online, a distância sem distância e blended: diferentes conceitosEducação online, a distância sem distância e blended: diferentes conceitos
Educação online, a distância sem distância e blended: diferentes conceitosMaria Glalcy Fequetia Dalcim
 
Chapter 4 Part 1
Chapter 4 Part 1Chapter 4 Part 1
Chapter 4 Part 1hcsc2016
 
La révolution mobile & tablette : êtes-vous prêt ?
La révolution mobile & tablette : êtes-vous prêt ?La révolution mobile & tablette : êtes-vous prêt ?
La révolution mobile & tablette : êtes-vous prêt ?Net Design
 

Destacado (9)

اربعون نصيحة لاصلاح البيوت
اربعون نصيحة لاصلاح البيوتاربعون نصيحة لاصلاح البيوت
اربعون نصيحة لاصلاح البيوت
 
Tikkkkk
TikkkkkTikkkkk
Tikkkkk
 
II Encontro de centros de linguas 2015 - Unesp/ Assis
 II Encontro de centros de linguas 2015 - Unesp/ Assis II Encontro de centros de linguas 2015 - Unesp/ Assis
II Encontro de centros de linguas 2015 - Unesp/ Assis
 
موقف اليهود والنصارى من المسيح عليه السلام
موقف اليهود والنصارى من المسيح عليه السلامموقف اليهود والنصارى من المسيح عليه السلام
موقف اليهود والنصارى من المسيح عليه السلام
 
What is APO BOLD?
What is APO BOLD?What is APO BOLD?
What is APO BOLD?
 
59720118 21491062-case-study-intestinal-parasitism-1
59720118 21491062-case-study-intestinal-parasitism-159720118 21491062-case-study-intestinal-parasitism-1
59720118 21491062-case-study-intestinal-parasitism-1
 
Educação online, a distância sem distância e blended: diferentes conceitos
Educação online, a distância sem distância e blended: diferentes conceitosEducação online, a distância sem distância e blended: diferentes conceitos
Educação online, a distância sem distância e blended: diferentes conceitos
 
Chapter 4 Part 1
Chapter 4 Part 1Chapter 4 Part 1
Chapter 4 Part 1
 
La révolution mobile & tablette : êtes-vous prêt ?
La révolution mobile & tablette : êtes-vous prêt ?La révolution mobile & tablette : êtes-vous prêt ?
La révolution mobile & tablette : êtes-vous prêt ?
 

Más de Књажевско-српски театар (9)

