SlideShare a Scribd company logo
1 of 448
Vuk Raičević




   PRavo
industRijske
  svojine




     Novi Sad, 2010
Doc. dr Vuk Raičević
      PRavo industRijske svojine

                     Izdavač:
Pravni fakultet za privredu i pravosuđe, Novi Sad

                  Za izdavača:
              Prof. dr Marko Carić

                   Recenzenti:
             Dr Miroslav Vrhovšek
      Profesor emeritus, naučni savetnik i
 dugogodišnji sudija i predsednik Saveznog suda

             Dr Zoran Miladinović
Vanredni profesor Pravnog fakulteta u Kragujevcu

               Korektura i lektura:
              Svetlana Velimirović

                    Korice:
                  Tanja Dukić

                    Prelom:
                  Arpad Terek

                    Štampa:
             Alfa-graf NS, Novi Sad

                   Tiraž: 500

            ISBN 978-86-6019-010-1
Učen čovek uvek u sebi ima bogatstvo.
               (Latinska izreka)




              Knjigu posvećujem
          sinovima Marku i Milošu i
       ćerkama Mileni, Marini i Mariji.




Dugujem posebnu zahvalnost stručnim saradnicima
  mr Slobodanu Spasiću i mr Radu Glomaziću.
Pravo industrijske svojine
Predgovor
        Pre samo nekoliko decenija, svet je većini ljudi zauvek ostajao nepremo-
stivo ogroman i najvećim svojim delom nepoznat. Putovanja su bila skupa i
duga. Znanje je bilo zabeleženo na papiru i teško ga je bilo podeliti. Na mno-
gim mestima, telefonske usluge nisu postojale. Van velikih gradova, pristup
stranoj kulturi i umetnosti bio je ograničen. Inovacije koje ubrzano nadiru i
njihovo globalno usvajanje promenili su naš pogled na svet. Mi smo sada po-
vezani – fizički, intelektualno, društveno i kulturno – na načine koje je bilo
nemoguće i zamisliti. Možemo da za nekoliko sati pređemo kontinente. Sa sko-
ro bilo koje tačke na planeti možemo da imamo pristup informacijama, da se
vidimo i da razgovaramo, da biramo muziku, da snimamo i šaljemo fotografije
koristeći uređaj koji je dovoljno mali da možemo da ga smestimo na dlan ruke.
Ova univerzalna povezanost, koju podržava mreža i bežična tehnologija, ima
veliki uticaj na budućnost. Pošto udaljenost više ništa ne predstavlja, mi nismo
ograničeni fizičkim mestom na kome se nalazimo – i koristi su nebrojene.1
        Godine 2009. i 2010. predstavljale su plodonosno vreme nacionalnog
zakonodavstva u oblasti prava industrijske svojine u kom periodu je doneto
nekoliko novih zakonskih propisa: Zakon o žigovima, Zakon o pravnoj zašti-
ti industrijskog dizajna, Zakon o oznakama geografskog porekla, Zakon o za-
štiti topografija integrisanih kola, Zakon o pravnoj zaštiti novih biljnih sorti.
        Istovremeno, ekonomski aspekti industrijske svojine dobijaju sve više
na značaju, jer temelj ekonomije zasnovane na znanju, čemu naše „globalno
selo” teži, počiva na intelektualnom kapitalu. Validacija ljudske misli i pro-
nalazaštva točak je napretka civilizacije ka održivijem i pravednijem sutra, u
kome tehnologija znanja rađa socijalnu dobrobit pojedinca i društva. Upravo
je zaštita i ovaplođenje intelektualnog kapitala mesto gde se prepliću sile pra-
va i ekonomije.
        O značaju ove materije govori i to da je adekvatna zaštita prava inte-
lektualne svojine, koja po značaju od 35 pravnih tekovina Evropske unije
zauzima sedmo mesto, neizbežan uslov za pristupanje Svetskoj trgovinskoj
organizaciji.


1
    Frensis Geri, sadašnji generalni direktor Svetske organizacije za intelektualnu svojinu
Iz ne samo tih razloga, važnost trenutka nametnuo mi je, pomalo za-
boravljeno, istraživačko zadovoljstvo, ali i akademsku obavezu stvaranja udž-
benika za studijsko bavljenje oblašću prava industrijske svojine, kako kod nas
tako i na međunarodnom nivou. Knjiga nije pisana za svakog, ali jeste na
način koji je razumljiv svakom.
       U nameri da moje saznajne granice o ovoj fascinantnoj oblasti pomeri-
mo unapred, ali bez pretenzije dobijanja kvalifikativa strogog naučnog dela,
bio sam vođen opredeljenjem da drugačijim konceptom u prenošenju znanja
podstaknem čitaoca da stekne naviku prepoznavanja proizvoda intelektualne
svojine, sa kojima se svakodnevno susrećemo, i pre svega u njima uživamo.
Ne zaboravite, intelektualna svojina osnov je kreiranja svih drugih vrednosti.
       Kako čitati pravo industrijske svojine? Jednostavno rečeno, sa razu-
mevanjem. I to ne samo razumevanjem pravnih propisa per se, već njihove
spone sa primenljivošću rezultata ljudskog stvaralaštva. Nadamo se da ćete
uvideti da je industrijska svojina takvo polje na kojem se, poput atletike, zbra-
jaju mnoge pravne, ekonomske, tehnološke, etičke discipline ili atelje svih
umetnosti.
       U izlaganju sadržaja nastojao sam da lišim tekst uobičajenih nepotreb-
nih i suvišnih reči, smatrajući da nema potrebe za korišćenjem veštačkih sin-
tagmi, pokušavajući da sa što manje reči prenesem na čitaoca što više tačnih
i nadasve zanimljivih informacija. Udžbenik sadrži 11 tematskih delova, pri
čemu su grane prava industrijske svojine poređane u sledstvenu logičku celi-
nu, koja se kreće od objašnjenja pojma do prikaza primera iz prakse. Posebna
pažnja posvećena je primerima (čiju dostupnost u velikoj meri dugujem ko-
legama iz Zavoda za intelektualnu svojinu) koji snagom svoje indukcije pove-
zuju teoriju sa njenom materijalizacijom u stvarnom svetu. Verujemo da oda-
brani citati ne samo oplemenjuju štivo, već ukazuju i na širinu zastupljenosti i
dubinu prodora industrijske svojine u sve segmente naših života.
       Zahvaljujem se prijateljima i saradnicima na brižnim sugestijama i str-
pljenju, a pogotovo stručnjacima Zavoda za intelektualnu svojinu, pre svih
Branki Totić i Draganu Vasiljeviću, bez čijeg neuslovljenog doprinosa ovaj
udžbenik ne bi ni izbliza bio ovako sadržajan.
                                                                          Autor

                                                                  U Beogradu,
                                                                decembar 2010.
Sadržaj
deo i
intelektualna svojina  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  . 1
    1. Pojam intelektualne svojine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2
    2. Pojam i podela prava intelektualne svojine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3
        2.1. Pojam autorskog prava i srodnih prava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3
        2.2. Istorija autorskog prava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4
    3. Pojam i podela prava industrijske svojine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8
        3.1. Pravo u objektivnom i subjektivnom smislu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9
    4. Značaj industrijske svojine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9
    5. Ratio zaštite intelektualne svojine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10
    6. Odnos prava industrijske svojine prema drugim granama prava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13
deo ii
Patent  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  . 15
    1. Pojam pronalaska . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16
    2. O pronalazaštvu: od ideje do pronalaska. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17
    3. Pojam patenta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18
         3.1. Pojam tehnike . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19
         3.2. Pojam tehničkog problema . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19
         3.3. Rešenje tehničkog problema . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20
         3.4. Tehnički napredak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21
    4. Istorijski osvrt . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21
    5. Patent kao informacija o inovacijama. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25
    6. Priroda patentnog prava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28
         6.1. Prirodnopravna teorija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29
         6.2. Ugovorna teorija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29
         6.3. Teorija nagrade. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29
         6.4. Teorija podsticaja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30
    7. Vrste pronalazaka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31
         7.1. Primarna klasifikacija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31
         7.2. Sekundarna klasifikacija pronalazaka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34
    8. Pronalasci koji mogu biti patentabilni . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37
    9. Uslovi patentabilnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 38
         9.1. Novost pronalaska . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 38
VIII	                                                                                                                                             SADRŽAJ

           9.2. Inventivni nivo pronalaska . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 42
           9.3. Industrijska primenljivost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44
    10.   Subjekti zaštite . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 45
    11.   Intelektualna dobra koja nisu pronalasci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47
           11.1. Otkrića, naučne teorije i matematičke metode . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47
           11.2. Estetske kreacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48
           11.3. Planovi, pravila i postupci za obavljanje intelektualnih delatnosti,
                 za igranje igara ili za obavljanje poslova . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 49
           11.4. Programi računara . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50
           11.5. Prikazivanje informacija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 51
    12.   Ljudsko telo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 52
    13.   Izuzeci od patentabilnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 54
           13.1. Pronalasci čija bi komercijalna upotreba bila protivna javnom poretku ili moralu . 54
           13.2. Pronalasci koji se odnose na hirurške ili dijagnostičke postupke ili postupke
                  lečenja koji se primenjuju neposredno na ljudskom ili životinjskom telu, osim
                  proizvoda, odnosno supstanci i kompozicija koje se primenjuju
                  u tom postupku; . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 56
           13.3. Biljna sorta ili životinjska rasa ili bitno biološki postupak za dobijanje biljke
                 ili životinje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 57
    14.   Postupak za priznanje prava na patent . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 58
           14.1. Pokretanje postupka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 58
           14.2. Sadržina prijave za priznanje patenta. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 59
           14.3. Podela prijave patenta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65
           14.4. Pravo prvenstva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 67
           14.5. Ispitivanje patentnih prijava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 70
           14.6. Prava iz prijave . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 75
    15.   Sadržina prava na patent . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 75
           15.1. Proizvodnja patentiranog proizvoda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 76
           15.2. Nuđenje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 77
           15.3. Stavljanje u promet . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 77
           15.4. Upotreba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 78
           15.5. Negativna ovlašćenja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 78
           15.6. Sadržina prava kod patenata iz biotehnologije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 79
    16.   Sertifikat o dodatnoj zaštiti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 80
    17.   Ograničenja prava. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 82
           17.1. Izuzeci od isključivih prava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 82
           17.2. Iscrpljenje (konzumacija) prava nosioca patenta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 84
           17.3. Pravo ranijeg korisnika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 84
           17.4. Ograničenje prava radi nesmetanog obavljanja međunarodnog saobraćaja . . . . . . . . 85
           17.5. Ograničenje prava u vezi sa biološkim materijalom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 85
           17.6. Prinudna licenca. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 86
    18.   Poverljivi pronalasci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 89
    19.   Pronalasci iz radnog odnosa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 89
    20.   Promet prava na patent . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 92
	                                                                                                                                                                                             IX

         21. Trajanje patenta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 94
         22. Vrednovanje patenta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 94
              22.1. Ekonomske teorije funkcije patenata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 95
         23. Prestanak prava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 97
              23.1. Oglašavanje patenta ništavim . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 98
         24. Ponovno uspostavljanje prava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 100
         25. Povreda prava na patent . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 101
              25.1. Neposredna povreda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 101
              25.2. Posredna povreda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 102
         26. Građanskopravna zaštita . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 102
              26.1. Privremene mere . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 105
              26.2. Carinsko-pravna zaštita . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 106
         27. Krivičnopravna zaštita. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 107
         28. Komunitarni patent . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 108
         29. Patenti i energija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 110
         30. Mali patent / Korisni model . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 111
              30.1. Predmetnost malog patenta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 111
              30.2. Prijava malog patenta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 112
              30.3. Postupak priznanja malog patenta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 112
              30.4. Trajanje malog patenta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 113
              30.5. Uloga malog patenta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 114
              30.6. Komunitarni korisni model . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 114
         31. Primeri patentnih zahteva iz oblasti mašinstva: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 115
         32. Patentiranje biotehnoloških pronalazaka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 117
         33. Primer patentne prijave . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 124
         34. Primer prijave za mali patent . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 132
     deo iii
     Žig  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  . 139
         1. Pojam žiga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 140
         2. Istorijski osvrt . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 141
         3. Znakovi koji mogu biti žig . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 142
              3.1. Verbalni znak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 143
              3.2. Grafički znak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 144
              3.3. Muzički znak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 145
              3.4. Trodimenzionalni znak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 145
              3.5. Složeni znak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 146
              3.6. Sugestivni, proizvoljni, slobodni i fantastični znakovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 146
              3.7. Žig i boje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 147
         4. Vrste žiga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 149
              4.1. Individualni žig . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 149
              4.2. Kolektivni žig . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 149
              4.3. Žig garancije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 149
              4.4. Sekundarna podela . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 150
X	                                                                                                                                               SADRŽAJ

     5. Uloge žiga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 153
     6. Pro zaštite znaka žigom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 154
     7.
     8.
                                ™®
        Žig i simboli: , i SM . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 154
        Žig i ostali znaci obeležavanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 155
          8.1. Žig i robna marka. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 155
          8.2. Žig i znak kvaliteta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 155
          8.3. Žig i trgovačko ime / poslovno ime . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 156
          8.4. Žig i lično ime . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 157
          8.5. Žig i brend . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 157
          8.6. Žig i ime internet domena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 158
          8.7. Žig i pečat . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 160
          8.8. Digitalni vodeni žig . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 160
          8.9. Vremenski žig . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 161
     9. Načela prava na žig. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 161
          9.1. Dokazivanje upotrebe žiga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 163
          9.2. Relevantna javnost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 164
     10. Rešerš žiga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 164
     11. Osnov nastanka prava na žig . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 165
          11.1. Nastanak prava na žig upotrebom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 165
          11.2. Nastanak prava na žig registracijom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 165
     12. Postupak za priznanje žiga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 166
          12.1. Pokretanje postupka za priznanje žiga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 166
          12.2. Pravo prvenstva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 168
          12.3. Izuzeci od principa ispitivanja prijava po redosledu dospeća . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 170
          12.4. Povraćaj u pređašnje stanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 170
          12.5. Odustanak od prijave . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 171
          12.6. Ispitivanje materijalnih uslova za priznanje žiga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 171
          12.7. Naknadna izmena izgleda znaka. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 181
          12.8. Prigovor trećeg lica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 181
          12.9. Saglasnost vlasnika suprostavljenog žiga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 182
     13. Zaključivanje postupka za priznanje žiga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 182
          13.1. Odbijanje zaštite . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 182
          13.2. Priznanje žiga u celosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 182
          13.3. Priznanje žiga delimično . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 183
     14. Registar žigova . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 183
     15. Sadržina i obim prava na žig . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 184
          15.1. Reprodukcija žiga u delu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 185
     16. Iscrpljenje (konzumacija) prava na žig . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 185
     17. Ograničenje prava na žig . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 185
     18. Međunarodno registrovanje žiga. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 186
          18.1. Osnov za međunarodno registrovanje žiga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 187
          18.2. Postupak za međunarodno registrovanje žiga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 188
          18.3. Datum međunarodne registracije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 189
          18.4. Važenje međunarodnog žiga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 189
	                                                                                                                                                               XI

             18.5. Teritorijalno proširenje međunarodnog žiga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 190
        19. Promet prava na žig . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 190
             19.1. Prenos prava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 190
             19.2. Licenca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 192
             19.3. Franšiza . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 193
             19.4. Zaloga. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 193
        20. Prestanak prava na žig . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 193
             20.1. Posebni slučajevi prestanka žiga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 194
        21. Oglašavanje žiga ništavim. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 194
        22. Povrede prava na žig . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 195
        23. Zaštita prava na žig . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 196
             23.1. Sadržaj tužbe. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 197
             23.2. Privremena mera . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 198
             23.3. Krivičnopravna zaštita . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 200
             23.4. Zaštita olimpijskog simbola . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 200
        24. Komunitarni žig . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 201
        25. Singapurski ugovor o žigovnom pravu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 202
        26. Izazovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 202
        27. Međunarodna klasifikacija roba i usluga radi registrovanja žigova prema
            Ničanskom aranžmanu (Ničanska klasifikacija) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 203
        28. Primeri iz inostrane sudske prakse. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 207
        29. Primeri iz domaće sudske prakse . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 208
     deo iv
     industRijski dizajn  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  . 219
        1. Pojam industrijskog dizajna . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 220
        2. Predmet zaštite . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 223
        3. Istorijski osvrt . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 223
        4. Važnost industrijskog dizajna . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 224
        5. Tehnička funkcija kao prepreka zaštiti dizajna. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 225
        6. Uslovi za zaštitu industrijskog dizajna . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 226
             6.1. Novost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 226
             6.2. Individualnost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 227
             6.3. Novost i individualnost sastavnog dela . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 227
        7. Industrijski dizajn koji se ne može zaštiti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 229
        8. Tajnost dizajna i pravo prvenstva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 229
        9. Dizajn i „digitalni svet” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 231
        10. Subjekt prava na industrijski dizajn . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 231
        11. Postupak za priznanje prava na industrijski dizajn . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 231
             11.1. Zahtev za priznanje prava na industrijski dizajn . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 232
             11.2. Opis industrijskog dizajna . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 232
             11.3. Dvodimenzionalni prikaz industrijskog dizajna . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 233
        12. Pojedinačna i višestruka prijava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 234
        13. Redosled ispitivanja prijava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 235
        14. Dizajn i ostala prava industrijske svojine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 235
XII	                                                                                                                                               SADRŽAJ

