EKG

interaktivna fiziologija 1
prof.drprof.dr.. M. TaradiM. Taradi
Katedra za fiziologiju i imunologijuKatedra za fiziologiju i imunologiju
je metoda bilježenja električne aktivnosti srca.je metoda bilježenja električne aktivnosti srca.
ELEKTROKARDIOGRAFIJAELEKTROKARDIOGRAFIJA

interaktivna fiziologijaEKG Taradi 2
ELEKTROKARDIOGRAFIJAELEKTROKARDIOGRAFIJA
 DefinicijeDefinicije
 Povijesni pregledPovijesni pregled
 TransmembranskiTransmembranski
potencijal mirovanja ipotencijal mirovanja i
akcijski potencijalakcijski potencijal
 Potencijali stanica srcaPotencijali stanica srca
 Širenje valova po atrijimaŠirenje valova po atrijima
i ventrikulimai ventrikulima
 Redoslijed aktiviranjaRedoslijed aktiviranja
srčane muskulaturesrčane muskulature
 Tok struje u cijelom srcu iTok struje u cijelom srcu i
oko srca tijekom srčanogoko srca tijekom srčanog
radarada
 Bilježenje napona naBilježenje napona na
površini tijelapovršini tijela
 Izgled normalnog EKGIzgled normalnog EKG

EKG je zapis električne aktivnosti srca.EKG je zapis električne aktivnosti srca.
 Elektrokardiografija je dioElektrokardiografija je dio
fiziologije koji se bavifiziologije koji se bavi
mjerenjem i analizommjerenjem i analizom
električne aktivnosti uelektrične aktivnosti u
srcu i oko njega.srcu i oko njega.
 Elektrokardiograf jeElektrokardiograf je
instrument koji registrirainstrument koji registrira
promjene električnihpromjene električnih
zbivanja tijekom srčanogzbivanja tijekom srčanog
ciklusa.ciklusa.
 Elektrokardiogram jeElektrokardiogram je
grafički zapis (na papirugrafički zapis (na papiru
ili ekranu osciloskopa)ili ekranu osciloskopa)
električne aktivnosti srca.električne aktivnosti srca.

Pronazak elektrokardiografijePronazak elektrokardiografije
 1843. Mateucci pronalazi "struju ozljede" koju1843. Mateucci pronalazi "struju ozljede" koju
proizvodi oštećen mišić.proizvodi oštećen mišić.
 1856. K1856. Köllicker pronalazi da i normalan srčanillicker pronalazi da i normalan srčani
mišić proizvodi struju tijekom rada (akcijskamišić proizvodi struju tijekom rada (akcijska
struja).struja).
 1887. Augustus D. Waller dobiva pomoću1887. Augustus D. Waller dobiva pomoću
kapilarnog elektrometra prvi elektrokardiogram.kapilarnog elektrometra prvi elektrokardiogram.
"I do not imagine that electrocardiography
is likely to find any very extensive use in
the hospital. It can at most be of rare and
occasional use to afford a record of some
rare anomaly of cardiac action.“

Einthoven je “otac” elektrokardiografije.Einthoven je “otac” elektrokardiografije.
 1903. Einthoven konstruira precizan1903. Einthoven konstruira precizan
galvanometar sa žicom, definira standardnegalvanometar sa žicom, definira standardne
odvode i udara temelje rutinskoj pretrazi.odvode i udara temelje rutinskoj pretrazi.
 1932. Wilson uvodi prekordijalne1932. Wilson uvodi prekordijalne
unipolarne odvode (Vunipolarne odvode (V11-V-V66).).
 1947. Goldberger uvodi pojačane1947. Goldberger uvodi pojačane
unipolarne odvode s ekstremitetaunipolarne odvode s ekstremiteta
 pokušaji uvođenja koordinatnog sustavapokušaji uvođenja koordinatnog sustava

Einthoven je “otac” elektrokardiografije.Einthoven je “otac” elektrokardiografije.
 Jedan od prvih elektrokardiografaJedan od prvih elektrokardiografa

U živom tkivu postoji elektrogeneza.U živom tkivu postoji elektrogeneza.
 Električnu energiju stvaraElektričnu energiju stvara
svaka živa stanica.svaka živa stanica.
 Nosilac električnih pojava jeNosilac električnih pojava je
stanična membrana.stanična membrana.
 Fosfolipidni dvosloj membraneFosfolipidni dvosloj membrane
je izolator koji razdvaja dvaje izolator koji razdvaja dva
vodljiva medija (ICT - ECT) .vodljiva medija (ICT - ECT) .
 ICT i ECT su elektroliti, paICT i ECT su elektroliti, pa
provode struju.provode struju.
 Membrana je selektivnoMembrana je selektivno
propusna.propusna.
 Crpka održava koncentracijskiCrpka održava koncentracijski
gradijent.gradijent.