JOAKIMINTERFEST 2013
JOAKIMINTERFEST 2013JOAKIMINTERFEST 2013
JOAKIMINTERFEST 2013
 
JOAKIMINTERFEST 2013
JOAKIMINTERFEST 2013JOAKIMINTERFEST 2013
JOAKIMINTERFEST 2013
 
JOAKIMINTERFEST 2013
JOAKIMINTERFEST 2013JOAKIMINTERFEST 2013
JOAKIMINTERFEST 2013
 
JOAKIMINTERFEST 2014
JOAKIMINTERFEST 2014JOAKIMINTERFEST 2014
JOAKIMINTERFEST 2014
 
JOAKIMINTERFEST 2014
JOAKIMINTERFEST 2014JOAKIMINTERFEST 2014
JOAKIMINTERFEST 2014
 
JOAKIMINTERFEST 2013
JOAKIMINTERFEST 2013JOAKIMINTERFEST 2013
JOAKIMINTERFEST 2013
 
JOAKIMINTERFEST 2014
JOAKIMINTERFEST 2014JOAKIMINTERFEST 2014
JOAKIMINTERFEST 2014
 
JOAKIMINTERFEST 2013
JOAKIMINTERFEST 2013JOAKIMINTERFEST 2013
JOAKIMINTERFEST 2013
 
Bilten 5
Bilten 5 Bilten 5
Bilten 5
 

10. JoakimInterFest Bilten br. 5

  • 1. 1 Dan peti– “Plemena” NISMO SE ODMAKLI OD VATRI U PEĆINAMA Baš na samoj polovini 10. JoakimInterFesta prava je prilika da se na domete ovogodišnje meĎunarodne smotre osvrne i mr Vojo Lučić direktor Knjaţevsko- srpskog teatra, dakle - domaćin Festivala. - Ako paţljivo „oslušnemo” reakcije festivalske publike i onih gledalaca koji su pogledali dosadašnje predstave iz selekcije „Vreme tišine” mislim da je ovogodišnji takmičarski repertoar - pun pogodak selektora Ţeljka Jovanovića. U pitanju su scenski projekti nesumnjivo velikog umetničkog kvaliteta ali koji se odlično, svojim društvenim angaţmanom uklapaju i u sam tematski okvir InterFesta. Sve predstave koje smo pogledali na festivalu su i atraktivne i aktuelne i zbog toga dobro i lako korespondiraju i komuniciraju sa ovdašnjom pozorišnom publikom, smatra on. Po Lučiću Festival je ponovo uspeo da zaintrigira našu teatarsku i kulturnu javnost. - Njegov ovogodišnji vizuelni identitet je nikada veći kao i prisutnost JIF-a u svim medijima, naročito nacionalnim bilo da su pitanju elektronski ili štampana glasila. Postao je prepoznatljiv i manifestacija koja se kvalitetom i svojim posebnostima izdvaja od čitavog niza festivalskih smotri u našoj zemlji i regionu. Zbog toga je i njegova „vidljivost” dobra na celokupnoj medijskoj sceni, kaţe Lučić, dodajući da bi na narednim JoakimInterFestovima voleo još da „pojača” i obogati prateći program Festivala. Od prvog dana Prvog InterFesta na kragujevačkoj meĎunarodnoj pozorišnoj smotri je i novinarka Miška Kneţević, urednica Drugog programa Radio Beograda koja je njegova najrevnosnija i najpriljeţnija hroničarka. Ona ne govori samo o ovogodišnjoj manifestaciji već pravi i reminiscenciju decenija koja je „iza” njega. - Volim i cenim JoakimInterFest, meĎunarodni pozorišni festival koji se evo vec deseti put odrţava u Kragujevcu. Naslov „Vreme tišine”. Shvatam je kao pozorišnu tišinu - novih predstava je malo, od tih malo još manje je i kvalitetnih a tišina je i ono vreme koliko traje predstava u sali dok je gledamo! Tišina je na ţalost i u nasoj svakodnevici koja nas je
  • 2. 2 mnogo pritisla. Ne pamtim kada sam cula vic! Sve predstave ovogodišnjeg festivala savršeno odgovaraju naslovu. Svaka ima neku svoju tišinu ličnu, opštu, drţavnu kako god i pozdravljam izbor selektor Ţeljka Jovanovića koji je bio, verovatno, zbog finansija primoran da odabere predstave iz regiona, ističe ona, sa radošcu se sećjući predstava koje su prikazivane na ovom festivalu a koje su dolazile bukvalno iz čitavog sveta. - Nije uvek sve bilo najbolje ali videla sam i nekoliko fantastičnih ostvarenja koje pamtim i koja bih rado volela da vidim ponovo! To i jeste kvalitet i draţ ovog festivala - viĎeno je nešto samo tu. Naravno JoakimInterFest nije i ne pretenduje da bude BITEF, to je jedan