       15. Međunarodno registrovanje industrijskog dizajna . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 236
            15.1. Zahtev sadrži sledeće bitne elemente: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 237
            15.2. Datum podnošenja međunarodne prijave . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 237
       16. Sadržina prava na industrijski dizajn . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 238
       17. Pravo ranije upotrebe. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 239
       18. Dizajn stvoren u radnom odnosu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 239
       19. Trajanje zaštite . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 239
       20. Ograničenje prava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 240
       21. Iscrpljenje prava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 240
       22. Promet prava na industrijski dizajn . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 241
       23. Prestanak prava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 241
       24. Oglašavanje ništavim registracije industrijskog dizajna . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 242
       25. Povreda prava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 243
       26. Zaštita prava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 243
            26.1. Privremena mera i obezbeđenje dokaza . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 244
            26.2. Osporavanje prava na industrijski dizajn i spor za priznanje autorstva . . . . . . . . . . 245
            26.3. Krivičnopravna zaštita . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 245
       27. Komunitarni dizajn . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 246
       28. Lokarnski aranžman o ustanovljenju međunarodne klasifikacije za industrijske
           uzorke i modele . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 247
       29. Sudska praksa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 248
       30. Najbolji YU dizajni . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 249
       31. Primeri prijava dizajna . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 251
  deo v
  oznake geogRafskog PoRekla  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  . 259
       1. Pojam oznaka geografskog porekla. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 260
            1.1. Ime porekla . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 261
            1.2. Geografska oznaka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 261
       2. Elementi oznaka geografskog porekla . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 262
            2.1. Geografsko područje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 262
            2.2. Ljudski faktor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 263
            2.3. Posebnost proizvoda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 264
            2.4. Veza proizvoda i područja porekla . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 264
            2.5. Distinktivnost proizvoda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 265
       3. Razlika između imena porekla i geografske oznake . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 265
       4. Istorijski osvrt . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 266
       5. Pravo u subjektivnom i objektivnom smislu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 266
       6. Uloge oznaka geografskog porekla . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 266
       7. Razlozi za zaštitu oznaka geografskog porekla . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 268
       8. Obaveznost korišćenja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 270
       9. Oznaka geografskog porekla i oznaka porekla („made in”) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 270
       10. Oznake geografskog porekla i etikete . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 271
       11. Simbol kao oznaka porekla. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 271
       12. Naziv proizvoda sa oznakom geografskog porekla . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 272
	                                                                                                                                                         XIII

     13. Tradicionalni, istorijski i homonimni nazivi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 273
     14. „Nepravi” (ili fantastični) i pseudogeografski nazivi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 273
     15. Proizvodi i usluge sa oznakama geografskog porekla . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 274
     16. Oznake geografskog porekla i žig . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 275
     17. Uslovi za pravnu zaštitu (pozitivni uslovi zaštite) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 276
     18. Nazivi koji se ne mogu zaštititi oznakama geografskog porekla . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 277
     19. Poreklo sirovina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 279
     20. Vina sa oznakom geografskog porekla. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 281
          20.1. Obeležavanje vina sa geografskim poreklom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 282
     21. Rakija i druga alkoholna pića sa geografskim poreklom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 283
          21.1. Označavanje rakije i drugih alkoholnih pića . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 284
          21.2. Rakija i alkoholna pića kao dobra od opšteg interesa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 284
     22. Postupak zaštite u Srbiji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 285
          22.1. Nosilac prava pokretanja postupka za registrovanje oznaka geografskog porekla . 285
          22.2. Pravo prvenstva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 286
          22.3. Sadržaj prijava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 287
          22.4. Kontrola kvaliteta i posebnih svojstava proizvoda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 290
          22.5. Prijava za priznanje statusa ovlašćenog korisnika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 290
          22.6. Redosled ispitivanja prijava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 292
          22.7. Ispitivanje uslova za priznanje oznaka geografskog porekla . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 292
          22.8. Pretvaranje prijave imena porekla u prijavu geografske oznake i obrnuto . . . . . . . . 293
          22.9. Pretvaranje prijave za priznavanje statusa ovlašćenog korisnika imena porekla
                u prijavu za priznavanje statusa ovlašćenog korisnika geografske oznake
                i obrnuto . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 293
          22.10. Epilog ispitivanja: priznanje prava ili odbijanje prijave . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 293
     23. Trajanje prava na oznake geografskog porekla . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 294
     24. Teritorijalno važenje prava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 295
     25. Međunarodno priznanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 295
     26. Izmena podataka o specifičnim osobinama proizvoda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 296
     27. Korišćenje registrovanog imena porekla i geografske oznake . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 296
     28. Zabrana korišćenja oznake . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 297
     29. Oznaka geografskog porekla i lično ime . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 298
     30. Promet prava oznaka geografskog porekla . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 298
     31. Prestanak oznake geografskog porekla . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 299
          31.1. Prestanak statusa ovlašćenog korisnika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 299
     32. Povreda oznake geografskog porekla . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 300
     33. Zaštita prava na oznaku geografskog porekla . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 300
          33.1. Privremene mere . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 301
          33.2. Krivičnopravna zaštita . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 302
     34. Komunitarne oznake geografskog porekla . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 303
     35. Izazovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 304
     36. Spisak oznaka geografskog porekla registrovanih u Zavodu za intelektualnu svojinu: . . 305
     37. Primer izvornosti crnogorskog sira . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 307
XIV	                                                                                                                                              SADRŽAJ

 deo vi
 toPogRafije integRisanih kola  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .311
    1. Pojam topografije integrisanih kola . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 312
    2. Predmet zaštite . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 313
    3. Uloga topografije integrisanih kola. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 314
    4. Mesto topografije integrisanih kola . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 315
    5. Nastanak prava topografije integrisanih kola . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 316
         5.1. Razlozi nastanka prava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 317
    6. Subjekti zaštite . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 318
    7. Postupak zaštite topografije integrisanih kola . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 318
         7.1. Rokovi za traženje zaštite . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 319
         7.2. Sadržina prijave . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 319
         7.3. Ispitivanje prijava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 322
    8. Trajanje prava na topografiju integrisanih kola . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 322
    9. Sadržina prava. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 323
    10. Ograničenje prava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 323
    11. Iscrpljenje prava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 324
    12. Promet prava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 324
    13. Poništaj prava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 325
    14. Povreda prava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 326
    15. Zaštita prava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 327
         15.1. Tužba za osporavanje prava na zaštitu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 327
    16. Izazovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 328
    17. Primer opisa topografije: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 328
 deo vii
 nove biljne soRte  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  . 333
    1. Pojam biljne sorte . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 334
    2. Pojam priznanja biljne sorte. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 335
    3. Opravdanost zaštite novih biljnih sorti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 335
    4. Istorijski osvrt . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 336
    5. Uslovi za priznavanje sorte . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 337
         5.1. Novost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 337
         5.2. Različitost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 337
         5.3. Stabilnost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 337
         5.4. Uniformnost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 338
         5.5. Proizvodna i upotrebna vrednost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 338
         5.6. Ime sorte . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 338
    6. Postupak priznavanja sorte . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 338
         6.1. Zahtev za priznavanje sorte . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 339
         6.2. Ispitivanje sorte . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 340
    7. Upis u registar i povezane radnje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 342
    8. Prava na novu biljnu sortu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 342
    9. Brisanje sorte . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 344
    10. Posebna ovlašćenja Ministarstva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 345
	                                                                                                                                                                      XV

        11.    Trajanje prava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 345
        12.    Ograničenja prava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 345
        13.    Poništavanje i ukidanje prava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 346
        14.    Inspekcija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 346
        15.    Biljne sorte u Evropi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 347
        16.    Međunarodna zaštita . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 348
        17.    Izazovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 349
     deo viii
     know-how  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  . 351
        1. Pojam know-how . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 352
        2. Elementi know-how . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 354
             2.1. Tajnost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 354
             2.2. Prenosivost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 355
             2.3. Tehnički karakter . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 355
        3. Važnost know-how . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 356
        4. Know-how i poslovna tajna . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 356
        5. Good will . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 357
        6. Know-how i patenti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 358
        7. Tradicionalno znanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 360
        8. BOOT / BOT kao poseban know-how . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 361
        9. Promet know-how . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 361
        10. Zaštita know-how . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 363
        11. Know-how i ekonomija znanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 364
     deo iX
     PRavo konkuRencije  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  . 365
        1.  Pojam konkurencije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 366
        2.  Ratio zaštite konkurencije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 367
        3.  Savršena konkurencija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 369
        4.  Monopol . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 369
        5.  Pojam nelojalne konkurencije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 370
              5.1. Elementi nelojalne konkurencije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 372
         6. Pojam, načela i klasifikacija trgovine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 373
         7. Nepoštena tržišna utakmica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 375
              7.1. Špekulacija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 378
              7.2. Piramidalna trgovina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 378
              7.3. Restriktivni sporazumi i zloupotreba dominantnog položaja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 379
              7.4. Koncentracije učesnika na tržištu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 380
              7.5. Obmanjujuće poslovanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 383
              7.6. Nepošteno poslovanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 383
              7.7. Ropska imitacija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 384
              7.8. Uzimanje reputacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 385
              7.9. Besplatno jahanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 386
              7.10. Antikorupcijsko pravilo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 386
XVI	                                                                                                                                                  SADRŽAJ

    8. Spoljnotrgovinski promet . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 387
         8.1. Antidampinške mere . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 387
         8.2. Kompenzatorne mere . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 388
         8.3. Mera za zaštitu od prekomernog uvoza . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 388
         8.4. Mere za zaštitu ravnoteže platnog bilansa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 389
    9. Zaštita konkurencije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 389
         9.1. Komisija za zaštitu konkurencije. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 390
         9.2. Strukturne i mere ponašanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 391
         9.3. Postupak zbog povrede konkurencije. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 391
         9.4. Mere zaštite konkurencije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 392
         9.5. Mera procesnog penala . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 393
         9.6. Ovlašćenja tržišnog inspektora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 393
    10. Pravo konkurencije Evropske unije. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 394
    11. Primer izveštaja tržišne inspekcije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 396
    12. O nacionalnoj konkurentnosti. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 398
 deo X
 umesto zaključka  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  . 405
 deo Xi
 odabRani izvoRi
 PRava industRijske svojine  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .417
    1. Izvori međunarodnog prava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 418
    2. Zakonodavstvo EU. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 420
    3. Zakonodavstvo Republike Srbije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 423
 bibliogRafija  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  .  . 425
    1. Monografije, udžbenici, radovi: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 425
    2. Internet adrese . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 432
deo i




                   intelektualna svojina


           Prava intelektualne svojine kao da su samo reči koje ne uspevaju da
   izazovu nikakvo uzbuđenje. Na pomen prava intelektualne svojine, tačnije
  patenata, žigova, poslovnih tajni, autorskih prava, integrisanih kola, većina
     ljudi ostaje ravnodušna. Zašto? Zato što to treba prevesti u nešto vidljivo,
                                                     konkretnije i razumljivije.
                                                                Timoti Trejner1




1 Predsednik Međunarodne asocijacije za borbu protiv piraterije.
2	                                                            INTELEKTUALNASVOJINA

1. Pojam intelektualne svojine
        Intelektualna svojina je opšti, pravno-tehnički pojam za određene kre-
acije ljudskog uma i komercijalne simbole koji predstavljaju bestelesna dobra.
Ova nematerijalna dobra mogu da uživaju zaštitu na osnovu različitih nivoa
isključivih prava koja su slična svojinskim, što omogućuje komercijalizaciju i
eksploataciju tih dobara na tržištu. Na primer, u ručnom satu, suštinski kva-
litet, tehnološki, funkcionalni sadržaj zasnovan je na pronalasku, vizuelni
izgled sata, ukrasni kvalitet na industrijskom dizajnu, a njegov komercijalni
simbol kao žig, kao znak razlikovanja, određuje njegov tržišni kvalitet.2
        Intelektualna svojina se odnosi na:
        1) književna, umetnička i naučna dela
        2) izvođenja umetnika izvođača, fonograme i emitovanje putem radi-
           ja, televizije ili satelita
        3) pronalaske u svim oblastima ljudske delatnosti
        4) naučna otkrića
        5) industrijske uzorke i modele
        6) fabričke, trgovačke i uslužne žigove, kao i trgovačka imena i trgo-
           vačke nazive
        7) zaštitu od nelojalne konkurencije
        8) sva druga prava u vezi sa intelektualnom aktivnošću na polju indu-
           strije, nauke, književnosti i umetnosti.3
        Intelektualna svojina je komercijalna primena maštovite misli usme-
rene ka savladavanju tehničkog ili umetničkog izazova. Ona ne govori samo
o proizvodu, već o posebnoj ideji koja iza njega stoji, načinu na koji je ona

2 Iz WIPO Intellectual Property Handbook: Policy, Law and Use. Dostupno na web strani-
  ci Svetske organizacije za intelektualnu svojinu: www.wipo.int
3 Iz Konvencije o osnivanju Svetske organizacije za intelektualnu svojinu (Conventi-
  on establishing the World Intellectual Property Organization). Usvojena na Stok-
  holmskoj konferenciji o intelektualnoj svojini 14. jula 1967. na francuskom, engle-
  skom, španskom i ruskom jeziku. Original je deponovan u arhivi Vlade Švedske.
  Stupila na snagu 26. aprila 1970. Jugoslavija je ratifikovala ovu konvenciju i pri-
  mljena je u članstvo WIPO 11. oktobra 1973. Konvencija je objavljena u Službe-
  nom listu SFRJ – Međunarodni ugovori br. 31/1972.
  Iz preambule Konvencije: „...želeći da unaprede zaštitu intelektualne svojine u svetu
  kako bi podstakle stvaralačku aktivnost...”.
POJAmIPODELAPRAVAINTELEKTUALNESVOJINE	                                              3

izražena i osobenosti njenog imenovanja i opisivanja.4 Idris Kamil5 će je na-
zvati Pepeljugom nove ekonomije.


2. Pojam i podela prava intelektualne svojine
       Pravo intelektualne svojine je sui generis pravo kojim se regulišu odno-
si u društvu koji nastaju povodom stvaranja i korišćenja rezultata intelektu-
alnog napora čoveka.
       Predmeti intelektualne svojine razvrstavaju se u dve osnovne kategorije:
       1) industrijska svojina
       2) autorska prava i srodna prava.
       Osnovna zajednička nit prava industrijske svojine i autorskog prava
leži u širem predmetu pravne zaštite: oba prava štite rezultate intelektualnog
stvaralaštva. Tvorac i autor dela imaju subjektivno pravo, sličnog opsega.
       Razlika između ove dve podgrupe prava intelektualne svojine može
se najlakše objasniti na sledeći način: pravo industrijske svojine ili pronala-
začko pravo pruža pravnu zaštitu stvorenim tvorevinama na polju tehnike i
industrije, dok autorsko pravo daje pravnu zaštitu stvorenim delima iz obla-
sti književnosti, umetnosti i nauke.
       Razlika se lako da videti i u trenutku nastanka prava. Tako se nastanak
prava industrijske svojine vezuje za trenutak donošenja akta kojim nadležni
organ ili institucija u državi priznaje određenom licu, fizičkom ili pravnom,
pravo koje je traženo. Suprotno tome, autorsko subjektivno pravo nastaje u
trenutku nastanka dela.