Srce u prsnom košuSrce u prsnom košu
 Toraks je vodljiv medij.Toraks je vodljiv medij.
 Čak i pluća ispunjenaČak i pluća ispunjena
zrakom iznenađujućezrakom iznenađujuće
dobro provode strujudobro provode struju
 Električna se struja kojuElektrična se struja koju
proizvodi srce širiproizvodi srce širi
elektrolitima posvuda uelektrolitima posvuda u
tijelu, pa i do površine.tijelu, pa i do površine.

Dipol u volumnom vodičuDipol u volumnom vodiču
Waller (1887)
 Srce je dipolarni izvorSrce je dipolarni izvor
struje s dva polastruje s dva pola AA ii BB..
 KrivuljeKrivulje aa ii bb predstavljajupredstavljaju
izopotencijalne plohe, aizopotencijalne plohe, a cc
tok električne struje.tok električne struje.
 Pomoću elektrode naPomoću elektrode na
površini tijela spojenih spovršini tijela spojenih s
galvanometrom bilježe segalvanometrom bilježe se
promjene potencijala.promjene potencijala.
 Galvanometar zamjećujeGalvanometar zamjećuje
razliku potencijala izmeđurazliku potencijala između
dviju elektroda (točaka).dviju elektroda (točaka).

interaktivna fiziologijaEKG
Taradi
10
Toraks nije homeogen vodič.Toraks nije homeogen vodič.
 Otpor u toraksu (Ohma/m) je različit, ovisan o organima.Otpor u toraksu (Ohma/m) je različit, ovisan o organima.
 A- stvarni otpor
 B - pojednostavljen model

Taradi
11
Induktivno ili deduktivno?Induktivno ili deduktivno?
 Potencijal jedne točke membranePotencijal jedne točke membrane
 Transmembranski potencijalTransmembranski potencijal
mirovanja i akcijski potencijalmirovanja i akcijski potencijal
 Širenje depolarizacije i repolarizacijeŠirenje depolarizacije i repolarizacije
po staničnoj membranipo staničnoj membrani
 Širenje valova po komadićuŠirenje valova po komadiću
muskulature srca u volumnom vodičumuskulature srca u volumnom vodiču
 Širenje valova po atrijima iŠirenje valova po atrijima i
ventrikulimaventrikulima
 Redoslijed aktiviranja srčaneRedoslijed aktiviranja srčane
muskulaturemuskulature
 Tok struje u cijelom srcu i oko srcaTok struje u cijelom srcu i oko srca
tijekom srčanog radatijekom srčanog rada
 Bilježenje napona na površini tijelaBilježenje napona na površini tijela
 Izgled EKG u jednom odvoduIzgled EKG u jednom odvodu
 Rekonstrukcija električnih zbivanja uRekonstrukcija električnih zbivanja u
frontalnoj projekcijifrontalnoj projekciji
 Rekonstrukcija električnih zbivanja uRekonstrukcija električnih zbivanja u
prostoruprostoru

Taradi
12
Membrana je u mirovanju iznutra elektronegativna,Membrana je u mirovanju iznutra elektronegativna,
a izvana elektropozitivna.a izvana elektropozitivna.
 Uz vanjsku seUz vanjsku se
stranu gomilajustranu gomilaju
pozitivni, a uzpozitivni, a uz
unutrašnjuunutrašnju
negativni ioni.negativni ioni.
 PrincipPrincip
elektroneutralnostielektroneutralnosti
je održan.je održan.