meĎunarodni festival koji ima svoju koncepciju čvrste strukture. Pitam se da li smo ipak tu internacionalnost mogli da postignemo i ove godine. Knjaţevsko-srpski teatar je član dve meĎunarodne pozorišne asocijacije koje su čini se mogle da pomognu u tome, pta se Miška Kneţević. - U svakom slučaju podrţavam Festival svojim prisustvom, trudim se da mu dam medijsku podršku sto je takoĎe vaţno jer ako se ne priča u medijima o nečemu za to se i ne zna! U medijima prepravljenim šundom drago mi je da sam neki prostor posvetila Festivalu koji to zasluţuje i kome ţelim samo napred, napred i napred, srdačno kuraţi JIF festivadţije naša sagovornica. Petog takmičarskog dana na repertoaru 10. InterFesta bila je zagrebačka predstava „Plemena” engleske autorke Nine Raine koju u koprodukciji igraju dva pozorišta „Planet Art” i „Egzit Teatar”. Marko Torjanac (protagonista role Kristofera, oca) ali i čovek koji je najzasluţniji za postavljanje ovog teksta, obzirom da ga je preveo, adaptirao za hrvatsku scenu a „potpisuje” se i kao pomoćnik reditelja o samo projektu kaţe: - Tekst „Plemena” engleske knjiţevnice Nine Rein, za koji je puno nagraĎivana, po meni je osobno, jedan od najboljih koji se pojavio u poslednjih desetak godina pa i više. Ova predstava komunicira na više razina, kao brilijantna metafora današnjeg društva a poruka koju ona šalje je potpuno atipična. Komad „Plemena” nam govori kako je ljudsko društvo uprkos svim napretcima tehnološkim i naučnim još uvek ostalopodeljeno po drevnim plemenskim principima i hijararhijama koje egzistiraju u svakoj jedinici društva počevši od porodice pa na dalje. Ono što nama Nina Rein kroz svoje delo „govori” je rušenje one uobičajene teze – da smo svi isti i jednaki, već ona potencira na obrnutom „da svi nismo isti i jednaki” i zbog toga je potrebno uloţiti veliki napor da bi se te razlike prevladale. Koji je „taj” napor i šta vodi do njegovog „prevladavanja” e, o tome govori ova predstava, pojašnjava on. Po Trojancu „Plemena” se izvrsno uklkapa u koncept selekcije festivala „Vreme tišine”. - Uklapa se jer govori o komunikaciji. Gluvi momak koji ţivi u „čujućoj” obitelji. On ţivi u izolaciji i jednoj vrsti tišine i šta će se dogoditi kada on reši da „progovori” na svoj način i pobuni se usprotivi protiv toga porodičnog i društvenog muka u kojem ne postoji nikakava empatija, ljudska i društvena, naglašava Torjanac, dodajući da je predstava koprodukcijska jer njihov matični teatar (pošto nema salu) nije mogao da odgovori na neke tehnički zahtevne detalje i „rešenja” u postavci. - Danas ljudi vole da ističu tu multimedijalnu dimenziju svojih predstava. Na ţalost, ona – ta multimedijalnost je najčešće samo običan scenski trik. U našem slučaju nije tako, multimedijalnost nije tek formalna već je suštinski deo predtave. Rediteljka „Plemena” Slavica Kneţević sem reţije u ovom komadu igra i ulogu majke Bet - Ovakvom postavkom predstave „Plemena” kao što je naša (po)trudili smo se da je izvedemo upravo onako kako ju je sama spisateljica zamislila. Moram da priznam da sam vam ja od onih koji smatraju da je: „Teatar jednako dobar tekst i dobar glumac”. Dakle „sori” reditelji, oni su se znatno kasnije „pojavili” na sceni teatarske istorije. Mi koncipiramo prvenstveno glumački teatar sa stavom da se tekst igra samo ako je dobar, jer ako nije ne treba ga ni igrati. Komad mnogo nagraĎivan, što se kaţe u našem svetu zaista