      2.1. Pojam autorskog prava i srodnih prava
      Autorsko pravo je skup pravnih normi kojima se regulišu prava stva-
raoca umetničkih, književnih i naučnih dela. Ono je podeljeno, iako ne do-
sledno svuda, na objektivno i subjektivno autorsko pravo. Prvo reguliše od-
nose i pojave u vezi sa stvaranjem i korišćenjem autorskog dela, pruža zaštitu
autoru i njegovom delu, i naslednicima i korisnicima autorskog dela. Drugo,
subjektivno, štiti autorovu ličnost, njegovo ime i ugled, i daje autoru pravo

4 Idris, K: Intelektualna svojina, moćno sredstvo ekonomskog rasta, Beograd 2003, str. 10.
5 Nekadašnji generalni direktor Svetske organizacije za intelektualnu svojinu.
4	                                                        INTELEKTUALNASVOJINA

iskorišćavanja i raspolaganja delom, kao i pravo da ostvaruje naknadu od
lica kojima ustupi iskorišćavanje svoga dela. Srodna prava obuhvataju prava
interpretatora, proizvođača fonograma, proizvođača videograma, proizvođa-
ča emisija, proizvođača baze podataka i prvog izdavača slobodnog dela.
       Da bi se rezultat duhovnog stvaralaštva smatrao autorskim delom, po
našem zakonodavstvu, trebalo bi da bude originalan (što je prilično subjek-
tivna kategorija) i u nekoj izražajnoj formi (izražavanje sadržine). Autorska
prava štite: književna, pisana dela (publicistička dela, brošure, članci, recen-
zije, enciklopedije, zbornici, antologije, zbirke), govorna dela (predavanja, go-
vori, besede), muzička dela (sa i bez reči), filmska kinematografska i televi-
zijska ostvarenja, dramska, dramsko-muzička, koreografska, pantomimska,
kao i folklorna dela, dela likovne umetnosti, dela arhitekture, primenjene
umetnosti i industrijskog oblikovanja, kartografska dela (geografske i topo-
grafske karte), fotografije, makete, skice, računarske programe u izvornom,
objektnom, izvršnom kodu itd.
       Ovakvo pravo znači ekskluzivno pravo autora da koristi ili da ovlasti
drugog da koristi njegovo autorsko delo (rezultat njegovog ličnog rada). Re-
produkcija takvih dela, kao što su kopiranje, štampanje, javno izvođenje ili
adaptacija, zabranjena je, ukoliko nije data saglasnost autora. Autorsko pravo
pruža direktnu ekonomsku korist autoru sve vreme njegovog života i produ-
žava se do 50 godina nakon smrti autora (70 godina na teritoriji našeg za-
konodavstva). Čovek se svakodnevno susreće sa velikim brojem književnih,
umetničkih, muzičkih autorskih dela. Muzička dela snimljena, emitovana ili
izvođena u javnosti štite se do 100 godina. Autohtono i tradicionalno znanje,
folklor, kultura samo su neki od najnovijih primera dosega prava intelektu-
alne svojine.

      2.2. Istorija autorskog prava
      Od svog postanka, čovek je prevalio veliki put. Kao akter promena, on
je pravio krupne korake na putu stvaranja svoje održivosti. Celokupna dosa-
dašnja poznata geneza humanoidnih bića opstajala je zbog asimilacije znanja
prethodnika. Homo sapiens, Homo faber, Homo politicus, Homo economi-
cus, Homo tehnologicus, Homo humanis, Homo ecologicus danas, čuvari
su evolucije i pokretači razvoja. Njihova biološka konstitucija bila je i ostala
obdarena tako prefinjenim potencijalima da je mogla i može postići duhov-
nost. Njihova duhovnost bila je i ostala stvaralačka. Duhovnost, socijalnost
POJAmIPODELAPRAVAINTELEKTUALNESVOJINE	                                                5

i nikada umirujući intelekt ljudi mogu se sagledati kao postulati sinergizma
čovečanstva. Svest čoveka, koja se rađala, menjala i razvijala u svoj širini ci-
vilizacijskih tokova, kao i njegova socijalna i emocionalna inteligencija, na-
stajale su kao protivteža problemu znanja koje je oduvek opterećivalo čove-
čanstvo. Zahvaljujući neznanju, a želeći da zna i ume, čovek je stvarao.6
       Posmatrajući danas dugački i višeslojni niz rezultata ljudskog stvara-
laštva, izgleda kao da kroz višedimenzionalnu prizmu posmatramo spojene
istoriju, sadašnjost i budućnost naše konstantne pomičnosti, uviđajući da je
čovek svojim radom i stvaranjem novog oduvek bio biocentričan – okrenut
ka životu. Priroda je bila dvostruko blagotvorna prema čoveku: podarila mu
je mozak, a potom i obilje fizičkih i bioloških resursa na zemlji. Čoveku je
preostalo samo da počne da stvara svet koristeći mozak i prirodne resurse
oko sebe. Život se pobrinuo da čoveku ne manjkaju ni kreativnost ili imagi-
nacija. Opskrbljen svim ovim instrumentarijem, čovek je započeo stvaranje
različitih artikala i proizvoda za svoje potrebe, komfor i ugodnost. U prvo
vreme, ljudski pronalasci i kreacije potpadali su pod državno dobro. To su
bila javna dobra7. Svako je mogao da koristi i kopira ove izume i nova reše-
nja bez ikakvih ograničenja, uzdržanosti ili plaćanja.
       Da bismo spoznali kako se i zašto stvaralo pravo intelektualne svojine,
moramo razumeti da se ono bavi pronalascima. A pronalazak, kao rezultat
duhovnog stvaralaštva, i kao predmet puno vekova kasnije uobličenog pra-
va intelektualne svojine, vraća nas u daleku prošlost. Niko pouzdano ne zna
kada je nastao prvi pronalazak i šta je to bilo, ali priča o pronalascima, koji
su vodili svet kroz istoriju i doveli ga na prag posthumanističkog, postin-
formatičkog društva, sa sigurnošću izaziva strahopoštovanje prema izumi-
teljskim delima naših predaka, ali i savremenika. Pronalasci stoje kao nemi
tekst proizvodnje života.
       Antičko doba, svojim poimanjem pojava i odnosa, izgradilo je mnoge
stubove razvoja društva i potonjih država. Dok pronalazačka delatnost nije
bila dovoljno društveno afirmisana, jer potreba unapređivanja proizvodnje
nije bila značajan element društvene svesti antičkog doba, na umetnost i
književnost se veoma blagonaklono gledalo, te su autori umetničkih i knji-
ževnih dela uživali određena prava. Ona su, ipak, više bila skup povlašćenog


6 Raičević, V., Spasić, S., Glomazić, R: Čovek i pravo intelektualne svojine, u okviru Pravo,
  teorija i praksa, Novi Sad 2010, str. 95.
7 Od latinskog Res publica, što znači dobro od javnog značaja.
6	                                                             INTELEKTUALNASVOJINA

statusa u društvu i pred vladarem, i moralnih prava autora da obeležava svo-
je delo imenom i da ga predstavlja javnosti. Pronađeni keramički predmeti
nose imena i oznake autora, proizvođača tih predmeta. Već tada kršila su
se autorska prava, na šta pažnju skreće rimski pesnik Marcijal8, koji pesnike
koji pod svojim imenom objavljuju javnosti tuđe pesme naziva plagiarusi-
ma – kradljivcima ljudi. Danas plagijat znači objavljivanje tuđeg rada pod
svojim imenom. Priznanje intelektualne svojine u antičkom dobu bilo je pi-
tanje ugleda i časti, te pravo ne prepoznaje instituciju materijalne naknade.
Ipak, u pojedinim slučajevima, neka vrsta honorara sledila je autorima od
lica naručilaca umetničkih i književnih dela, koja se nazivala honorarium,
i bila je preteča današnjeg autorskog honorara. Izraz mecena, što znači lice
koje pomaže umetnike, bilo je prezime najpoznatijeg zaštitnika umetnika i
književnika u doba Rimskog carstva.
       Književna dela i tada su se umnožavala u tzv. bibliopolima i librariju-
sima. Bibliopoli su bile prve izdavačke kuće. Autor je predavao svoj rukopis
bibliopolu, za to dobijao honorarijum, istovremeno gubeći pravo svojine nad
delom, čiji je vlasnik postajao bibliopol. Iako je rimsko pravo u kasnijim fa-
zama razvoja pružalo zaštitu autorima robnih znakova i davalo mogućnost
autoru pravo tužbe zbog uvrede časti (ličnopravna priroda zaštite), a pojam
bestelesnih stvari bio poznat, autor nije imao pravo na proizvod svog intelek-
tualnog rada nezavisno od materije na kojoj je takav rad napisan ili urađen.
Autoru je ostajalo priznanje i čast što se njegovo delo umnožava i prodaje.
Rukopis se umnožavao prepisivanjem od strane robova – prepisivača. Ak-
tivnost se sastojala iz tri dela u tri spojene prostorije. U prvoj bi čitač glasno
čitao tekst stotinama prepisivača, u drugoj su stručnjaci za pravopis i grama-
tiku ispravljali greške, dok su se u trećoj povezivale i koričile knjige, ako se
rukopis izdavao u obliku knjige, ili lepile stranice papirusa, ukoliko se delo
izdavalo u rolni papirusa. Cena knjige i ugled bibliopola zavisili su od kvali-
teta prepisanog teksta.
       Srednji vek, često nazivan i najmračniji vek ljudske istorije, nije do-
neo veliko pomeranje u shvatanju prava intelekualne svojine. Feudalno dru-
štveno-ekonomsko ustrojstvo i Katolička crkva kočile su razvoj građanstva.
Međutim, jedna od glavnih prekretnica za razvoj predmeta ove grane pra-




8 Marcus Valerius Martialis, Latinski pesnik, rođen u godinama Stare ere 38–41.
POJAmIPODELAPRAVAINTELEKTUALNESVOJINE	                                              7

va dogodila se pred osvit Novog veka. Nemac Johan Gutenberg9 izmislio je
1439. godine prvu štamparsku mašinu. Štampanje i izdavanje knjiga postaje
privredna delatnost u usponu, a knjiga ozbiljan tržišni proizvod sa promet-
nom vrednošću. Autorima se još uvek ne pruža imovinsko-pravna zaštita u
smislu današnjeg autorskog prava, već tek pravo da i dalje nose lično prizna-
nje i ubiru određenu naknadu samo u trenutku predaje rukopisa izdavaču.
Ime izdavača često je bilo u prvom planu na štampanom materijalu, mnogo
vidljivije od imena autora. Štaviše, po izdavanju knjige od strane prvog izda-
vača, ostali izdavači mogli su neometano izdavati isti rukopis bez traženja
ičije saglasnosti ili plaćanja naknada.
        Od 16. veka, vladari su počeli davati prvim izdavačima posebne bene-
ficije, u formi javne isprave, nazvane privilegijama, kojim su štampari i iz-
davači sticali isključivo pravo štampanja i izdavanja nekog dela na određeni
broj godina. Iako je privilegija, kao forma objektivnog autorskog prava za-
snovana na dozvoli za obavljanje privredne delatnosti, nastala radi zaštite in-
teresa štampara i izdavača, a ne autora, ona je predstavljala prvi oblik pravne
zaštite u pravu intelektualne svojine, označivši početak uspostavljanja reda
i poretka na polju autorskog prava, sa još uvek brojnim manama. Godine
1445. data je prva privilegija štamparu Manucu iz Venecije da štampa jedno
Aristotelovo delo na grčkom jeziku. Prvi Zakon o privilegijama, koji prizna-
je izdavačima, ne i autorima, isključivo pravo štampanja i izdavanja jednog
dela za određeno vreme, donet je u Italiji 1603. godine.
        Nedostatak postojanja subjektivnog autorskog prava, zasnovanog na
pravu i moralne i imovinske svojine autora i na sadržaju svoga dela i materija-
lu na kome je delo urađeno, počeo se otklanjati davanjem privilegija autorima.
Zanimljivo je da je jedna od prvih poznatih privilegija odobrena autorima bila
lična privilegija unukama La Fontena10 za štampanje i izdavanje La Fonteno-
vih Basni, data od strane Kraljevskog saveta Francuske. Bila je to jedna od pr-
vih naznaka utemeljenja naslednog autorskog prava. I tako dolazimo do važne
1710. godine i Zakona Ane Stjuart11. Ovaj zakon engleske kraljice Ane Stjuart

 9 Johann Gutenberg (Johannes Gensfleisch zur Laden zur Guttenberg), 1398–1468, ne-
   mački metalac i izumitelj, poznat po tome što je prvi štampao knjige uz pomoć pomič-
   nih slova i tako omogućio veću pristupačnost pisane reči i brži protok znanja u renesan-
   snoj Evropi.
10 Jean de la Fontaine (1621–1695) francuski pesnik i basnopisac.
11 Ana od Velike Britanije (6. februar 1665–1. avgust 1714) kraljica Engleske, Škotske i
   Irske.
8	                                                              INTELEKTUALNASVOJINA

prvi put priznao je autoru pravo na delo, kao isključivo pravo u trajanju od 14
godina od objavljivanja rada, sa mogućnošću produženja na još 14 godina, ako
je autor bio živ u vreme kada je prvi period od 14 godina istekao. Ovaj prvi za-
konski tekst iz oblasti autorskog prava u Engleskoj primenjivao se sve do 1911.
godine kada je zamenjen Zakonom o autorskom pravu.
       Jedna od najvećih civilizacijskih tekovina, Francuska građanska revo-
lucija12, krajem 18. veka, ostavlja za sobom i dekrete kojima autorsko pravo
karakteriše kao najsvetliji i najličniji oblik svojine, i pruža autorima doživot-
no isključivo pravo iskorišćavanja i raspolaganja svojim delima, a njihovim
naslednicima ista prava u trajanju od 10 godina od smrti autora.
       Pravo intelektualne svojine započinje svoj razvoj, kao posebna grana
prava, u drugoj polovini 19. veka.13


3. Pojam i podela prava industrijske svojine
      Pojam industrijska svojina prvi put upotrebljen je u francuskom Zako-
nu o patentima iz 1791. godine.
      Pravo industrijske svojine je sistematizovan skup pravnih normi koji-
ma se regulišu tri grupe društvenih pojava i odnosa:
      1) u prvu grupu spadaju rezultati duhovnog stvaralaštva čoveka, koji
         se u literaturi nalaze pod jednim zajedničkim imenom – pronalasci.
         Oni se štite u jednom od sledećih oblika: patent, mali patent, dizajn,
         nove biljne sorte, topografija integrisanih kola i know-how.
      2) u drugu grupu spadaju znaci razlikovanja, a to su robni i uslužni
         znaci – znaci koji služe za razlikovanje jednog proizvoda ili usluge
         od drugih, istih ili sličnih proizvoda ili usluga, i nazivi za obele-
         žavanje geografskog porekla proizvoda – znaci za obeležavanje po-
         rekla proizvoda. Oni se štite u sledećim oblicima: robni i uslužni
         žigovi, i oznake porekla proizvoda.


12 Francuska građanska (buržoaska) revolucija započela je 1789. godine, a trajala do 1795,
   po nekima i 1799. godine. Najveće dostignuće toga procesa jeste ukidanje feudalnih od-
   nosa u Francuskoj i u velikom broju ostalih evropskih zemalja.
13 Istorijski osvrt na pronalaske i razvoj prava industrijske svojine, drugog sastavnog
   dela prava intelektualne svojine, dajemo respektativno u kasnijim delovima udžbeni-
   ka koji govore o posebnim granama prava industrijske svojine.
ZNAčAJINDUSTRIJSKESVOJINE	                                                          9

      3) treću grupu čine istupanja i odnosi privrednih subjekata na tržištu,
         a u vezi sa obavljanjem određene privredne delatnosti. Oni se štite
         u obliku prava o zaštiti konkurencije ili o suzbijanju nelojalne kon-
         kurencije. Ova grupa predstavlja na izvestan način dopunu pravu
         intelektualne svojine.

      3.1. Pravo u objektivnom i subjektivnom smislu
      Poput ostalih prava, i pravo industrijske svojine uvek posmatramo u
objektivnom i subjektivnom smislu. Pod pravom u objektivnom smislu po-
drazumeva se skup različitih normi koje uređuju uslove i postupak zaštite
nematerijalnih dobara u oblasti industrijskog stvaralaštva: sticanje prava,
sadržinu prava, ograničenja, zaštita, trajanje i prestanak prava. U subjektiv-
nom smislu, pod pravom industrijske svojine smatra se konkretno subjek-
tivno pravo određenog lica, titulara, na predmetu zaštite, a koje se stiče na
osnovu normi objektivnog prava.