Taradi
13
Nastanak razlike potencijala u mirovanjuNastanak razlike potencijala u mirovanju
 Membrana je selektivno propusna za ione.Membrana je selektivno propusna za ione.
 Postoji razlika koncentracija iona.Postoji razlika koncentracija iona.
 Pumpa održava postojanost te razlike.Pumpa održava postojanost te razlike.
 U stanici postoje nedifuzibilni anioni.U stanici postoje nedifuzibilni anioni.
Struja Na+
Struja K+
3 Na3 Na++
2 K+
ATP
Mg++
ADP + Pi
ICT

Taradi
14
Crpka održava koncentracijske razlike iCrpka održava koncentracijske razlike i
elektrogena je.elektrogena je.
 NaNa++
/K/K++
crpka jecrpka je
elektrogena, jerelektrogena, jer
ispumpava 3 Naispumpava 3 Na++
zaza
2 upumpana K2 upumpana K++

Taradi
15
Galvanometar kao mjerni instrumentGalvanometar kao mjerni instrument
 Galvanometar bilježi projekciju zbira svih struja na pravac.Galvanometar bilježi projekciju zbira svih struja na pravac.

Taradi
16
Veličina projekcije vektora ovisi o kutu.Veličina projekcije vektora ovisi o kutu.
 Ista veličina vektora, ovisno o kutu između njegaIsta veličina vektora, ovisno o kutu između njega
i pravca odvoda se prikazuje otklonima od 0 do +i pravca odvoda se prikazuje otklonima od 0 do +
ili - njegove veličine.ili - njegove veličine.

Taradi
17
Katodni osciloskop daje projekcije u ravnini.Katodni osciloskop daje projekcije u ravnini.
 KatodnimKatodnim
osciloskopomosciloskopom
možemo dobitimožemo dobiti
vektorkardiogram,vektorkardiogram,
tj. projekcije svihtj. projekcije svih
vektora u nekojvektora u nekoj
ravnini, najčešćeravnini, najčešće
frontalnoj.frontalnoj.

Taradi
18
Monofazni potencijal snima se s jednomMonofazni potencijal snima se s jednom
eksplorirajućom elektrodom.eksplorirajućom elektrodom.
 Jedna je elektodaJedna je elektoda
eksplorirajućaeksplorirajuća
(aktivna).(aktivna).
 Druga je elektrodaDruga je elektroda
"beskonačno""beskonačno"
daleko tj. nadaleko tj. na
potencijalu 0 V.potencijalu 0 V.
 Bilježi se potencijalBilježi se potencijal
jedne točke.jedne točke.

Taradi
19
Bipolarni potencijal mjeri razliku između dvijuBipolarni potencijal mjeri razliku između dviju
točaka.točaka.
 Obje su elektrodeObje su elektrode
aktivne i snima seaktivne i snima se
napon tj. razlikanapon tj. razlika
potencijala izmeđupotencijala između
dviju točaka.dviju točaka.

Taradi
20
Monofazni potencijal srčane stanice ima plato.Monofazni potencijal srčane stanice ima plato.

Taradi
21
Vodljivosti za ione se mijenjaju tijekom akcijskogVodljivosti za ione se mijenjaju tijekom akcijskog
potencijala.potencijala.
 U mirovanju KU mirovanju K++
“curi” iz stanice, a“curi” iz stanice, a
NaNa++
u stanicu.u stanicu.
 VVodljivost membrane za Kodljivost membrane za K++
uu
mirovanju jemirovanju je oko 50-100 x veća odoko 50-100 x veća od
vodljivosti za Navodljivosti za Na++
..
 AAkcijski potencijalkcijski potencijal je posljedicaje posljedica
naglog, kratkotrajnog povećanjanaglog, kratkotrajnog povećanja
propusnosti membrane za Napropusnosti membrane za Na++
(i Ca(i Ca++
++
))..
 PPodražaj mora biti dovoljne jakostiodražaj mora biti dovoljne jakosti
(liminalni podražaj) da dosegne(liminalni podražaj) da dosegne
“prag” okidanja (zakon “sve ili“prag” okidanja (zakon “sve ili
ništa”)ništa”)..
 Akcijski potencijalAkcijski potencijal ima stalnu jakostima stalnu jakost
ii širiširi sese stalnom brzinom dužstalnom brzinom duž
stanične membranestanične membrane..

Taradi
22
Monofazni potencijal srčane stanice ima plato.Monofazni potencijal srčane stanice ima plato.

