dasfeagdsj xdiodfshvd nbvhsd bvsfh vdsicabwpof beropigbnhjxnck hveqhpbvfkhpbvepj bnvadk j dvkadjb čksahdwuiopfheqrop bvklbdaskjfheqrughqerpouig hwq4puiqhjwpovjxckabv xcnky bvsdajp dfsua fhapwe haupoiwhfcskjabc jkabsncvpasdob ibvh uirea bvazuhb ipeabip hbvaskhcbsk ahcbasdhk bqopvuera fhgjkdsbvkndfsbvDHKF BRUBHSARIKVBKNVBXYCN CHKSD CBAVPEFBI AEAVBAILRE BVKDLHBVKSA FAUPOERIHGSILU BVSDJ B S VBDKHSLVAEUR THSIUBH DIBHVDKV BXC KVBDSIO FHBUIORS HTBC MNVBKOAW LURGHOIWHfbSPDIUfbzhvx mkybuisoh oizbfklhdsfbfdlk ughrtkuzlbvcxm,vbu gire uig bhdl gl ksdh dh dh h h hh glkseh rwohgs ihgxkhgdsfhklg sdiu ghdsjklf gh ih lkdyfj ghlui erha glkjds lse rhgiku hsgeruio ghkdfl jghdsfkl

1. Metode istraživanja stanica

2. Mikroskopija
• Mikroskop (grč. micron – malo, scopein – gledati)  Optički insturment za
promatranje objekata nevidljivim ljudskom oku.
• U 19. st. Carl Zeiss sa svojim suradnikom Ernstom Abbeom usavršio ondašnji
složeni mikroskop te postigao moć razlučivanja od 0,5 mikrometara [μm].

3. Optički ili Svjetlosni mikroskop
•  Najuobičajeniji tip mikroskopa, ujedno i prvi konstruiran.
• Glavni dijelovi: 1. objektiv – stvara povećanu realnu sliku predmeta
2. okular – omogućava promatranje slike
Može imati povećanje do 1500 puta (imerzijski objektivi).

4. Ostali dijelovi svjetlosnog mikroskopa
• Ostali dijelovi svjetlosnog mirkoskopa su: 1. stalak (zrcalo/rasvjeta)
2. stolić (stavljamo preparat)
3. kondenzor (sustav leća)
4. iris-zaslon
5. tubus (makro/mikro vijci)

5. Elektronski mikroskop
• Louis de Broglie 1929. otkrio da se čestice(elektroni) gibaju poput vala te da
imaju valnu duljinu.
• Omogućena znatno veća moć razlučivanja kod mikroskopa.

7. Moč razlučivanja
• Sposobnost mikroskopa da dvije bliske točke prikaže odvojeno.
• Elektronski mikroskopi umjesto vidljive svjetlosti koriste zraku elektrona, te
ju usmjeravaju koristeći elektromagnetsko polje.

9. Povećanje
• Razlučivost elektronskog mikroskopa je puno manja od one svjetlosnog, oko
0.1 – 0.2 nm.
• Oko 1000 puta veća moć razlučivanja(povećanje do 100 000 puta)!

10. Stanično frakcioniranje
• Postupak rastavljanja stanica na sastavne dijelove.
• Nakon kidanja stanica manje st. komponente se na osnovi različite gustoće
odvajaju cetrifugiranjem(centrifuga).

11. Autoradiografija
• radiografsko snimanje pri kojemu je masa tijela koje se snima izvor zračenja
• izvodi se s pomoću radioaktivnih izotopa

12. Primjena
• primjenjuje se za praćenje sinteze makromolekula i izmjene tvari u
organima.
• Pomoću nje otkriveno da se RNA sintetizira u jezgri, te da se DNA
udvostručuje u jezgri..

13. Kultura stanica
• Metoda nasađivanja stanica mnogostaničnih organizama na odgovarajuće
hranjive podloge(tekući hranjivi medij).
• Posuda s hranjivom podlogom mora biti sterilna!

14. Primjena
• Veoma raznolika primjena, npr. U suvremenoj poljoprivredi i
biotehnologiji(oplemenjivanje biljaka, GMO,odstranjivanje virusnih bolesti
sadnica..)

15. Računala
• Upotreba računala jedan je od neizostavnih dijelova biologije kao znanosti.
• Računalni su dio mikroskopije i mnogih medicinskih dijagnostičkih metoda.

16. Korist od računala
• Pomoću računala se istražuju i objavljuju istraživanja, te je omogućena brža
komunikacija i izmjena informacija.
• Bioinformatika

17. KRAJ
• Napravio: Luka Vidović 1. oga