4. značaj industrijske svojine
       Kreacija uma, kao što su pronalasci, korisni modeli, topografije inte-
grisanih kola, biljne sorte, know-how kao praktična primena ideja, igraju
bitnu ulogu u stvaranju novog, dodatog suštinskog kvaliteta roba, određe-
nih njihovim tehnološkim karakteristikama. Druge intelektualne tvorevine,
poput industrijskog dizajna i dela primenjene umetnosti, služe kao osnova za
nadogradnju formalnog kvaliteta nekog proizvoda, određenog putem njego-
vog novog vizuelnog, estetskog izgleda. Komercijalni simboli kao žigovi, po-
slovna imena ili oznake geografskog porekla, koriste se za razvijanje tržišnog
i marketinškog kvaliteta roba i usluga, tako što ih međusobno razlikuju, ili
razlikuju kompanije ili geografske regione iz kojih oni potiču, ili odakle po-
tiče njihova reputacija, dobar glas ili trgovačka vrednost.
       Materijalna dobra, poput zemljišta, rada i kapitala, dugo su korišćena
kao merilo ekonomskog zdravlja, ali to više nije slučaj. U ekonomiji savreme-
nog društva novi pokretač bogatstva su dobra zasnovana na znanju.14 Jedin-



14 Wallman, S.M.H: In Pursuit of Intellectual Capital, foreword to Hidden Value – Profi-
   ting from the Intellectual Property Economy, London 1999, p. 9.
10	                                                             INTELEKTUALNASVOJINA

stvena ekonomska funkcija svih prava intelektualne svojine jeste prisvajanje
ekonomskih koristi od privrednog iskorišćavanja nematerijalnih dobara.15
       U poslednjoj deceniji bili smo svedoci velikog širenja kompanija – broj
ugovora o spajanju i preuzimanju preduzeća rastao je po godišnjoj stopi od
42%, a njihova ukupna vrednost je u 2000. godini dostigla cifru od 2,3 tri-
liona američkih dolara. Razlozi za sklapanje takvih poslova su višestruki, a
u njih spadaju prednosti povezane sa povećanjem ekonomskog opsega i pri-
stupom novim tržištima. Prema Izveštaju o svetskim ulaganjima za 2000.
godinu (World Investment Report 2000), druga glavna motivacija za spajanje
firmi i kupovinu neke postojeće kompanije, nije organski rast kompanije već
dobijanje strateških prednosti, kao što su istrživanje i razvoj ili tehničke po-
slovne tajne, patenti, čuvene marke, posedovanje lokalnih dozvola i licenci, i
mreže za snabdevanje i raspodelu.16
       Istorija je svedok da su pronalasci, kao rezultat inteligencije i inven-
cije, lako prelazili sa jednog na drugi narod. Potvrda tome su sporazumi o
trgovinskim aspektima prava na intelektualnu svojinu.17 Takav osnovni me-
đunarodni je i sporazum o trgovinskim aspektima prava intelektualne
svojine .18


5. Ratio zaštite intelektualne svojine
      Kao posledica bestelesne prirode intelektualnih vrednosti, ne postoje
prirodna ograničenja ili vremenska i prostorna ograničenja, iskorišćavanja
njihovog otelovljenja, simultano ili sukcesivno od strane više lica bilo gde u
svetu. I dok s jedne strane stvaranje i iskorišćavanje intelektualnih vrednosti

15 Marković, S.: Patentno pravo, Beograd 1997, str. 4.
16 Izvor: Rivetta and Kline, „Rembrants in the Attic”; World Investment Report 2000:
    „Cross-Border Mergers and Acguisitions and Development”, UNCTAD, 2000. (navede-
    no prema Idris, K: Intelektualna svojina, moćno sredstvo ekonomskog rasta, Beograd
    2003, str. 36)
17 Videti više kod: Pušonja, M., „Tehnologija dominacije”, Beograd 2001, p.p. 14–19.
18 Agreement on Trade-Related Aspects of Intellectual Property Rights – TRIPS. Usvo-
    jen je 15. aprila 1994. u zaključnom delu Urugvajske runde multilateralnih trgovinskih
    pregovora o carinama i trgovini (GATT), a stupio je na snagu 01. januara 1995. Ovaj
    sporazum je neposredno vezan za Svetsku trgovinsku organizaciju i države članice STO
    su istovremeno i članice TRIPS-a.
   Iz preambule: „..priznajući da su prava intelektualne svojine privatna prava...”.
RATIOZAšTITEINTELEKTUALNESVOJINE	                                               11

kao bestelesnih stvari zahteva znatno povećane investicione troškove, vreme,
značajan napor i rizik u toku faze istraživanja razvoja i proizvodnje, sa druge
strane te stvari relativno je lako i jednostavno imitirati. Ako se imitacija ne
sprečava, stvaralac ili inovator takvih intelektualnih vrednosti ne može da
povrati, sa odgovarajućim profitom, svoje kapitalne investicije na tržištu i iz-
gubiće svoju ekonomsku motivaciju i sredstva za dalje inoviranje.
       Cilj zaštite je da se stvori tržišni mehanizam putem pravnog sprečava-
nja mogućnosti slobodnog korišćenja tih bestelesnih stvari od strane trećih
lica u komercijalne svrhe. Omogućujući vraćanje investicije sa odgovaraju-
ćim profitom na tržištu, zaštita prava intelektualne svojine promoviše:
       1) progres tehnologije, ekonomije, kulture, diverzifikaciju i nadgrad-
          nju kvaliteta proizvoda zasnovanih na kreacijama ljudskog uma
       2) materijalnu i moralnu nadoknadu stvaraocima
       3) otkrivanje kreacija uma sa ciljem da ih učini postupno dostupnim
          javnosti za eksperimentalne svrhe, a kad istekne zaštita i za svrhe
          proizvodnje
       4) transfer tehnologije, uglavnom kroz davanje licenci.19
       Primer: Prva zabeležena povreda intelektualnih prava desila se 557. go-
dine u Irskoj. Prvi, modernim rečnikom rečeno pirat, bio je monah po imenu
Kolumba. On je iz obližnjeg manastira, bez odobrenja, prepisao Psaltir. Kada
je to otkriveno, nastojnik manastira zatražio je od Kolumba načinjenu kopiju,
međutim, monah koji je snabdevao više manastira prosvećenim rukopisima i
drugim verskim književnim radovima, odbio je da mu da. Nastojnik se obra-
tio kralju Dijarmatu, koji je, izričući presudu protiv Kolumba, rekao: „Svakoj
kravi njeno tele, svakoj knjizi njena kopija”. Kolumba se, odbijavši i dalje da
vrati kopiju knjige, priključio pobunjenicima i učestvovao u bitci kod Koldru-
mana, u kojoj je kralj Dijarmat poginuo.20
       Zaštita intelektualne svojine zasnovana je na jednom broju principa
usmerenih na osiguranje poželjnog balansa između privatnih i javnih inte-
resa, isključivih prava i slobodne konkurencije. Osnovni princip u tržišnoj
ekonomiji jeste sloboda konkurencije, odakle sledi da je slobodno korišćen
javni domen pravilo, a intelektualna svojina izuzetak. Intelektualna svoji-
na kao privatno pravo dostupna je samo pod određenim uslovima, za nova,


19 Marković, M.: Opšti uvod u pravo intelektualne svojine, Beograd 2006, str. 2.
20 Ganc, Dž., Ročester, Dž.B.: Pirati digitalnog doba, Beograd 2007.
12	                                                                INTELEKTUALNASVOJINA

originalna, neočigledna ili distinktivna dela intelektualne kreacije21, koja
prevazilaze javni domen i intelektualnu svojinu drugih.
      Praktična posledica ove situacije jeste to da tržišno pravo slobodne
upotrebe informacija u javnom domenu i nezaštićenih tehničkih (funkcio-
nalnih, utilitarnih) karakteristika u oblasti javno dostupnih generičnih proi-
zvoda koji nisu podobni za zaštitu, ili za koje je zaštita istekla, obično je pri-
hvaćeno i ohrabreno, pod uslovom da ne postoji verovatnoća zabune vezana
za izvor proizvoda, i da prisvajanje ne može biti kvalifikovano kao potpuno
kopiranje ili ropska imitacija dostignuća koja ima distinktivne karakteristi-
ke. Sa tim u vezi, reverzibilno inžinjerstvo uobičajeno je praktikovano u in-
dustriji za javno dostupne, nezaštićene proizvode konkurenata, sa ciljem da
se prouči tehnologija otelovljena u proizvodu i eventualno prozvede konku-
rentni proizvod bez narušavanja pravila protiv nelojalne konkurencije. Drugi
važan princip jeste ograničenje zaštite kreacija uma i komercijalnih simbola.
      Intelektualna svojina ne štiti ideju kao takvu, u apsolutnom smislu, već
samo specifičan izraz te ideje (putem autorskog prava) ili praktičnu primenu
ideje (znanja, informacije u korisnom proizvodu). Sa druge strane, smatra
se zakonitim konkurentnim ponašanjem, a i ohrabruje se, dalje razvijanje
patentiranog pronalaska za derivativni novi proizvod ili proces koji ne vređa
patent već proizvodi iste ili bolje rezultate od patentiranog pronalaska (tzv.
pronalaženje ili dizajniranje oko).22
      Pravna zaštita intelektualne svojine je esencijalni elemenat za promo-
visanje investicija u istraživanju i inovacijama, međunarodnom trgovanju i
investicijama, zaštiti potrošača i sveukupnom ekonomskom rastu.




21 Prof. Baltezarević, V. nazvaće kreativce retkim zverima, često neshvaćenim i progonje-
   nim, spemnim da iskorače ispred svog vremena, da remete društvene ravnotežu, ugro-
   žavaju navike i ponašanje po utvrđenom redu, da budu i spaljivani zbog svojih javno
   izrečenih ideja, jer misao je znala i da ubije, ali bez čijeg kopanja po poznatom u potrazi
   za nepoznatim, današnji svet ne bi izgledao isto. (Pravo i intelekt, Beograd 2009, p. 4)
22 WIPO Intellectual Property Handbook: Policy, Law and Use.
ODNOSPRAVAINDUSTRIJSKESVOJINEPREmADRUgImgRANAmAPRAVA	                 13

6. odnos prava industrijske svojine
   prema drugim granama prava
       U ulozi jedne od najmlađih grana prava, pravo industrijske svojine po-
stoji i razvija se u vrlo izraženoj sprezi sa nekoliko starijih grana prava, pre
svega:
       1) građanskim pravom: nastavši u okrilju građanskog prava, u slučaju
          pravnih praznina pri tumačenju prava industrijske svojine, deluju
          propisi građanskog prava; takođe, prava industrijske svojine deluju
          erga omnes, i pretežno se štite u građanskim parnicama
       2) upravnim pravom: postupci sticanja prava pred nadležnim držav-
           nim organom upravnog su karaktera
       3) privrednim (trgovinskim) pravom: svrha pravne zaštite industrijske
           svojine jeste njena potonja industrijska primenljivost i ekonomsko
           iskorišćavanje; najčešći akti povrede prava industrijske svojine vode
           poreklo od privrednih lica i njihove prakse nelojalne konkurencije
       4) krivičnim pravom: primena krivično-pravne zaštite u slučaju po-
           vrede prava radnjama predviđenim u krivičnim zakonicima
       5) radnim pravom: situacije u kojima intelektualne tvorevine nastaju u
           radnom odnosu ili u vezi sa radnim odnosom
       6) stvarnim pravom: pored brojnih razlika (industrijska svojina je ne-
           materijalno dobro nad kojim se ne može zasnovati državina kao
           faktička vlast nad stvarima, subjektivna prava industrijske svojine
           su vremenski ograničena), obe grane prava imaocu pružaju apso-
           lutni i isključivi karakter
       7) obligacionim pravom: na promet prava industrijske svojine prime-
           njuju se pravila obligacionog prava.
Pravo industrijske svojine
deo ii




                                   Patent


                     „Patentni sistem dodao je gorivo interesa na vatru genija.”
                                                           Abraham Linkoln23




23 Abraham Lincoln (1809–1865), 16. predsednik Sjedinjenih Američkih Država.
16	                                                                                 PATENT

1. Pojam pronalaska
       Kako je patent zaštićen pronalazak, za razumevanje patentnog sistema
trebalo bi poći od objašnjenja pojma pronalaska. Karakteristična je izjava po
kojoj je opšte poznato šta je to pronalazak, ali da još niko nije uspeo da ga
jasno definiše.24 Teorijsko-literalni raspon definisanja pronalaska kreće se od
kolokvijalnog do patentnopravnog, koji će naposletku jedini i biti predmet
našeg interesovanja.
       U kolokvijalnom (svakodnevnom jeziku) smislu, pronalazak je svako
novo saznanje o spoljnom svetu koje ima karakter objektivne novosti. Još
jedno uopšteno i široko postavljeno shvatanje pronalaska kaže da je on zna-
nje o nečemu što pre nije viđeno ili je bilo nepoznato.25 Nemačka sudska
praksa videla je pronalazak kao učenje (uputstvo) za plansko korišćenje sa-
vladivih prirodnih sila, izuzev onih koje upravljaju aktivnostima ljudskog
razuma, radi neposrednog proizvođenja uzročno predvidljive posledice.26
Autori, koji u tehničkom karakteru pronalaska vide njegovo osnovno razdva-
janje od ostalih tvorevina intelektualnog stvaralaštva, navode da je pronala-
zak duhovna tvorevina ili novo saznanje koje može kroz korišćenje prirode
proizvesti nepoznat rezultat, koji na jedinstven i napredan način zadovoljava
ljudsku potrebu.27 Korišćenje prirode je delovanje na polju materijalnih po-
java, koje se materijom, energijom, prostorom i vremenom razlikuje od polja
ljudskih predstava, koje se može tumačiti kao duhovno, misleno i koje ne
podleže prirodnim zakonima.
       Upravo je tehničko svojstvo ono što pronalazak približava patentno-
pravnoj predmetnosti. Naime, u smislu prava na patent, neophodan eleme-
nat patenta jeste njegov tehnički karakter; drugim rečima, zahteva se da
pronalazak bude otelotvorenje određene tehničke ideje ili ideje koja pripada
svetu tehnike. U tom kontekstu valja razumeti član 11. Zakona o patentima
i tehničkim unapređenjima iz 1960. godine: pronalazak predstavlja novo re-
šenje određenog tehničkog problema koje se može primeniti u industrijskoj

24 Verona, A.: Pravo industrijskog vlasništva, Zagreb 1978, str. 76.
25 Kutlača, Đ., Semenčenko, D., „Koncept nacionalnog inovacionog sistema”, Beograd
   2005, str. 62.
26 Marković, S., „Patentno pravo”, Beograd 1997, str. 63. Po autoru, osnov ovakve definicije
   postavljen je u odluci nemačkog Saveznog suda u predmetu Rote Taube iz 1969. godine.
27 Bernhardt, W., Lehrbuch des deutschen Patentrechts, 3. Auflage, Munchen 1973. (nave-
   deno prema Fišer, S. „Patent kao subjektivno pravo”, Novi Sad 2007, str. 36).
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine
Pravo industrijske svojine

More Related Content

What's hot

Урок 05.2 Поняття про військові статути
Урок 05.2 Поняття про військові статутиУрок 05.2 Поняття про військові статути
Урок 05.2 Поняття про військові статутиКовпитська ЗОШ
 
г потези походження життя на земл
г потези походження життя на земл г потези походження життя на земл
г потези походження життя на земл Людмила Адаменко
 
Nuklearne elektane - fuzija
Nuklearne elektane - fuzijaNuklearne elektane - fuzija
Nuklearne elektane - fuzijaGordana Divic
 
Zagadjenje bukom. zaštita od buke
Zagadjenje bukom. zaštita od bukeZagadjenje bukom. zaštita od buke
Zagadjenje bukom. zaštita od bukeEna Horvat
 
Інформаційні системи в управлінні персоналом
Інформаційні системи в управлінні персоналомІнформаційні системи в управлінні персоналом
Інформаційні системи в управлінні персоналомgenia94
 
Povrede organa grudnog kosa
Povrede organa grudnog kosaPovrede organa grudnog kosa
Povrede organa grudnog kosaSlavojkaBozic
 
Kraniocerebralne povrede
Kraniocerebralne povredeKraniocerebralne povrede
Kraniocerebralne povredeSlavojkaBozic
 
74344813 metodologija-naučnog-rada
74344813 metodologija-naučnog-rada74344813 metodologija-naučnog-rada
74344813 metodologija-naučnog-radaBoris Pokoloko
 
вчення про імунітет 1 ч.
вчення про імунітет 1 ч.вчення про імунітет 1 ч.
вчення про імунітет 1 ч.olgazelik
 
урок 28 та 31 унікальні форми рельєфу
урок 28 та 31  унікальні форми рельєфуурок 28 та 31  унікальні форми рельєфу
урок 28 та 31 унікальні форми рельєфуvyglinska
 
7 физ гельфгат_задачн_2009_укр
7 физ гельфгат_задачн_2009_укр7 физ гельфгат_задачн_2009_укр
7 физ гельфгат_задачн_2009_укрAira_Roo
 
лекція №1 ию вводна
лекція №1 ию вводналекція №1 ию вводна
лекція №1 ию вводнаSvetlana25
 
Uvod u patologiju i patofiziologiju
Uvod u patologiju i patofiziologijuUvod u patologiju i patofiziologiju
Uvod u patologiju i patofiziologijuAntonio Kobaš
 

What's hot (20)

Урок 05.2 Поняття про військові статути
Урок 05.2 Поняття про військові статутиУрок 05.2 Поняття про військові статути
Урок 05.2 Поняття про військові статути
 
33 сучасна клітинна теорія. цитотехнології.
33 сучасна клітинна теорія. цитотехнології.33 сучасна клітинна теорія. цитотехнології.
33 сучасна клітинна теорія. цитотехнології.
 
Архівування даних
Архівування данихАрхівування даних
Архівування даних
 
г потези походження життя на земл
г потези походження життя на земл г потези походження життя на земл
г потези походження життя на земл
 
Nuklearne elektane - fuzija
Nuklearne elektane - fuzijaNuklearne elektane - fuzija
Nuklearne elektane - fuzija
 
R1 istorija racunara_i_4_zjaca
R1 istorija racunara_i_4_zjacaR1 istorija racunara_i_4_zjaca
R1 istorija racunara_i_4_zjaca
 
Zagadjenje bukom. zaštita od buke
Zagadjenje bukom. zaštita od bukeZagadjenje bukom. zaštita od buke
Zagadjenje bukom. zaštita od buke
 
Інформаційні системи в управлінні персоналом
Інформаційні системи в управлінні персоналомІнформаційні системи в управлінні персоналом
Інформаційні системи в управлінні персоналом
 
Povrede organa grudnog kosa
Povrede organa grudnog kosaPovrede organa grudnog kosa
Povrede organa grudnog kosa
 
Nukleinske kiseline
Nukleinske kiselineNukleinske kiseline
Nukleinske kiseline
 
Kraniocerebralne povrede
Kraniocerebralne povredeKraniocerebralne povrede
Kraniocerebralne povrede
 
74344813 metodologija-naučnog-rada
74344813 metodologija-naučnog-rada74344813 metodologija-naučnog-rada
74344813 metodologija-naučnog-rada
 
Culni organi
Culni organiCulni organi
Culni organi
 
вчення про імунітет 1 ч.
вчення про імунітет 1 ч.вчення про імунітет 1 ч.
вчення про імунітет 1 ч.
 