Taradi
24
Akcijski potencijali različitih dijelova provodne iAkcijski potencijali različitih dijelova provodne i
radne muskulature srcaradne muskulature srca

Taradi
25
Kontrakcija i akcijski potencijal traju podjednako.Kontrakcija i akcijski potencijal traju podjednako.
 Kontrakcija kasniKontrakcija kasni
nekoliko ms zanekoliko ms za
potencijalom, ali i trajepotencijalom, ali i traje
nekoliko ms dulje,nekoliko ms dulje,
dakle, nije sinkrona.dakle, nije sinkrona.

Taradi
26
Srčani mišić ima svojstvo samopodraživanja.Srčani mišić ima svojstvo samopodraživanja.

Taradi
27
Valovi de(re)polarizacije putuju membranom.Valovi de(re)polarizacije putuju membranom.
 Struje teku samo zaStruje teku samo za
vrijeme depolarizacije ivrijeme depolarizacije i
repolarizacije.repolarizacije.
 Smjer putovanjaSmjer putovanja
depolarizacije idepolarizacije i
repolarizacije je jednak.repolarizacije je jednak.
 U bifaznom potencijaluU bifaznom potencijalu
bilježe se dva suprotnabilježe se dva suprotna
vala.vala.
- +
- +
- +
- +
- +
+++++++++++++++++++++
----------------------
---------+++++++++++++
++++++++--------------
---------------------- ++++++++++
+++++++++++
+++++++++-------------
----------++++++++++++
++++++++++++++++++++
----------------------

Taradi
28
Val depolarizacije se širi mišićem.Val depolarizacije se širi mišićem.
 pojedinačnipojedinačni
vektorivektori
 zbirni vektorzbirni vektor
 valval
depolarizacijedepolarizacije

Taradi
29
Srce se nalazi u volumnom vodiču.Srce se nalazi u volumnom vodiču.
 Sve strukture oko srce izvrsno provode struju, začudo čak i pluća.Sve strukture oko srce izvrsno provode struju, začudo čak i pluća.
 Bilo gdje u tijelu mogu se zabilježiti promjene potencijala usljedBilo gdje u tijelu mogu se zabilježiti promjene potencijala usljed
rada srca, pa tako i na koži.rada srca, pa tako i na koži.

Taradi
30
Zapis ovisi o položaju i polaritetu elektrode.Zapis ovisi o položaju i polaritetu elektrode.
 Isto električnoIsto električno
zbivanje izazivazbivanje izaziva
različite otklone,različite otklone,
ovisno o položajuovisno o položaju
elektroda ielektroda i
polaritetu ulazapolaritetu ulaza
elektrokardiografa.elektrokardiografa.

Taradi
31
Radna muskulatura srca se aktiviraRadna muskulatura srca se aktivira
specijaliziranom provodnom muskulaturom.specijaliziranom provodnom muskulaturom.
 Sinusni čvor (SA-čvor)Sinusni čvor (SA-čvor)
 Internodalni puteviInternodalni putevi
 prednji međuatrijski
snop (Bachmannov
snop)
 prednji, srednji i
stražnji internodalni
put
 AV-čvorAV-čvor
 prijelazna vlakna
 sam AV-čvor
 AV-snop (Hisov snop)AV-snop (Hisov snop)
 penetracijski dio
 distalni dio
 Purkinjeova vlaknaPurkinjeova vlakna
 lijeva grana snopa
probija septum i
dijeli se
 desna grana snopa

Taradi
32
RRedoslijed redoslijed ritmičitmičkeke ekscitacijekscitacijee srcasrca

Taradi
33
P val nastaje uslijed depolarizacije atrija.P val nastaje uslijed depolarizacije atrija.
 Od zbirnih vektora prekoOd zbirnih vektora preko
vektorkardiograma do valavektorkardiograma do vala
EKG-a.EKG-a.
6
1
2
3
4
5
1
2 3
4
5
6
1 6

Taradi
34
Nastanak P vala, QRS kompleksa i T valaNastanak P vala, QRS kompleksa i T vala
P QRS
T
 Petlja koju opisujePetlja koju opisuje
vrh vektora nazivavrh vektora naziva
sese
vektorkardiogram.vektorkardiogram.
.
.
.

Taradi
35
Projeciranje vektorkardiograma u EKG zapisProjeciranje vektorkardiograma u EKG zapis
Ecg.swf

Taradi
36
P val nastaje zbog depolarizacije atrija.P val nastaje zbog depolarizacije atrija.