  • 3. 3 je „ubola” sa njim bit kako na današnji, savremeni način prikazati ono što nas sve najviše zanima. I kao rediteljka i kao glumica „ispoštovala” sam autentičnost njenog dela. Sama autorka posle premijere u Zagrebu izjavila je da je ovo njena najbolja inscenacija izdvojivši je od preko trideset njenih igranja na njujorškim, loondosnkim i australijskim scenenama izjavom: „To je baš ono što sam ja napisala”, ističe ne bez ponosa Slavica Kneţević, koja je po sopstvenom „priznanju” jedino u scenografiji (njena kreacija) sebi pustila malo više „mašti” na volju. - Predstavu sam smestila u ambijent na način na koji sam ja „pročitala” komad – svi mi se još nismo ni makli od tih plemenskih i porodičnih pećina i vatri- ognjišta koje u njima gore. U našoj izvedbi stan je napravljen kao pećina umesto vatre tu je obiteljski sto oko čega se sve dešava. I, nema veze što je u pitanju porodica intelektualaca i danas se sva naša plemena okupljaju isključivo oko zajedničkih interesa pa imamo: pleme lobi, pleme klan... Dvoje ljudi kada ih povezuje isti interes već su pleme, a ono pleme koje najviše prepoznajemo je ono koje je najsirovije, najtrajnije i najiskonskije – sopstvena obitelj. Ţelja za pripadnošću ali i za slobodom, odrediti granice koliko i kada se moţemo odmaknuti od tognašeg plemena, gde ti svi pametuju, imaju zajednički jezik, humor... Čim nisi na „našoj” strani ti si nastran, što najčešće čujemo u politici kojom nas „truju”. Ona je metafora da moramo dopustiti slobodu i jedini način korigovati se je ljubavlju i ţrtvom, smatra ona. Publika je predstavu „Plemena” odlično primila što je dokazala (do sada) i svojim najbrojnijim prisustvom na razgovorima posle nje. Po mišljenju voditeljke razgovora Marije Soldatović, dramaturga KST-a sinoćnja predstava je „po mnogo razloga najbolja do sada na festivalu”. - Videli smo najbolju igru i najbolju reţiju. Predstava je zaista fascinirala kragujevačku publiku, zaključila je ona. Osnivač Kazališta „Planet Art” Marko Torjanac „predstavio”je ukratko njihovo pozorište zamišljeno kao kuću koja na svom repertoaru igra samo problemske teme o kojima se razgovara ili još češće „ne razgovara” (tabu) u savremenom društvu. _________________________________________________________________________________________________________ HRONIKA JOAKIMINTERFESTA Ne volim kada su na festivalu pauze! One su uvek nastajale zbog nepredviĎenih okolnosti na koje organizatori ne mogu da utiču. Jednom je to bio dan ţalosti, drugi put otkazivanje nastupa pozorišta zbog bolesti glavnog glumca a nema nikoga da u njegovu ulogu „uskoči” za tako kratko vreme, ponekad opet nešto treće - tek dešava se. Ta jednodnevna festivalska pauza nekako poremeti tok, moţda malo utiče i na atmosferu ali čini se da ona dobro doĎe ţiriju koji onda moţe mirno da sedi i sagledava i „prebira” po onome što je video do tada, naravno, ne da donosi odluke ali da ima barem neku konstrukciju. Naš uvaţeni i odgovorni ţiri učinio je tako. Čini mi se da te pauze utiču i na publiku i po pravilu - dan posle pauze manje je publike u sali. No nastavak je bio odličan, gosti iz Zagreba osvetlali su obarz, pokazali nam jedan malo „zaošijani” način igre, sa nijansama u nekim glumačkim kreacijama. Deo tog ansambla imala sam prilike da vidim letos u Kikindi na Festivalu malih formi u odličnoj predstavi „Telma i Luiz” istarskog Narodnog kazališta Gradskog pozorišta iz Pule a i sinoćna predstava na sceni Knjaţevsko- srpskog teatra koju sam videla uverila me je u kvalitet istih protagonista. Miška Kneţevic, urednik Radio Beograda 2 ________________________________________________________________________________________________________ Veĉeras na repertoaru Scena Joakim Vujić, ponedeljak 12. oktobar 20.00 sati BITEF Teatar Filip Vujošević ŽIVOT STOJI, ŽIVOT IDE DALJE Reţija: Jelena Bogavac Dramaturg: Slobodan Obradović Zvuk: Vojno Dizdar Video: Igor Marković Dizajn svetla: Nikola Zavišić Izvršna produkcija: Jovana Janjić