урок 28 та 31 унікальні форми рельєфу
урок 28 та 31  унікальні форми рельєфуурок 28 та 31  унікальні форми рельєфу
урок 28 та 31 унікальні форми рельєфу
 
Mozaika uroky
Mozaika urokyMozaika uroky
Mozaika uroky
 
Poslovne finansije
Poslovne finansijePoslovne finansije
Poslovne finansije
 
7 физ гельфгат_задачн_2009_укр
7 физ гельфгат_задачн_2009_укр7 физ гельфгат_задачн_2009_укр
7 физ гельфгат_задачн_2009_укр
 
лекція №1 ию вводна
лекція №1 ию вводналекція №1 ию вводна
лекція №1 ию вводна
 
Uvod u patologiju i patofiziologiju
Uvod u patologiju i patofiziologijuUvod u patologiju i patofiziologiju
Uvod u patologiju i patofiziologiju
 

Similar to Pravo industrijske svojine

Vodickrozzakonozastitipodatakaolicnosti
VodickrozzakonozastitipodatakaolicnostiVodickrozzakonozastitipodatakaolicnosti
VodickrozzakonozastitipodatakaolicnostiSanja Smiljic
 
3280 matematika-skupovi-srb-27str
3280 matematika-skupovi-srb-27str3280 matematika-skupovi-srb-27str
3280 matematika-skupovi-srb-27strMarina Vujasin
 
Програм развоја Србије у условима економске кризе 2009 – 2012
Програм развоја Србије у условима економске кризе 2009 – 2012Програм развоја Србије у условима економске кризе 2009 – 2012
Програм развоја Србије у условима економске кризе 2009 – 2012ДСС у Смедеревској Паланци
 
Nastavni plan i program za gimnaziju - Računarstvo i informatika
Nastavni plan i program za gimnaziju - Računarstvo i informatikaNastavni plan i program za gimnaziju - Računarstvo i informatika
Nastavni plan i program za gimnaziju - Računarstvo i informatikaNašaŠkola.Net
 
Nastavni plan i program za gimnaziju - Računarstvo i informatika (PDF)
Nastavni plan i program za gimnaziju - Računarstvo i informatika (PDF)Nastavni plan i program za gimnaziju - Računarstvo i informatika (PDF)
Nastavni plan i program za gimnaziju - Računarstvo i informatika (PDF)NašaŠkola.Net
 
Prirucnik za privatni sektor o eu investicionim fondovima
Prirucnik za privatni sektor o eu investicionim fondovimaPrirucnik za privatni sektor o eu investicionim fondovima
Prirucnik za privatni sektor o eu investicionim fondovimaAleksandra Inić
 
Brand management , fon 2008
Brand management , fon 2008Brand management , fon 2008
Brand management , fon 2008Nenad Radic
 
Veštačka inteligencija 1
Veštačka inteligencija 1Veštačka inteligencija 1
Veštačka inteligencija 1Zoran Popovic
 
Dozvole za izgradnju vodic
Dozvole za izgradnju vodicDozvole za izgradnju vodic
Dozvole za izgradnju vodicmakarije
 
Uvod u baze podataka singidunum
Uvod u baze podataka singidunumUvod u baze podataka singidunum
Uvod u baze podataka singidunumMarija Starcevic
 
The art of_reversing
The art of_reversingThe art of_reversing
The art of_reversingiviartin
 

Similar to Pravo industrijske svojine (20)

Prekršajno pravo
Prekršajno pravo Prekršajno pravo
Prekršajno pravo
 
Vodickrozzakonozastitipodatakaolicnosti
VodickrozzakonozastitipodatakaolicnostiVodickrozzakonozastitipodatakaolicnosti
Vodickrozzakonozastitipodatakaolicnosti
 
Prekrsajno pravo FVL
 Prekrsajno pravo  FVL Prekrsajno pravo  FVL
Prekrsajno pravo FVL
 
3280 matematika-skupovi-srb-27str
3280 matematika-skupovi-srb-27str3280 matematika-skupovi-srb-27str
3280 matematika-skupovi-srb-27str
 
Програм развоја Србије у условима економске кризе 2009 – 2012
Програм развоја Србије у условима економске кризе 2009 – 2012Програм развоја Србије у условима економске кризе 2009 – 2012
Програм развоја Србије у условима економске кризе 2009 – 2012
 
Biblioteka posebna izdanja
Biblioteka posebna izdanjaBiblioteka posebna izdanja
Biblioteka posebna izdanja
 
tio5
tio5tio5
tio5
 
Nastavni plan i program za gimnaziju - Računarstvo i informatika
Nastavni plan i program za gimnaziju - Računarstvo i informatikaNastavni plan i program za gimnaziju - Računarstvo i informatika
Nastavni plan i program za gimnaziju - Računarstvo i informatika
 
Obavezno glasanje
Obavezno glasanjeObavezno glasanje
Obavezno glasanje
 
Edmodo
EdmodoEdmodo
Edmodo
 
Machine Learning
Machine LearningMachine Learning
Machine Learning
 
Us kriptologija 2
Us   kriptologija 2Us   kriptologija 2
Us kriptologija 2
 
Nastavni plan i program za gimnaziju - Računarstvo i informatika (PDF)
Nastavni plan i program za gimnaziju - Računarstvo i informatika (PDF)Nastavni plan i program za gimnaziju - Računarstvo i informatika (PDF)
Nastavni plan i program za gimnaziju - Računarstvo i informatika (PDF)
 
Prirucnik za privatni sektor o eu investicionim fondovima
Prirucnik za privatni sektor o eu investicionim fondovimaPrirucnik za privatni sektor o eu investicionim fondovima
Prirucnik za privatni sektor o eu investicionim fondovima
 
Brand management , fon 2008
Brand management , fon 2008Brand management , fon 2008
Brand management , fon 2008
 
Veštačka inteligencija 1
Veštačka inteligencija 1Veštačka inteligencija 1
Veštačka inteligencija 1
 
Dozvole za izgradnju vodic
Dozvole za izgradnju vodicDozvole za izgradnju vodic
Dozvole za izgradnju vodic
 
Uvod u baze podataka singidunum
Uvod u baze podataka singidunumUvod u baze podataka singidunum
Uvod u baze podataka singidunum
 
The art of_reversing
The art of_reversingThe art of_reversing
The art of_reversing
 