Taradi
37
PR interval je vrijeme atrio-ventrikularnogPR interval je vrijeme atrio-ventrikularnog
provođenja.provođenja.

Taradi
38
QRS kompleks nastaje uslijed depolarizacijeQRS kompleks nastaje uslijed depolarizacije
ventrikula.ventrikula.
 Prva negativna oscilacija u QRS kompleksu je Q zubac.Prva negativna oscilacija u QRS kompleksu je Q zubac.
 Može nedostajati u nekim odvodima.Može nedostajati u nekim odvodima.

Taradi
39
R šiljak se najlakše uočava u EKG-u.R šiljak se najlakše uočava u EKG-u.

Taradi
40
J točka, nakon QRS kompleksa, je nul točka EKG-a.J točka, nakon QRS kompleksa, je nul točka EKG-a.

Taradi
41
T val nastaje kao posljedica repolarizacijeT val nastaje kao posljedica repolarizacije
ventrikula.ventrikula.
 U val je pretežno pozitivan, neobavezan val nakon valaU val je pretežno pozitivan, neobavezan val nakon vala
T, nepoznatog uzroka.T, nepoznatog uzroka.

Taradi
42
Rekapitulacija nastanka valova EKG-aRekapitulacija nastanka valova EKG-a
 Vremenski slijed putovanja proceca depolarizacije i repolarizacijeVremenski slijed putovanja proceca depolarizacije i repolarizacije
srčanim mišićem i istodobni prikaz vektorkardiograma i zapisa EKG-asrčanim mišićem i istodobni prikaz vektorkardiograma i zapisa EKG-a

Taradi
43
Osnovni karakteristični zapis EKG-aOsnovni karakteristični zapis EKG-a

Taradi
44
Linije tri standardna odvoda su u frontalnoj ravnini.Linije tri standardna odvoda su u frontalnoj ravnini.

Taradi
45
U svim je standardnim odvodima zapis sličan.U svim je standardnim odvodima zapis sličan.

Taradi
46
Valovi, kompleksi, intervali, segmentiValovi, kompleksi, intervali, segmenti

Taradi
47
Intervali u EKG-uIntervali u EKG-u

Taradi
48
Na temelju RR intervala određujemo frekvenciju.Na temelju RR intervala određujemo frekvenciju.

Taradi
49
TahikardijaTahikardija

Taradi
50
Standardni odvodi i devijacija osovineStandardni odvodi i devijacija osovine

Taradi
51
Standardni odvodi EKG-aStandardni odvodi EKG-a
 Referentni sustav je triaksijalni.Referentni sustav je triaksijalni.

Taradi
52
Einthovenov trokutEinthovenov trokut
I + III = III + III = II

Taradi
53
Linije standardnih odvodaLinije standardnih odvoda

Taradi
54
Pojačani unipolarni odvodi s ekstremitetaPojačani unipolarni odvodi s ekstremiteta

Taradi
55
Linije projekcije pojačanih odvoda s ekstremitetaLinije projekcije pojačanih odvoda s ekstremiteta

Taradi
56
Uobičajen, normalan EKG zapisUobičajen, normalan EKG zapis

Taradi
57
Normalan EKG s osovinom okrenutom ulijevoNormalan EKG s osovinom okrenutom ulijevo

Taradi
58
Normalan EKG s vertikalnom osovinomNormalan EKG s vertikalnom osovinom

Taradi
59
Definiranje projekcije električne osiDefiniranje projekcije električne osi

Taradi
60
Osi odvodaOsi odvoda

Taradi
61
Normalna i zakrenuta električna osNormalna i zakrenuta električna os

Taradi
62
Raspon normalnih položaja električne osiRaspon normalnih položaja električne osi

Taradi
63
Standardni i pojačani odvodi su u frontalnoj ravnini.Standardni i pojačani odvodi su u frontalnoj ravnini.