  • 4. 4 Igraju Suzana Lukić Miloš Timotijević Aleksandar ĐinĎić Slaven Došlo O predstavi Nova drama Filipa Vujoševića, „Ţivot stoji, ţivot ide dalje”, bavi se poloţajem umetnika u osiromašenoj srpskoj tranziciji iz koje se, kako izgleda, nikada ne izlazi. Preispitujući aktuelne pozorišne trendove, od kojih je vodeći taj da predviĎeni budţet iznosi minimum dinara, četvoro junaka uz opori humor postavljaju sebe pred publiku pokušavajući da pokaţu kako izgleda napraviti predstavu na temu o kojoj se ne da govoriti bez knedle u grlu. Pored toga što se drama bavi poloţajem samostalnih umetnika u njoj se otvaraju i lične teme koje se prvenstveno tiču gubitka – gubitka posla, kreativnosti, voljene osobe, ljudskog dostojanstva, svesti o vremenu u kojem ţivimo. _________________________________________________________________________________________________________ Deseti JoakimInterFest od 7. do 15. oktobra VREME TIŠINE Scena Joakim Vujić, utorak 7. oktobar - 20 sati KAINOV OŽILJAK - Šabačko pozorište Vladimir Kecmanović, Dejan Stojiljković (dramatizacija: Spasoje Ţ. Milovanović), reţija, scenografija i izbor muzike Jug Radivojević Scena Joakim Vujić, četvrtak 8. oktobar - 20 sati MREŠĆENJE ŠARANA - Narodno pozorište Republike Srpske Banja Luka Aleksandar Popović, reţija i adaptacija Egon Savin Scena Joakim Vujić, petak 9. oktobar - 20 sati PUKOTINA - Bosansko Narodno pozorište Zenica Ivana Simić Bodroţić – Lajla Kaikčija & Grupa autorica, dramatizacija i reţija Lajla Kaikčija Scena Joakim Vujić, subota 10. oktobar - 20 sati Slobodan dan Scena Joakim Vujić, nedelja 11. oktobar - 20 sati PLEMENA - Kazalište Planet art i EXIT Teatar Nina Raine, rediteljka Slavica Kneţević Scena Joakim Vujić, ponedeljak 12. oktobar - 20 sati ŽIVOT STOJI, ŽIVOT IDE DALJE - BITEF Teatar Filip Vujošević, reţija: Jelena Bogavac Scena Joakim Vujić, utorak 13. oktobar - 20 sati PRINCIP SUPERSTAR (MESEĈARI) - Knjaţevsko- srpski teatar Dramatizacija, reţija i scenografija Nebojša Bradić Scena Joakim Vujić, sreda 14. oktobar - 20 sati PALILULSKI ROMAN - Beogradsko dramsko pozorište Branislav Nušić, reţija i adaptacija Egon Savin Scena Joakim Vujić, četvrtak 15. oktobar - 20 sati U čast nagraĎenih PIDŽAMA ZA ŠESTORO - Kraljevačko pozorište i Knjaţevsko-srpski teatar Mark Kameloti, reditelj Nenad Gvozdenović _________________________________________________________________________________________________________ Prateći program Festivala Galerija Joakim, sreda 7. oktobar - 19 sati i 30 minuta IZLOŽBA POZORIŠNIH PLAKATA SA PRETHODNIH FESTIVALA U izboru slikara Milivoja ŠtulovićaMala scena Ljuba Tadić, četvrtak 8. oktobar - 18 sati Promocija monografije „ĐUZINE POSLANICE” autora Spasoja Ţ. Milovanovića Mala scena Ljuba Tadić, petak 9. oktobar - 18 sati Promocija knjige „VISKI I TRUBAĈI” autora Miladina Ševarlića Žiri Pjer Valter Polic, reditelj, Nemačka Dragana Varagić, glumica i rediteljka, Srbija Trajče Kacarov, dramaturg, Makedonija Selektor Ţeljko Jovanović, pozorišni kritičar Voditelj razgovora Marija Soldatović, dramaturg Vizuelni identitet Festivala Mina Bakliţa Urednik biltena JIF: Zoran Mišić / Gerila advertajzing Izdavač: Knjaţevsko-srpski teatar Nagrade Joakimova nagrada za najbolju predstavu Joakimova nagrada za reţiju Joakimova nagrada za glumu Joakimova nagrada za vizuelnost Joakimova specijalna nagrada