Ekspertni sistemi
Ekspertni sistemiEkspertni sistemi
Ekspertni sistemi
 

Pravo industrijske svojine

  • 1. Vuk Raičević PRavo industRijske svojine Novi Sad, 2010
  • 2. Doc. dr Vuk Raičević PRavo industRijske svojine Izdavač: Pravni fakultet za privredu i pravosuđe, Novi Sad Za izdavača: Prof. dr Marko Carić Recenzenti: Dr Miroslav Vrhovšek Profesor emeritus, naučni savetnik i dugogodišnji sudija i predsednik Saveznog suda Dr Zoran Miladinović Vanredni profesor Pravnog fakulteta u Kragujevcu Korektura i lektura: Svetlana Velimirović Korice: Tanja Dukić Prelom: Arpad Terek Štampa: Alfa-graf NS, Novi Sad Tiraž: 500 ISBN 978-86-6019-010-1
  • 3. Učen čovek uvek u sebi ima bogatstvo. (Latinska izreka) Knjigu posvećujem sinovima Marku i Milošu i ćerkama Mileni, Marini i Mariji. Dugujem posebnu zahvalnost stručnim saradnicima mr Slobodanu Spasiću i mr Radu Glomaziću.
  • 5. Predgovor Pre samo nekoliko decenija, svet je većini ljudi zauvek ostajao nepremo- stivo ogroman i najvećim svojim delom nepoznat. Putovanja su bila skupa i duga. Znanje je bilo zabeleženo na papiru i teško ga je bilo podeliti. Na mno- gim mestima, telefonske usluge nisu postojale. Van velikih gradova, pristup stranoj kulturi i umetnosti bio je ograničen. Inovacije koje ubrzano nadiru i njihovo globalno usvajanje promenili su naš pogled na svet. Mi smo sada po- vezani – fizički, intelektualno, društveno i kulturno – na načine koje je bilo nemoguće i zamisliti. Možemo da za nekoliko sati pređemo kontinente. Sa sko- ro bilo koje tačke na planeti možemo da imamo pristup informacijama, da se vidimo i da razgovaramo, da biramo muziku, da snimamo i šaljemo fotografije koristeći uređaj koji je dovoljno mali da možemo da ga smestimo na dlan ruke. Ova univerzalna povezanost, koju podržava mreža i bežična tehnologija, ima veliki uticaj na budućnost. Pošto udaljenost više ništa ne predstavlja, mi nismo ograničeni fizičkim mestom na kome se nalazimo – i koristi su nebrojene.1 Godine 2009. i 2010. predstavljale su plodonosno vreme nacionalnog zakonodavstva u oblasti prava industrijske svojine u kom periodu je doneto nekoliko novih zakonskih propisa: Zakon o žigovima, Zakon o pravnoj zašti- ti industrijskog dizajna, Zakon o oznakama geografskog porekla, Zakon o za- štiti topografija integrisanih kola, Zakon o pravnoj zaštiti novih biljnih sorti. Istovremeno, ekonomski aspekti industrijske svojine dobijaju sve više na značaju, jer temelj ekonomije zasnovane na znanju, čemu naše „globalno selo” teži, počiva na intelektualnom kapitalu. Validacija ljudske misli i pro- nalazaštva točak je napretka civilizacije ka održivijem i pravednijem sutra, u kome tehnologija znanja rađa socijalnu dobrobit pojedinca i društva. Upravo je zaštita i ovaplođenje intelektualnog kapitala mesto gde se prepliću sile pra- va i ekonomije. O značaju ove materije govori i to da je adekvatna zaštita prava inte- lektualne svojine, koja po značaju od 35 pravnih tekovina Evropske unije zauzima sedmo mesto, neizbežan uslov za pristupanje Svetskoj trgovinskoj organizaciji. 1 Frensis Geri, sadašnji generalni direktor Svetske organizacije za intelektualnu svojinu
  • 6. Iz ne samo tih razloga, važnost trenutka nametnuo mi je, pomalo za- boravljeno, istraživačko zadovoljstvo, ali i akademsku obavezu stvaranja udž- benika za studijsko bavljenje oblašću prava industrijske svojine, kako kod nas tako i na međunarodnom nivou. Knjiga nije pisana za svakog, ali jeste na način koji je razumljiv svakom. U nameri da moje saznajne granice o ovoj fascinantnoj oblasti pomeri- mo unapred, ali bez pretenzije dobijanja kvalifikativa strogog naučnog dela, bio sam vođen opredeljenjem da drugačijim konceptom u prenošenju znanja podstaknem čitaoca da stekne naviku prepoznavanja proizvoda intelektualne svojine, sa kojima se svakodnevno susrećemo, i pre svega u njima uživamo. Ne zaboravite, intelektualna svojina osnov je kreiranja svih drugih vrednosti. Kako čitati pravo industrijske svojine? Jednostavno rečeno, sa razu- mevanjem. I to ne samo razumevanjem pravnih propisa per se, već njihove spone sa primenljivošću rezultata ljudskog stvaralaštva. Nadamo se da ćete uvideti da je industrijska svojina takvo polje na kojem se, poput atletike, zbra- jaju mnoge pravne, ekonomske, tehnološke, etičke discipline ili atelje svih umetnosti. U izlaganju sadržaja nastojao sam da lišim tekst uobičajenih nepotreb- nih i suvišnih reči, smatrajući da nema potrebe za korišćenjem veštačkih sin- tagmi, pokušavajući da sa što manje reči prenesem na čitaoca što više tačnih i nadasve zanimljivih informacija. Udžbenik sadrži 11 tematskih delova, pri čemu su grane prava industrijske svojine poređane u sledstvenu logičku celi- nu, koja se kreće od objašnjenja pojma do prikaza primera iz prakse. Posebna pažnja posvećena je primerima (čiju dostupnost u velikoj meri dugujem ko- legama iz Zavoda za intelektualnu svojinu) koji snagom svoje indukcije pove- zuju teoriju sa njenom materijalizacijom u stvarnom svetu. Verujemo da oda- brani citati ne samo oplemenjuju štivo, već ukazuju i na širinu zastupljenosti i dubinu prodora industrijske svojine u sve segmente naših života. Zahvaljujem se prijateljima i saradnicima na brižnim sugestijama i str- pljenju, a pogotovo stručnjacima Zavoda za intelektualnu svojinu, pre svih Branki Totić i Draganu Vasiljeviću, bez čijeg neuslovljenog doprinosa ovaj udžbenik ne bi ni izbliza bio ovako sadržajan. Autor U Beogradu, decembar 2010.
  • 7. Sadržaj deo i intelektualna svojina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 1. Pojam intelektualne svojine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2 2. Pojam i podela prava intelektualne svojine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3 2.1. Pojam autorskog prava i srodnih prava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3 2.2. Istorija autorskog prava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4 3. Pojam i podela prava industrijske svojine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8 3.1. Pravo u objektivnom i subjektivnom smislu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9 4. Značaj industrijske svojine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9 5. Ratio zaštite intelektualne svojine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10 6. Odnos prava industrijske svojine prema drugim granama prava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13 deo ii Patent . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15 1. Pojam pronalaska . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16 2. O pronalazaštvu: od ideje do pronalaska. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17 3. Pojam patenta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18 3.1. Pojam tehnike . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19 3.2. Pojam tehničkog problema . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19 3.3. Rešenje tehničkog problema . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20 3.4. Tehnički napredak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21 4. Istorijski osvrt . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21 5. Patent kao informacija o inovacijama. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25 6. Priroda patentnog prava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28 6.1. Prirodnopravna teorija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29 6.2. Ugovorna teorija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29 6.3. Teorija nagrade. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29 6.4. Teorija podsticaja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30 7. Vrste pronalazaka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31 7.1. Primarna klasifikacija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31 7.2. Sekundarna klasifikacija pronalazaka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34 8. Pronalasci koji mogu biti patentabilni . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37 9. Uslovi patentabilnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 38 9.1. Novost pronalaska . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 38
  • 8. VIII SADRŽAJ 9.2. Inventivni nivo pronalaska . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 42 9.3. Industrijska primenljivost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44 10. Subjekti zaštite . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 45 11. Intelektualna dobra koja nisu pronalasci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47 11.1. Otkrića, naučne teorije i matematičke metode . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47 11.2. Estetske kreacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48 11.3. Planovi, pravila i postupci za obavljanje intelektualnih delatnosti, za igranje igara ili za obavljanje poslova . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 49 11.4. Programi računara . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50 11.5. Prikazivanje informacija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 51 12. Ljudsko telo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 52 13. Izuzeci od patentabilnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 54 13.1. Pronalasci čija bi komercijalna upotreba bila protivna javnom poretku ili moralu . 54 13.2. Pronalasci koji se odnose na hirurške ili dijagnostičke postupke ili postupke lečenja koji se primenjuju neposredno na ljudskom ili životinjskom telu, osim proizvoda, odnosno supstanci i kompozicija koje se primenjuju u tom postupku; . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 56 13.3. Biljna sorta ili životinjska rasa ili bitno biološki postupak za dobijanje biljke ili životinje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 57 14. Postupak za priznanje prava na patent . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 58 14.1. Pokretanje postupka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 58 14.2. Sadržina prijave za priznanje patenta. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 59 14.3. Podela prijave patenta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65 14.4. Pravo prvenstva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 67 14.5. Ispitivanje patentnih prijava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 70 14.6. Prava iz prijave . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 75 15. Sadržina prava na patent . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 75 15.1. Proizvodnja patentiranog proizvoda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 76 15.2. Nuđenje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 77 15.3. Stavljanje u promet . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 77 15.4. Upotreba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 78 15.5. Negativna ovlašćenja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 78 15.6. Sadržina prava kod patenata iz biotehnologije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 79 16. Sertifikat o dodatnoj zaštiti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 80 17. Ograničenja prava. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 82 17.1. Izuzeci od isključivih prava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 82 17.2. Iscrpljenje (konzumacija) prava nosioca patenta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 84 17.3. Pravo ranijeg korisnika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 84 17.4. Ograničenje prava radi nesmetanog obavljanja međunarodnog saobraćaja . . . . . . . . 85 17.5. Ograničenje prava u vezi sa biološkim materijalom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 85 17.6. Prinudna licenca. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 86 18. Poverljivi pronalasci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 89 19. Pronalasci iz radnog odnosa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 89 20. Promet prava na patent . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 92
  • 9.  IX 21. Trajanje patenta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 94 22. Vrednovanje patenta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 94 22.1. Ekonomske teorije funkcije patenata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 95 23. Prestanak prava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 97 23.1. Oglašavanje patenta ništavim . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 98 24. Ponovno uspostavljanje prava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 100 25. Povreda prava na patent . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 101 25.1. Neposredna povreda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 101 25.2. Posredna povreda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 102 26. Građanskopravna zaštita . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 102 26.1. Privremene mere . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 105 26.2. Carinsko-pravna zaštita . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 106 27. Krivičnopravna zaštita. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 107 28. Komunitarni patent . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 108 29. Patenti i energija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 110 30. Mali patent / Korisni model . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 111 30.1. Predmetnost malog patenta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 111 30.2. Prijava malog patenta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 112 30.3. Postupak priznanja malog patenta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 112 30.4. Trajanje malog patenta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 113 30.5. Uloga malog patenta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 114 30.6. Komunitarni korisni model . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 114 31. Primeri patentnih zahteva iz oblasti mašinstva: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 115 32. Patentiranje biotehnoloških pronalazaka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 117 33. Primer patentne prijave . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 124 34. Primer prijave za mali patent . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 132 deo iii Žig . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 139 1. Pojam žiga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 140 2. Istorijski osvrt . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 141 3. Znakovi koji mogu biti žig . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 142 3.1. Verbalni znak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 143 3.2. Grafički znak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 144 3.3. Muzički znak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 145 3.4. Trodimenzionalni znak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 145 3.5. Složeni znak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 146 3.6. Sugestivni, proizvoljni, slobodni i fantastični znakovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 146 3.7. Žig i boje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 147 4. Vrste žiga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 149 4.1. Individualni žig . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 149 4.2. Kolektivni žig . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 149 4.3. Žig garancije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 149 4.4. Sekundarna podela . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 150
  • 10. X SADRŽAJ 5. Uloge žiga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 153 6. Pro zaštite znaka žigom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 154 7. 8. ™® Žig i simboli: , i SM . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 154 Žig i ostali znaci obeležavanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 155 8.1. Žig i robna marka. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 155 8.2. Žig i znak kvaliteta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 155 8.3. Žig i trgovačko ime / poslovno ime . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 156 8.4. Žig i lično ime . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 157 8.5. Žig i brend . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 157 8.6. Žig i ime internet domena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 158 8.7. Žig i pečat . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 160 8.8. Digitalni vodeni žig . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 160 8.9. Vremenski žig . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 161 9. Načela prava na žig. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 161 9.1. Dokazivanje upotrebe žiga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 163 9.2. Relevantna javnost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 164 10. Rešerš žiga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 164 11. Osnov nastanka prava na žig . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 165 11.1. Nastanak prava na žig upotrebom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 165 11.2. Nastanak prava na žig registracijom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 165 12. Postupak za priznanje žiga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 166 12.1. Pokretanje postupka za priznanje žiga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 166 12.2. Pravo prvenstva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 168 12.3. Izuzeci od principa ispitivanja prijava po redosledu dospeća . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 170 12.4. Povraćaj u pređašnje stanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 170 12.5. Odustanak od prijave . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 171 12.6. Ispitivanje materijalnih uslova za priznanje žiga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 171 12.7. Naknadna izmena izgleda znaka. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 181 12.8. Prigovor trećeg lica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 181 12.9. Saglasnost vlasnika suprostavljenog žiga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 182 13. Zaključivanje postupka za priznanje žiga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 182 13.1. Odbijanje zaštite . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 182 13.2. Priznanje žiga u celosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 182 13.3. Priznanje žiga delimično . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 183 14. Registar žigova . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 183 15. Sadržina i obim prava na žig . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 184 15.1. Reprodukcija žiga u delu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 185 16. Iscrpljenje (konzumacija) prava na žig . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 185 17. Ograničenje prava na žig . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 185 18. Međunarodno registrovanje žiga. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 186 18.1. Osnov za međunarodno registrovanje žiga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 187 18.2. Postupak za međunarodno registrovanje žiga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 188 18.3. Datum međunarodne registracije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 189 18.4. Važenje međunarodnog žiga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 189
  • 11.  XI 18.5. Teritorijalno proširenje međunarodnog žiga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 190 19. Promet prava na žig . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 190 19.1. Prenos prava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 190 19.2. Licenca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 192 19.3. Franšiza . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 193 19.4. Zaloga. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 193 20. Prestanak prava na žig . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 193 20.1. Posebni slučajevi prestanka žiga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 194 21. Oglašavanje žiga ništavim. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 194 22. Povrede prava na žig . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 195 23. Zaštita prava na žig . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 196 23.1. Sadržaj tužbe. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 197 23.2. Privremena mera . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 198 23.3. Krivičnopravna zaštita . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 200 23.4. Zaštita olimpijskog simbola . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 200 24. Komunitarni žig . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 201 25. Singapurski ugovor o žigovnom pravu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 202 26. Izazovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 202 27. Međunarodna klasifikacija roba i usluga radi registrovanja žigova prema Ničanskom aranžmanu (Ničanska klasifikacija) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 203 28. Primeri iz inostrane sudske prakse. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 207 29. Primeri iz domaće sudske prakse . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 208 deo iv industRijski dizajn . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 219 1. Pojam industrijskog dizajna . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 220 2. Predmet zaštite . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 223 3. Istorijski osvrt . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 223 4. Važnost industrijskog dizajna . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 224 5. Tehnička funkcija kao prepreka zaštiti dizajna. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 225 6. Uslovi za zaštitu industrijskog dizajna . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 226 6.1. Novost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 226 6.2. Individualnost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 227 6.3. Novost i individualnost sastavnog dela . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 227 7. Industrijski dizajn koji se ne može zaštiti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 229 8. Tajnost dizajna i pravo prvenstva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 229 9. Dizajn i „digitalni svet” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 231 10. Subjekt prava na industrijski dizajn . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 231 11. Postupak za priznanje prava na industrijski dizajn . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 231 11.1. Zahtev za priznanje prava na industrijski dizajn . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 232 11.2. Opis industrijskog dizajna . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 232 11.3. Dvodimenzionalni prikaz industrijskog dizajna . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 233 12. Pojedinačna i višestruka prijava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 234 13. Redosled ispitivanja prijava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 235 14. Dizajn i ostala prava industrijske svojine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 235