Taradi
64
Položaj aktivne elektrode u prekordijalnimPoložaj aktivne elektrode u prekordijalnim
odvodimaodvodima
 V1 do V6V1 do V6

Taradi
65
Prekordijalni odvodi daju podatak o položajuPrekordijalni odvodi daju podatak o položaju
električne osovini srca u prostoru.električne osovini srca u prostoru.
 Negativna je elektrodaNegativna je elektroda
spojena s potencijalom 0spojena s potencijalom 0
V, tj. zajedničkom spojuV, tj. zajedničkom spoju
svih standardnih točakasvih standardnih točaka
s ekstremiteta (centralnis ekstremiteta (centralni
terminal).terminal).

Taradi
66
Prekordijalni odvodi daju podatak o položajuPrekordijalni odvodi daju podatak o položaju
električne osovini srca u prostoru.električne osovini srca u prostoru.
 Prekordijalni su unipolarni odvodi.Prekordijalni su unipolarni odvodi.

Taradi
67
Zapis u prekordijalnim odvodima.Zapis u prekordijalnim odvodima.

Taradi
68
Električna osovina je položena lijevo, dolje i straga.Električna osovina je položena lijevo, dolje i straga.

Taradi
69
Vektorelektrokardiogram u prostoruVektorelektrokardiogram u prostoru
 doljedolje
 lijevolijevo
 stragastraga

Taradi
70
Koordinatni sustav nije prihvaćen.Koordinatni sustav nije prihvaćen.
 Predložen uobičajenPredložen uobičajen
koordinatni sustavkoordinatni sustav
je jednostavnijeje jednostavnije
matematičkimatematički
definirati, ali nijedefinirati, ali nije
prihvaćen.prihvaćen.

Taradi
71
Normalan EKG se snima u 12 odvoda.Normalan EKG se snima u 12 odvoda.

Taradi
72
Odnos EKG-a i srčanog ciklusaOdnos EKG-a i srčanog ciklusa

Taradi
73
Srčani ciklus i EKG zapis (animacija)Srčani ciklus i EKG zapis (animacija)
Ciklus.swf

Taradi
74
Jedan srčani ciklus pri mirovanjuJedan srčani ciklus pri mirovanju

Taradi
75
SAŽETAKSAŽETAK
 Srčani mišić tijekom rada stvara razlike potencijalaSrčani mišić tijekom rada stvara razlike potencijala
(elektrogeneza).(elektrogeneza).
 Srce se nalazi u volumnom vodiču u kojem posvuda tekuSrce se nalazi u volumnom vodiču u kojem posvuda teku
struje zbog razlike potencijala.struje zbog razlike potencijala.
 Promjene se mogu zapaziti u bilo kojem dijelu tijela, ali zaPromjene se mogu zapaziti u bilo kojem dijelu tijela, ali za
bilježenje postoje dogovorena, uobičajena mjesta.bilježenje postoje dogovorena, uobičajena mjesta.
 Uobičajeni su standardni odvodi, pojačani unipolarniUobičajeni su standardni odvodi, pojačani unipolarni
odvodi s ekstremiteta i prekordijalni odvodi.odvodi s ekstremiteta i prekordijalni odvodi.
 Uobičajen zapis EKG u bilo kojem odvodu se sastoji odUobičajen zapis EKG u bilo kojem odvodu se sastoji od
valova, kompleksa, intervala i segmenata.valova, kompleksa, intervala i segmenata.
 Val P odgovara depolarizaciji atrija, kompleks QRSVal P odgovara depolarizaciji atrija, kompleks QRS
depolarizaciji ventrikula, a val T repolarizaciji ventrikula.depolarizaciji ventrikula, a val T repolarizaciji ventrikula.
 Prosječan tok struje oko srca (srednja električna osovina)Prosječan tok struje oko srca (srednja električna osovina)
usmjeren je dolje, lijevo i stragausmjeren je dolje, lijevo i straga..

Taradi
76
Analiza frekvencije i ritmaAnaliza frekvencije i ritma
 Frekvencija R-R intervalFrekvencija R-R interval
 bradikardija (< 60)
 tahikardija (>100)
 RitamRitam
 pravilan
 nepravilan
 nepravilno nepravilan
 atrijska fibrilacija
 P - Pulmonalni: plućna embolija, opstruktivna bolest
 I - Iatrogeno izazvan
 R - Reumatska srčana bolest: mirtralna regurgitacija
 A - Ateroskleroza: MI, koronarna ishemija
 T - Tiroidni: hipertireoza
 E - Endokarditis
 S - Sinus sindrom
 pravilno nepravilan
 sinusna aritmija
 Wenckebachov fenomen (progresivno produženje P-R do bloka)

Taradi
77
Analiza P valaAnaliza P vala
 odsutanodsutan
 atrijska fibrilacija
 prisutanprisutan
 pravilnan prije svakog QRS = sinusni ritam
 interval PR je povećan = srčani blok
 veličina i oblikveličina i oblik
 visok = Pulmonalni (pulmonalna hipertenzija,
kronična hipoksija, opstruktivna bolest pluća)
 podvojen (kao slovo m) = hipertrofija desnog
atrija, mitralna stenoza

Taradi
78
Analiza QRS kompleksaAnaliza QRS kompleksa
 trajanje (širina)trajanje (širina)
 uzak do 0,09 sek = normalno provođenje kroz AV
 širok = nenormalno provođenje kroz ventrikule (blok
grane, ektopični predvodnik, akcesorni putovi (Wolff-
Parkinson-White sindrom, preeksitacija)
 srčana ossrčana os
 QT intervalQT interval
 mikrovoltažamikrovoltaža

Taradi
79
Analiza ST segmentaAnaliza ST segmenta
 uzdignut STuzdignut ST
 struja ozljede
 akutni infarkt
 perikarditis
 spušten STspušten ST
 struja ozljede
 ishemija miokarda

Taradi
80
Analiza T valaAnaliza T vala
 obrnutobrnut
 I - Ishemija
 N - Normalni mladi ljudi
 V - Ventrikularna hipertrofija
 E - Ektopični predvodnik
 R - Razni blok, lijevi ili desni
 T - Tretman (digitalis)
 šatorast (simetričan i visok)šatorast (simetričan i visok)
 hiperkalijemija (pretjerano uzimanje K, masivna transfuzija,
opekline, oligurija, Addisonova bolest, metabolička acidoza,
šećerna bolest) (prisutna aritmija, mali P, širok QRS, prijeti
fibrilacija!)

Taradi
81
Najčešće promjene EKG-aNajčešće promjene EKG-a
 Aritmije
 Blok provođenja (SA, AV, lijeve, desne grane)
 Prijevremene kontrakcije
 Ishemija ili infarkt miokarda
 Hipertrofija komora (lijeve, desne)
 Perikarditis
 Poremećaji elektrolita (hiper-, hipo- kalijemija)
 Toksičnost lijekova (digitalis)

Taradi
82
Četiri vrste AV blokaČetiri vrste AV bloka

Taradi
83
Blok lijeve i blok desne grane AV-snopaBlok lijeve i blok desne grane AV-snopa
 Lijevi blok: zakretanje osi ulijevo, produljeni QRSLijevi blok: zakretanje osi ulijevo, produljeni QRS
 Desni blok: zakretanje osi udesno, produljeni QRSDesni blok: zakretanje osi udesno, produljeni QRS
Desni blokLijevi blok

Taradi
84
WPW sindromWPW sindrom

Taradi
85
Hipertrofija lijevog ventrikulaHipertrofija lijevog ventrikula

Taradi
86
Ektopični atrijski ili ventrikularni predvodnikEktopični atrijski ili ventrikularni predvodnik

Taradi
87
Atrijska i ventrikularna fibrilacijaAtrijska i ventrikularna fibrilacija

Taradi
88
Ventrikularna defibrilacijaVentrikularna defibrilacija

Taradi
89
Promjene u EKG-u kod infarkta miokardaPromjene u EKG-u kod infarkta miokarda
 Značajan zubac Q = nekrozaZnačajan zubac Q = nekroza
 Podignuta ST spojnica = struja ozljedePodignuta ST spojnica = struja ozljede
 Inverzija T-vala = ishemijaInverzija T-vala = ishemija

Taradi
90
Infarkt miokardaInfarkt miokarda

Taradi
91
Lokalizacija infarkta i EKGLokalizacija infarkta i EKG

Taradi
92
Za kraj :-)Za kraj :-)
 Hvala! Pitanja?Hvala! Pitanja?

EKG

Recomendados

Recomendados

Más contenido relacionado

La actualidad más candente

La actualidad más candente (20)

Destacado

Destacado (17)

Similar a EKG

Similar a EKG (7)

Más de Milan Taradi

Más de Milan Taradi (20)

EKG