  • 12. XII SADRŽAJ 15. Međunarodno registrovanje industrijskog dizajna . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 236 15.1. Zahtev sadrži sledeće bitne elemente: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 237 15.2. Datum podnošenja međunarodne prijave . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 237 16. Sadržina prava na industrijski dizajn . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 238 17. Pravo ranije upotrebe. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 239 18. Dizajn stvoren u radnom odnosu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 239 19. Trajanje zaštite . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 239 20. Ograničenje prava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 240 21. Iscrpljenje prava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 240 22. Promet prava na industrijski dizajn . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 241 23. Prestanak prava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 241 24. Oglašavanje ništavim registracije industrijskog dizajna . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 242 25. Povreda prava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 243 26. Zaštita prava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 243 26.1. Privremena mera i obezbeđenje dokaza . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 244 26.2. Osporavanje prava na industrijski dizajn i spor za priznanje autorstva . . . . . . . . . . 245 26.3. Krivičnopravna zaštita . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 245 27. Komunitarni dizajn . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 246 28. Lokarnski aranžman o ustanovljenju međunarodne klasifikacije za industrijske uzorke i modele . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 247 29. Sudska praksa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 248 30. Najbolji YU dizajni . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 249 31. Primeri prijava dizajna . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 251 deo v oznake geogRafskog PoRekla . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 259 1. Pojam oznaka geografskog porekla. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 260 1.1. Ime porekla . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 261 1.2. Geografska oznaka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 261 2. Elementi oznaka geografskog porekla . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 262 2.1. Geografsko područje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 262 2.2. Ljudski faktor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 263 2.3. Posebnost proizvoda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 264 2.4. Veza proizvoda i područja porekla . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 264 2.5. Distinktivnost proizvoda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 265 3. Razlika između imena porekla i geografske oznake . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 265 4. Istorijski osvrt . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 266 5. Pravo u subjektivnom i objektivnom smislu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 266 6. Uloge oznaka geografskog porekla . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 266 7. Razlozi za zaštitu oznaka geografskog porekla . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 268 8. Obaveznost korišćenja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 270 9. Oznaka geografskog porekla i oznaka porekla („made in”) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 270 10. Oznake geografskog porekla i etikete . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 271 11. Simbol kao oznaka porekla. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 271 12. Naziv proizvoda sa oznakom geografskog porekla . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 272
  • 13.  XIII 13. Tradicionalni, istorijski i homonimni nazivi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 273 14. „Nepravi” (ili fantastični) i pseudogeografski nazivi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 273 15. Proizvodi i usluge sa oznakama geografskog porekla . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 274 16. Oznake geografskog porekla i žig . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 275 17. Uslovi za pravnu zaštitu (pozitivni uslovi zaštite) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 276 18. Nazivi koji se ne mogu zaštititi oznakama geografskog porekla . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 277 19. Poreklo sirovina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 279 20. Vina sa oznakom geografskog porekla. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 281 20.1. Obeležavanje vina sa geografskim poreklom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 282 21. Rakija i druga alkoholna pića sa geografskim poreklom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 283 21.1. Označavanje rakije i drugih alkoholnih pića . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 284 21.2. Rakija i alkoholna pića kao dobra od opšteg interesa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 284 22. Postupak zaštite u Srbiji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 285 22.1. Nosilac prava pokretanja postupka za registrovanje oznaka geografskog porekla . 285 22.2. Pravo prvenstva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 286 22.3. Sadržaj prijava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 287 22.4. Kontrola kvaliteta i posebnih svojstava proizvoda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 290 22.5. Prijava za priznanje statusa ovlašćenog korisnika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 290 22.6. Redosled ispitivanja prijava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 292 22.7. Ispitivanje uslova za priznanje oznaka geografskog porekla . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 292 22.8. Pretvaranje prijave imena porekla u prijavu geografske oznake i obrnuto . . . . . . . . 293 22.9. Pretvaranje prijave za priznavanje statusa ovlašćenog korisnika imena porekla u prijavu za priznavanje statusa ovlašćenog korisnika geografske oznake i obrnuto . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 293 22.10. Epilog ispitivanja: priznanje prava ili odbijanje prijave . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 293 23. Trajanje prava na oznake geografskog porekla . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 294 24. Teritorijalno važenje prava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 295 25. Međunarodno priznanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 295 26. Izmena podataka o specifičnim osobinama proizvoda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 296 27. Korišćenje registrovanog imena porekla i geografske oznake . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 296 28. Zabrana korišćenja oznake . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 297 29. Oznaka geografskog porekla i lično ime . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 298 30. Promet prava oznaka geografskog porekla . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 298 31. Prestanak oznake geografskog porekla . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 299 31.1. Prestanak statusa ovlašćenog korisnika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 299 32. Povreda oznake geografskog porekla . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 300 33. Zaštita prava na oznaku geografskog porekla . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 300 33.1. Privremene mere . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 301 33.2. Krivičnopravna zaštita . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 302 34. Komunitarne oznake geografskog porekla . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 303 35. Izazovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 304 36. Spisak oznaka geografskog porekla registrovanih u Zavodu za intelektualnu svojinu: . . 305 37. Primer izvornosti crnogorskog sira . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 307
  • 14. XIV SADRŽAJ deo vi toPogRafije integRisanih kola . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .311 1. Pojam topografije integrisanih kola . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 312 2. Predmet zaštite . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 313 3. Uloga topografije integrisanih kola. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 314 4. Mesto topografije integrisanih kola . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 315 5. Nastanak prava topografije integrisanih kola . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 316 5.1. Razlozi nastanka prava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 317 6. Subjekti zaštite . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 318 7. Postupak zaštite topografije integrisanih kola . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 318 7.1. Rokovi za traženje zaštite . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 319 7.2. Sadržina prijave . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 319 7.3. Ispitivanje prijava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 322 8. Trajanje prava na topografiju integrisanih kola . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 322 9. Sadržina prava. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 323 10. Ograničenje prava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 323 11. Iscrpljenje prava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 324 12. Promet prava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 324 13. Poništaj prava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 325 14. Povreda prava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 326 15. Zaštita prava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 327 15.1. Tužba za osporavanje prava na zaštitu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 327 16. Izazovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 328 17. Primer opisa topografije: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 328 deo vii nove biljne soRte . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 333 1. Pojam biljne sorte . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 334 2. Pojam priznanja biljne sorte. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 335 3. Opravdanost zaštite novih biljnih sorti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 335 4. Istorijski osvrt . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 336 5. Uslovi za priznavanje sorte . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 337 5.1. Novost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 337 5.2. Različitost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 337 5.3. Stabilnost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 337 5.4. Uniformnost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 338 5.5. Proizvodna i upotrebna vrednost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 338 5.6. Ime sorte . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 338 6. Postupak priznavanja sorte . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 338 6.1. Zahtev za priznavanje sorte . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 339 6.2. Ispitivanje sorte . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 340 7. Upis u registar i povezane radnje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 342 8. Prava na novu biljnu sortu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 342 9. Brisanje sorte . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 344 10. Posebna ovlašćenja Ministarstva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 345
  • 15.  XV 11. Trajanje prava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 345 12. Ograničenja prava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 345 13. Poništavanje i ukidanje prava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 346 14. Inspekcija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 346 15. Biljne sorte u Evropi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 347 16. Međunarodna zaštita . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 348 17. Izazovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 349 deo viii know-how . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 351 1. Pojam know-how . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 352 2. Elementi know-how . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 354 2.1. Tajnost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 354 2.2. Prenosivost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 355 2.3. Tehnički karakter . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 355 3. Važnost know-how . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 356 4. Know-how i poslovna tajna . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 356 5. Good will . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 357 6. Know-how i patenti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 358 7. Tradicionalno znanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 360 8. BOOT / BOT kao poseban know-how . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 361 9. Promet know-how . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 361 10. Zaštita know-how . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 363 11. Know-how i ekonomija znanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 364 deo iX PRavo konkuRencije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 365 1. Pojam konkurencije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 366 2. Ratio zaštite konkurencije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 367 3. Savršena konkurencija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 369 4. Monopol . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 369 5. Pojam nelojalne konkurencije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 370 5.1. Elementi nelojalne konkurencije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 372 6. Pojam, načela i klasifikacija trgovine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 373 7. Nepoštena tržišna utakmica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 375 7.1. Špekulacija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 378 7.2. Piramidalna trgovina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 378 7.3. Restriktivni sporazumi i zloupotreba dominantnog položaja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 379 7.4. Koncentracije učesnika na tržištu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 380 7.5. Obmanjujuće poslovanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 383 7.6. Nepošteno poslovanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 383 7.7. Ropska imitacija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 384 7.8. Uzimanje reputacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 385 7.9. Besplatno jahanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 386 7.10. Antikorupcijsko pravilo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 386
  • 16. XVI SADRŽAJ 8. Spoljnotrgovinski promet . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 387 8.1. Antidampinške mere . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 387 8.2. Kompenzatorne mere . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 388 8.3. Mera za zaštitu od prekomernog uvoza . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 388 8.4. Mere za zaštitu ravnoteže platnog bilansa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 389 9. Zaštita konkurencije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 389 9.1. Komisija za zaštitu konkurencije. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 390 9.2. Strukturne i mere ponašanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 391 9.3. Postupak zbog povrede konkurencije. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 391 9.4. Mere zaštite konkurencije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 392 9.5. Mera procesnog penala . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 393 9.6. Ovlašćenja tržišnog inspektora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 393 10. Pravo konkurencije Evropske unije. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 394 11. Primer izveštaja tržišne inspekcije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 396 12. O nacionalnoj konkurentnosti. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 398 deo X umesto zaključka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 405 deo Xi odabRani izvoRi PRava industRijske svojine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .417 1. Izvori međunarodnog prava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 418 2. Zakonodavstvo EU. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 420 3. Zakonodavstvo Republike Srbije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 423 bibliogRafija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 425 1. Monografije, udžbenici, radovi: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 425 2. Internet adrese . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 432
  • 17. deo i intelektualna svojina Prava intelektualne svojine kao da su samo reči koje ne uspevaju da izazovu nikakvo uzbuđenje. Na pomen prava intelektualne svojine, tačnije patenata, žigova, poslovnih tajni, autorskih prava, integrisanih kola, većina ljudi ostaje ravnodušna. Zašto? Zato što to treba prevesti u nešto vidljivo, konkretnije i razumljivije. Timoti Trejner1 1 Predsednik Međunarodne asocijacije za borbu protiv piraterije.
  • 18. 2 INTELEKTUALNASVOJINA 1. Pojam intelektualne svojine Intelektualna svojina je opšti, pravno-tehnički pojam za određene kre- acije ljudskog uma i komercijalne simbole koji predstavljaju bestelesna dobra. Ova nematerijalna dobra mogu da uživaju zaštitu na osnovu različitih nivoa isključivih prava koja su slična svojinskim, što omogućuje komercijalizaciju i eksploataciju tih dobara na tržištu. Na primer, u ručnom satu, suštinski kva- litet, tehnološki, funkcionalni sadržaj zasnovan je na pronalasku, vizuelni izgled sata, ukrasni kvalitet na industrijskom dizajnu, a njegov komercijalni simbol kao žig, kao znak razlikovanja, određuje njegov tržišni kvalitet.2 Intelektualna svojina se odnosi na: 1) književna, umetnička i naučna dela 2) izvođenja umetnika izvođača, fonograme i emitovanje putem radi- ja, televizije ili satelita 3) pronalaske u svim oblastima ljudske delatnosti 4) naučna otkrića 5) industrijske uzorke i modele 6) fabričke, trgovačke i uslužne žigove, kao i trgovačka imena i trgo- vačke nazive 7) zaštitu od nelojalne konkurencije 8) sva druga prava u vezi sa intelektualnom aktivnošću na polju indu- strije, nauke, književnosti i umetnosti.3 Intelektualna svojina je komercijalna primena maštovite misli usme- rene ka savladavanju tehničkog ili umetničkog izazova. Ona ne govori samo o proizvodu, već o posebnoj ideji koja iza njega stoji, načinu na koji je ona 2 Iz WIPO Intellectual Property Handbook: Policy, Law and Use. Dostupno na web strani- ci Svetske organizacije za intelektualnu svojinu: www.wipo.int 3 Iz Konvencije o osnivanju Svetske organizacije za intelektualnu svojinu (Conventi- on establishing the World Intellectual Property Organization). Usvojena na Stok- holmskoj konferenciji o intelektualnoj svojini 14. jula 1967. na francuskom, engle- skom, španskom i ruskom jeziku. Original je deponovan u arhivi Vlade Švedske. Stupila na snagu 26. aprila 1970. Jugoslavija je ratifikovala ovu konvenciju i pri- mljena je u članstvo WIPO 11. oktobra 1973. Konvencija je objavljena u Službe- nom listu SFRJ – Međunarodni ugovori br. 31/1972. Iz preambule Konvencije: „...želeći da unaprede zaštitu intelektualne svojine u svetu kako bi podstakle stvaralačku aktivnost...”.
  • 19. POJAmIPODELAPRAVAINTELEKTUALNESVOJINE 3 izražena i osobenosti njenog imenovanja i opisivanja.4 Idris Kamil5 će je na- zvati Pepeljugom nove ekonomije. 2. Pojam i podela prava intelektualne svojine Pravo intelektualne svojine je sui generis pravo kojim se regulišu odno- si u društvu koji nastaju povodom stvaranja i korišćenja rezultata intelektu- alnog napora čoveka. Predmeti intelektualne svojine razvrstavaju se u dve osnovne kategorije: 1) industrijska svojina 2) autorska prava i srodna prava. Osnovna zajednička nit prava industrijske svojine i autorskog prava leži u širem predmetu pravne zaštite: oba prava štite rezultate intelektualnog stvaralaštva. Tvorac i autor dela imaju subjektivno pravo, sličnog opsega. Razlika između ove dve podgrupe prava intelektualne svojine može se najlakše objasniti na sledeći način: pravo industrijske svojine ili pronala- začko pravo pruža pravnu zaštitu stvorenim tvorevinama na polju tehnike i industrije, dok autorsko pravo daje pravnu zaštitu stvorenim delima iz obla- sti književnosti, umetnosti i nauke. Razlika se lako da videti i u trenutku nastanka prava. Tako se nastanak prava industrijske svojine vezuje za trenutak donošenja akta kojim nadležni organ ili institucija u državi priznaje određenom licu, fizičkom ili pravnom, pravo koje je traženo. Suprotno tome, autorsko subjektivno pravo nastaje u trenutku nastanka dela. 2.1. Pojam autorskog prava i srodnih prava Autorsko pravo je skup pravnih normi kojima se regulišu prava stva- raoca umetničkih, književnih i naučnih dela. Ono je podeljeno, iako ne do- sledno svuda, na objektivno i subjektivno autorsko pravo. Prvo reguliše od- nose i pojave u vezi sa stvaranjem i korišćenjem autorskog dela, pruža zaštitu autoru i njegovom delu, i naslednicima i korisnicima autorskog dela. Drugo, subjektivno, štiti autorovu ličnost, njegovo ime i ugled, i daje autoru pravo 4 Idris, K: Intelektualna svojina, moćno sredstvo ekonomskog rasta, Beograd 2003, str. 10. 5 Nekadašnji generalni direktor Svetske organizacije za intelektualnu svojinu.
  • 20. 4 INTELEKTUALNASVOJINA iskorišćavanja i raspolaganja delom, kao i pravo da ostvaruje naknadu od lica kojima ustupi iskorišćavanje svoga dela. Srodna prava obuhvataju prava interpretatora, proizvođača fonograma, proizvođača videograma, proizvođa- ča emisija, proizvođača baze podataka i prvog izdavača slobodnog dela. Da bi se rezultat duhovnog stvaralaštva smatrao autorskim delom, po našem zakonodavstvu, trebalo bi da bude originalan (što je prilično subjek- tivna kategorija) i u nekoj izražajnoj formi (izražavanje sadržine). Autorska prava štite: književna, pisana dela (publicistička dela, brošure, članci, recen- zije, enciklopedije, zbornici, antologije, zbirke), govorna dela (predavanja, go- vori, besede), muzička dela (sa i bez reči), filmska kinematografska i televi- zijska ostvarenja, dramska, dramsko-muzička, koreografska, pantomimska, kao i folklorna dela, dela likovne umetnosti, dela arhitekture, primenjene umetnosti i industrijskog oblikovanja, kartografska dela (geografske i topo- grafske karte), fotografije, makete, skice, računarske programe u izvornom, objektnom, izvršnom kodu itd. Ovakvo pravo znači ekskluzivno pravo autora da koristi ili da ovlasti drugog da koristi njegovo autorsko delo (rezultat njegovog ličnog rada). Re- produkcija takvih dela, kao što su kopiranje, štampanje, javno izvođenje ili adaptacija, zabranjena je, ukoliko nije data saglasnost autora. Autorsko pravo pruža direktnu ekonomsku korist autoru sve vreme njegovog života i produ- žava se do 50 godina nakon smrti autora (70 godina na teritoriji našeg za- konodavstva). Čovek se svakodnevno susreće sa velikim brojem književnih, umetničkih, muzičkih autorskih dela. Muzička dela snimljena, emitovana ili izvođena u javnosti štite se do 100 godina. Autohtono i tradicionalno znanje, folklor, kultura samo su neki od najnovijih primera dosega prava intelektu- alne svojine. 2.2. Istorija autorskog prava Od svog postanka, čovek je prevalio veliki put. Kao akter promena, on je pravio krupne korake na putu stvaranja svoje održivosti. Celokupna dosa- dašnja poznata geneza humanoidnih bića opstajala je zbog asimilacije znanja prethodnika. Homo sapiens, Homo faber, Homo politicus, Homo economi- cus, Homo tehnologicus, Homo humanis, Homo ecologicus danas, čuvari su evolucije i pokretači razvoja. Njihova biološka konstitucija bila je i ostala obdarena tako prefinjenim potencijalima da je mogla i može postići duhov- nost. Njihova duhovnost bila je i ostala stvaralačka. Duhovnost, socijalnost
  • 21. POJAmIPODELAPRAVAINTELEKTUALNESVOJINE 5 i nikada umirujući intelekt ljudi mogu se sagledati kao postulati sinergizma čovečanstva. Svest čoveka, koja se rađala, menjala i razvijala u svoj širini ci- vilizacijskih tokova, kao i njegova socijalna i emocionalna inteligencija, na- stajale su kao protivteža problemu znanja koje je oduvek opterećivalo čove- čanstvo. Zahvaljujući neznanju, a želeći da zna i ume, čovek je stvarao.6 Posmatrajući danas dugački i višeslojni niz rezultata ljudskog stvara- laštva, izgleda kao da kroz višedimenzionalnu prizmu posmatramo spojene istoriju, sadašnjost i budućnost naše konstantne pomičnosti, uviđajući da je čovek svojim radom i stvaranjem novog oduvek bio biocentričan – okrenut ka životu. Priroda je bila dvostruko blagotvorna prema čoveku: podarila mu je mozak, a potom i obilje fizičkih i bioloških resursa na zemlji. Čoveku je preostalo samo da počne da stvara svet koristeći mozak i prirodne resurse oko sebe. Život se pobrinuo da čoveku ne manjkaju ni kreativnost ili imagi- nacija. Opskrbljen svim ovim instrumentarijem, čovek je započeo stvaranje različitih artikala i proizvoda za svoje potrebe, komfor i ugodnost. U prvo vreme, ljudski pronalasci i kreacije potpadali su pod državno dobro. To su bila javna dobra7. Svako je mogao da koristi i kopira ove izume i nova reše- nja bez ikakvih ograničenja, uzdržanosti ili plaćanja. Da bismo spoznali kako se i zašto stvaralo pravo intelektualne svojine, moramo razumeti da se ono bavi pronalascima. A pronalazak, kao rezultat duhovnog stvaralaštva, i kao predmet puno vekova kasnije uobličenog pra- va intelektualne svojine, vraća nas u daleku prošlost. Niko pouzdano ne zna kada je nastao prvi pronalazak i šta je to bilo, ali priča o pronalascima, koji su vodili svet kroz istoriju i doveli ga na prag posthumanističkog, postin- formatičkog društva, sa sigurnošću izaziva strahopoštovanje prema izumi- teljskim delima naših predaka, ali i savremenika. Pronalasci stoje kao nemi tekst proizvodnje života. Antičko doba, svojim poimanjem pojava i odnosa, izgradilo je mnoge stubove razvoja društva i potonjih država. Dok pronalazačka delatnost nije bila dovoljno društveno afirmisana, jer potreba unapređivanja proizvodnje nije bila značajan element društvene svesti antičkog doba, na umetnost i književnost se veoma blagonaklono gledalo, te su autori umetničkih i knji- ževnih dela uživali određena prava. Ona su, ipak, više bila skup povlašćenog 6 Raičević, V., Spasić, S., Glomazić, R: Čovek i pravo intelektualne svojine, u okviru Pravo, teorija i praksa, Novi Sad 2010, str. 95. 7 Od latinskog Res publica, što znači dobro od javnog značaja.
  • 22. 6 INTELEKTUALNASVOJINA statusa u društvu i pred vladarem, i moralnih prava autora da obeležava svo- je delo imenom i da ga predstavlja javnosti. Pronađeni keramički predmeti nose imena i oznake autora, proizvođača tih predmeta. Već tada kršila su se autorska prava, na šta pažnju skreće rimski pesnik Marcijal8, koji pesnike koji pod svojim imenom objavljuju javnosti tuđe pesme naziva plagiarusi- ma – kradljivcima ljudi. Danas plagijat znači objavljivanje tuđeg rada pod svojim imenom. Priznanje intelektualne svojine u antičkom dobu bilo je pi- tanje ugleda i časti, te pravo ne prepoznaje instituciju materijalne naknade. Ipak, u pojedinim slučajevima, neka vrsta honorara sledila je autorima od lica naručilaca umetničkih i književnih dela, koja se nazivala honorarium, i bila je preteča današnjeg autorskog honorara. Izraz mecena, što znači lice koje pomaže umetnike, bilo je prezime najpoznatijeg zaštitnika umetnika i književnika u doba Rimskog carstva. Književna dela i tada su se umnožavala u tzv. bibliopolima i librariju- sima. Bibliopoli su bile prve izdavačke kuće. Autor je predavao svoj rukopis bibliopolu, za to dobijao honorarijum, istovremeno gubeći pravo svojine nad delom, čiji je vlasnik postajao bibliopol. Iako je rimsko pravo u kasnijim fa- zama razvoja pružalo zaštitu autorima robnih znakova i davalo mogućnost autoru pravo tužbe zbog uvrede časti (ličnopravna priroda zaštite), a pojam bestelesnih stvari bio poznat, autor nije imao pravo na proizvod svog intelek- tualnog rada nezavisno od materije na kojoj je takav rad napisan ili urađen. Autoru je ostajalo priznanje i čast što se njegovo delo umnožava i prodaje. Rukopis se umnožavao prepisivanjem od strane robova – prepisivača. Ak- tivnost se sastojala iz tri dela u tri spojene prostorije. U prvoj bi čitač glasno čitao tekst stotinama prepisivača, u drugoj su stručnjaci za pravopis i grama- tiku ispravljali greške, dok su se u trećoj povezivale i koričile knjige, ako se rukopis izdavao u obliku knjige, ili lepile stranice papirusa, ukoliko se delo izdavalo u rolni papirusa. Cena knjige i ugled bibliopola zavisili su od kvali- teta prepisanog teksta. Srednji vek, često nazivan i najmračniji vek ljudske istorije, nije do- neo veliko pomeranje u shvatanju prava intelekualne svojine. Feudalno dru- štveno-ekonomsko ustrojstvo i Katolička crkva kočile su razvoj građanstva. Međutim, jedna od glavnih prekretnica za razvoj predmeta ove grane pra- 8 Marcus Valerius Martialis, Latinski pesnik, rođen u godinama Stare ere 38–41.
  • 23. POJAmIPODELAPRAVAINTELEKTUALNESVOJINE 7 va dogodila se pred osvit Novog veka. Nemac Johan Gutenberg9 izmislio je 1439. godine prvu štamparsku mašinu. Štampanje i izdavanje knjiga postaje privredna delatnost u usponu, a knjiga ozbiljan tržišni proizvod sa promet- nom vrednošću. Autorima se još uvek ne pruža imovinsko-pravna zaštita u smislu današnjeg autorskog prava, već tek pravo da i dalje nose lično prizna- nje i ubiru određenu naknadu samo u trenutku predaje rukopisa izdavaču. Ime izdavača često je bilo u prvom planu na štampanom materijalu, mnogo vidljivije od imena autora. Štaviše, po izdavanju knjige od strane prvog izda- vača, ostali izdavači mogli su neometano izdavati isti rukopis bez traženja ičije saglasnosti ili plaćanja naknada. Od 16. veka, vladari su počeli davati prvim izdavačima posebne bene- ficije, u formi javne isprave, nazvane privilegijama, kojim su štampari i iz- davači sticali isključivo pravo štampanja i izdavanja nekog dela na određeni broj godina. Iako je privilegija, kao forma objektivnog autorskog prava za- snovana na dozvoli za obavljanje privredne delatnosti, nastala radi zaštite in- teresa štampara i izdavača, a ne autora, ona je predstavljala prvi oblik pravne zaštite u pravu intelektualne svojine, označivši početak uspostavljanja reda i poretka na polju autorskog prava, sa još uvek brojnim manama. Godine 1445. data je prva privilegija štamparu Manucu iz Venecije da štampa jedno Aristotelovo delo na grčkom jeziku. Prvi Zakon o privilegijama, koji prizna- je izdavačima, ne i autorima, isključivo pravo štampanja i izdavanja jednog dela za određeno vreme, donet je u Italiji 1603. godine. Nedostatak postojanja subjektivnog autorskog prava, zasnovanog na pravu i moralne i imovinske svojine autora i na sadržaju svoga dela i materija- lu na kome je delo urađeno, počeo se otklanjati davanjem privilegija autorima. Zanimljivo je da je jedna od prvih poznatih privilegija odobrena autorima bila lična privilegija unukama La Fontena10 za štampanje i izdavanje La Fonteno- vih Basni, data od strane Kraljevskog saveta Francuske. Bila je to jedna od pr- vih naznaka utemeljenja naslednog autorskog prava. I tako dolazimo do važne 1710. godine i Zakona Ane Stjuart11. Ovaj zakon engleske kraljice Ane Stjuart 9 Johann Gutenberg (Johannes Gensfleisch zur Laden zur Guttenberg), 1398–1468, ne- mački metalac i izumitelj, poznat po tome što je prvi štampao knjige uz pomoć pomič- nih slova i tako omogućio veću pristupačnost pisane reči i brži protok znanja u renesan- snoj Evropi. 10 Jean de la Fontaine (1621–1695) francuski pesnik i basnopisac. 11 Ana od Velike Britanije (6. februar 1665–1. avgust 1714) kraljica Engleske, Škotske i Irske.
  • 24. 8 INTELEKTUALNASVOJINA prvi put priznao je autoru pravo na delo, kao isključivo pravo u trajanju od 14 godina od objavljivanja rada, sa mogućnošću produženja na još 14 godina, ako je autor bio živ u vreme kada je prvi period od 14 godina istekao. Ovaj prvi za- konski tekst iz oblasti autorskog prava u Engleskoj primenjivao se sve do 1911. godine kada je zamenjen Zakonom o autorskom pravu. Jedna od najvećih civilizacijskih tekovina, Francuska građanska revo- lucija12, krajem 18. veka, ostavlja za sobom i dekrete kojima autorsko pravo karakteriše kao najsvetliji i najličniji oblik svojine, i pruža autorima doživot- no isključivo pravo iskorišćavanja i raspolaganja svojim delima, a njihovim naslednicima ista prava u trajanju od 10 godina od smrti autora. Pravo intelektualne svojine započinje svoj razvoj, kao posebna grana prava, u drugoj polovini 19. veka.13 3. Pojam i podela prava industrijske svojine Pojam industrijska svojina prvi put upotrebljen je u francuskom Zako- nu o patentima iz 1791. godine. Pravo industrijske svojine je sistematizovan skup pravnih normi koji- ma se regulišu tri grupe društvenih pojava i odnosa: 1) u prvu grupu spadaju rezultati duhovnog stvaralaštva čoveka, koji se u literaturi nalaze pod jednim zajedničkim imenom – pronalasci. Oni se štite u jednom od sledećih oblika: patent, mali patent, dizajn, nove biljne sorte, topografija integrisanih kola i know-how. 2) u drugu grupu spadaju znaci razlikovanja, a to su robni i uslužni znaci – znaci koji služe za razlikovanje jednog proizvoda ili usluge od drugih, istih ili sličnih proizvoda ili usluga, i nazivi za obele- žavanje geografskog porekla proizvoda – znaci za obeležavanje po- rekla proizvoda. Oni se štite u sledećim oblicima: robni i uslužni žigovi, i oznake porekla proizvoda. 12 Francuska građanska (buržoaska) revolucija započela je 1789. godine, a trajala do 1795, po nekima i 1799. godine. Najveće dostignuće toga procesa jeste ukidanje feudalnih od- nosa u Francuskoj i u velikom broju ostalih evropskih zemalja. 13 Istorijski osvrt na pronalaske i razvoj prava industrijske svojine, drugog sastavnog dela prava intelektualne svojine, dajemo respektativno u kasnijim delovima udžbeni- ka koji govore o posebnim granama prava industrijske svojine.
  • 25. ZNAčAJINDUSTRIJSKESVOJINE 9 3) treću grupu čine istupanja i odnosi privrednih subjekata na tržištu, a u vezi sa obavljanjem određene privredne delatnosti. Oni se štite u obliku prava o zaštiti konkurencije ili o suzbijanju nelojalne kon- kurencije. Ova grupa predstavlja na izvestan način dopunu pravu intelektualne svojine. 3.1. Pravo u objektivnom i subjektivnom smislu Poput ostalih prava, i pravo industrijske svojine uvek posmatramo u objektivnom i subjektivnom smislu. Pod pravom u objektivnom smislu po- drazumeva se skup različitih normi koje uređuju uslove i postupak zaštite nematerijalnih dobara u oblasti industrijskog stvaralaštva: sticanje prava, sadržinu prava, ograničenja, zaštita, trajanje i prestanak prava. U subjektiv- nom smislu, pod pravom industrijske svojine smatra se konkretno subjek- tivno pravo određenog lica, titulara, na predmetu zaštite, a koje se stiče na osnovu normi objektivnog prava. 4. značaj industrijske svojine Kreacija uma, kao što su pronalasci, korisni modeli, topografije inte- grisanih kola, biljne sorte, know-how kao praktična primena ideja, igraju bitnu ulogu u stvaranju novog, dodatog suštinskog kvaliteta roba, određe- nih njihovim tehnološkim karakteristikama. Druge intelektualne tvorevine, poput industrijskog dizajna i dela primenjene umetnosti, služe kao osnova za nadogradnju formalnog kvaliteta nekog proizvoda, određenog putem njego- vog novog vizuelnog, estetskog izgleda. Komercijalni simboli kao žigovi, po- slovna imena ili oznake geografskog porekla, koriste se za razvijanje tržišnog i marketinškog kvaliteta roba i usluga, tako što ih međusobno razlikuju, ili razlikuju kompanije ili geografske regione iz kojih oni potiču, ili odakle po- tiče njihova reputacija, dobar glas ili trgovačka vrednost. Materijalna dobra, poput zemljišta, rada i kapitala, dugo su korišćena kao merilo ekonomskog zdravlja, ali to više nije slučaj. U ekonomiji savreme- nog društva novi pokretač bogatstva su dobra zasnovana na znanju.14 Jedin- 14 Wallman, S.M.H: In Pursuit of Intellectual Capital, foreword to Hidden Value – Profi- ting from the Intellectual Property Economy, London 1999, p. 9.
  • 26. 10 INTELEKTUALNASVOJINA stvena ekonomska funkcija svih prava intelektualne svojine jeste prisvajanje ekonomskih koristi od privrednog iskorišćavanja nematerijalnih dobara.15 U poslednjoj deceniji bili smo svedoci velikog širenja kompanija – broj ugovora o spajanju i preuzimanju preduzeća rastao je po godišnjoj stopi od 42%, a njihova ukupna vrednost je u 2000. godini dostigla cifru od 2,3 tri- liona američkih dolara. Razlozi za sklapanje takvih poslova su višestruki, a u njih spadaju prednosti povezane sa povećanjem ekonomskog opsega i pri- stupom novim tržištima. Prema Izveštaju o svetskim ulaganjima za 2000. godinu (World Investment Report 2000), druga glavna motivacija za spajanje firmi i kupovinu neke postojeće kompanije, nije organski rast kompanije već dobijanje strateških prednosti, kao što su istrživanje i razvoj ili tehničke po- slovne tajne, patenti, čuvene marke, posedovanje lokalnih dozvola i licenci, i mreže za snabdevanje i raspodelu.16 Istorija je svedok da su pronalasci, kao rezultat inteligencije i inven- cije, lako prelazili sa jednog na drugi narod. Potvrda tome su sporazumi o trgovinskim aspektima prava na intelektualnu svojinu.17 Takav osnovni me- đunarodni je i sporazum o trgovinskim aspektima prava intelektualne svojine .18 5. Ratio zaštite intelektualne svojine Kao posledica bestelesne prirode intelektualnih vrednosti, ne postoje prirodna ograničenja ili vremenska i prostorna ograničenja, iskorišćavanja njihovog otelovljenja, simultano ili sukcesivno od strane više lica bilo gde u svetu. I dok s jedne strane stvaranje i iskorišćavanje intelektualnih vrednosti 15 Marković, S.: Patentno pravo, Beograd 1997, str. 4. 16 Izvor: Rivetta and Kline, „Rembrants in the Attic”; World Investment Report 2000: „Cross-Border Mergers and Acguisitions and Development”, UNCTAD, 2000. (navede- no prema Idris, K: Intelektualna svojina, moćno sredstvo ekonomskog rasta, Beograd 2003, str. 36) 17 Videti više kod: Pušonja, M., „Tehnologija dominacije”, Beograd 2001, p.p. 14–19. 18 Agreement on Trade-Related Aspects of Intellectual Property Rights – TRIPS. Usvo- jen je 15. aprila 1994. u zaključnom delu Urugvajske runde multilateralnih trgovinskih pregovora o carinama i trgovini (GATT), a stupio je na snagu 01. januara 1995. Ovaj sporazum je neposredno vezan za Svetsku trgovinsku organizaciju i države članice STO su istovremeno i članice TRIPS-a. Iz preambule: „..priznajući da su prava intelektualne svojine privatna prava...”.
  • 27. RATIOZAšTITEINTELEKTUALNESVOJINE 11 kao bestelesnih stvari zahteva znatno povećane investicione troškove, vreme, značajan napor i rizik u toku faze istraživanja razvoja i proizvodnje, sa druge strane te stvari relativno je lako i jednostavno imitirati. Ako se imitacija ne sprečava, stvaralac ili inovator takvih intelektualnih vrednosti ne može da povrati, sa odgovarajućim profitom, svoje kapitalne investicije na tržištu i iz- gubiće svoju ekonomsku motivaciju i sredstva za dalje inoviranje. Cilj zaštite je da se stvori tržišni mehanizam putem pravnog sprečava- nja mogućnosti slobodnog korišćenja tih bestelesnih stvari od strane trećih lica u komercijalne svrhe. Omogućujući vraćanje investicije sa odgovaraju- ćim profitom na tržištu, zaštita prava intelektualne svojine promoviše: 1) progres tehnologije, ekonomije, kulture, diverzifikaciju i nadgrad- nju kvaliteta proizvoda zasnovanih na kreacijama ljudskog uma 2) materijalnu i moralnu nadoknadu stvaraocima 3) otkrivanje kreacija uma sa ciljem da ih učini postupno dostupnim javnosti za eksperimentalne svrhe, a kad istekne zaštita i za svrhe proizvodnje 4) transfer tehnologije, uglavnom kroz davanje licenci.19 Primer: Prva zabeležena povreda intelektualnih prava desila se 557. go- dine u Irskoj. Prvi, modernim rečnikom rečeno pirat, bio je monah po imenu Kolumba. On je iz obližnjeg manastira, bez odobrenja, prepisao Psaltir. Kada je to otkriveno, nastojnik manastira zatražio je od Kolumba načinjenu kopiju, međutim, monah koji je snabdevao više manastira prosvećenim rukopisima i drugim verskim književnim radovima, odbio je da mu da. Nastojnik se obra- tio kralju Dijarmatu, koji je, izričući presudu protiv Kolumba, rekao: „Svakoj kravi njeno tele, svakoj knjizi njena kopija”. Kolumba se, odbijavši i dalje da vrati kopiju knjige, priključio pobunjenicima i učestvovao u bitci kod Koldru- mana, u kojoj je kralj Dijarmat poginuo.20 Zaštita intelektualne svojine zasnovana je na jednom broju principa usmerenih na osiguranje poželjnog balansa između privatnih i javnih inte- resa, isključivih prava i slobodne konkurencije. Osnovni princip u tržišnoj ekonomiji jeste sloboda konkurencije, odakle sledi da je slobodno korišćen javni domen pravilo, a intelektualna svojina izuzetak. Intelektualna svoji- na kao privatno pravo dostupna je samo pod određenim uslovima, za nova, 19 Marković, M.: Opšti uvod u pravo intelektualne svojine, Beograd 2006, str. 2. 20 Ganc, Dž., Ročester, Dž.B.: Pirati digitalnog doba, Beograd 2007.
  • 28. 12 INTELEKTUALNASVOJINA originalna, neočigledna ili distinktivna dela intelektualne kreacije21, koja prevazilaze javni domen i intelektualnu svojinu drugih. Praktična posledica ove situacije jeste to da tržišno pravo slobodne upotrebe informacija u javnom domenu i nezaštićenih tehničkih (funkcio- nalnih, utilitarnih) karakteristika u oblasti javno dostupnih generičnih proi- zvoda koji nisu podobni za zaštitu, ili za koje je zaštita istekla, obično je pri- hvaćeno i ohrabreno, pod uslovom da ne postoji verovatnoća zabune vezana za izvor proizvoda, i da prisvajanje ne može biti kvalifikovano kao potpuno kopiranje ili ropska imitacija dostignuća koja ima distinktivne karakteristi- ke. Sa tim u vezi, reverzibilno inžinjerstvo uobičajeno je praktikovano u in- dustriji za javno dostupne, nezaštićene proizvode konkurenata, sa ciljem da se prouči tehnologija otelovljena u proizvodu i eventualno prozvede konku- rentni proizvod bez narušavanja pravila protiv nelojalne konkurencije. Drugi važan princip jeste ograničenje zaštite kreacija uma i komercijalnih simbola. Intelektualna svojina ne štiti ideju kao takvu, u apsolutnom smislu, već samo specifičan izraz te ideje (putem autorskog prava) ili praktičnu primenu ideje (znanja, informacije u korisnom proizvodu). Sa druge strane, smatra se zakonitim konkurentnim ponašanjem, a i ohrabruje se, dalje razvijanje patentiranog pronalaska za derivativni novi proizvod ili proces koji ne vređa patent već proizvodi iste ili bolje rezultate od patentiranog pronalaska (tzv. pronalaženje ili dizajniranje oko).22 Pravna zaštita intelektualne svojine je esencijalni elemenat za promo- visanje investicija u istraživanju i inovacijama, međunarodnom trgovanju i investicijama, zaštiti potrošača i sveukupnom ekonomskom rastu. 21 Prof. Baltezarević, V. nazvaće kreativce retkim zverima, često neshvaćenim i progonje- nim, spemnim da iskorače ispred svog vremena, da remete društvene ravnotežu, ugro- žavaju navike i ponašanje po utvrđenom redu, da budu i spaljivani zbog svojih javno izrečenih ideja, jer misao je znala i da ubije, ali bez čijeg kopanja po poznatom u potrazi za nepoznatim, današnji svet ne bi izgledao isto. (Pravo i intelekt, Beograd 2009, p. 4) 22 WIPO Intellectual Property Handbook: Policy, Law and Use.
  • 29. ODNOSPRAVAINDUSTRIJSKESVOJINEPREmADRUgImgRANAmAPRAVA 13 6. odnos prava industrijske svojine prema drugim granama prava U ulozi jedne od najmlađih grana prava, pravo industrijske svojine po- stoji i razvija se u vrlo izraženoj sprezi sa nekoliko starijih grana prava, pre svega: 1) građanskim pravom: nastavši u okrilju građanskog prava, u slučaju pravnih praznina pri tumačenju prava industrijske svojine, deluju propisi građanskog prava; takođe, prava industrijske svojine deluju erga omnes, i pretežno se štite u građanskim parnicama 2) upravnim pravom: postupci sticanja prava pred nadležnim držav- nim organom upravnog su karaktera 3) privrednim (trgovinskim) pravom: svrha pravne zaštite industrijske svojine jeste njena potonja industrijska primenljivost i ekonomsko iskorišćavanje; najčešći akti povrede prava industrijske svojine vode poreklo od privrednih lica i njihove prakse nelojalne konkurencije 4) krivičnim pravom: primena krivično-pravne zaštite u slučaju po- vrede prava radnjama predviđenim u krivičnim zakonicima 5) radnim pravom: situacije u kojima intelektualne tvorevine nastaju u radnom odnosu ili u vezi sa radnim odnosom 6) stvarnim pravom: pored brojnih razlika (industrijska svojina je ne- materijalno dobro nad kojim se ne može zasnovati državina kao faktička vlast nad stvarima, subjektivna prava industrijske svojine su vremenski ograničena), obe grane prava imaocu pružaju apso- lutni i isključivi karakter 7) obligacionim pravom: na promet prava industrijske svojine prime- njuju se pravila obligacionog prava.
  • 31. deo ii Patent „Patentni sistem dodao je gorivo interesa na vatru genija.” Abraham Linkoln23 23 Abraham Lincoln (1809–1865), 16. predsednik Sjedinjenih Američkih Država.
  • 32. 16 PATENT 1. Pojam pronalaska Kako je patent zaštićen pronalazak, za razumevanje patentnog sistema trebalo bi poći od objašnjenja pojma pronalaska. Karakteristična je izjava po kojoj je opšte poznato šta je to pronalazak, ali da još niko nije uspeo da ga jasno definiše.24 Teorijsko-literalni raspon definisanja pronalaska kreće se od kolokvijalnog do patentnopravnog, koji će naposletku jedini i biti predmet našeg interesovanja. U kolokvijalnom (svakodnevnom jeziku) smislu, pronalazak je svako novo saznanje o spoljnom svetu koje ima karakter objektivne novosti. Još jedno uopšteno i široko postavljeno shvatanje pronalaska kaže da je on zna- nje o nečemu što pre nije viđeno ili je bilo nepoznato.25 Nemačka sudska praksa videla je pronalazak kao učenje (uputstvo) za plansko korišćenje sa- vladivih prirodnih sila, izuzev onih koje upravljaju aktivnostima ljudskog razuma, radi neposrednog proizvođenja uzročno predvidljive posledice.26 Autori, koji u tehničkom karakteru pronalaska vide njegovo osnovno razdva- janje od ostalih tvorevina intelektualnog stvaralaštva, navode da je pronala- zak duhovna tvorevina ili novo saznanje koje može kroz korišćenje prirode proizvesti nepoznat rezultat, koji na jedinstven i napredan način zadovoljava ljudsku potrebu.27 Korišćenje prirode je delovanje na polju materijalnih po- java, koje se materijom, energijom, prostorom i vremenom razlikuje od polja ljudskih predstava, koje se može tumačiti kao duhovno, misleno i koje ne podleže prirodnim zakonima. Upravo je tehničko svojstvo ono što pronalazak približava patentno- pravnoj predmetnosti. Naime, u smislu prava na patent, neophodan eleme- nat patenta jeste njegov tehnički karakter; drugim rečima, zahteva se da pronalazak bude otelotvorenje određene tehničke ideje ili ideje koja pripada svetu tehnike. U tom kontekstu valja razumeti član 11. Zakona o patentima i tehničkim unapređenjima iz 1960. godine: pronalazak predstavlja novo re- šenje određenog tehničkog problema koje se može primeniti u industrijskoj 24 Verona, A.: Pravo industrijskog vlasništva, Zagreb 1978, str. 76. 25 Kutlača, Đ., Semenčenko, D., „Koncept nacionalnog inovacionog sistema”, Beograd 2005, str. 62. 26 Marković, S., „Patentno pravo”, Beograd 1997, str. 63. Po autoru, osnov ovakve definicije postavljen je u odluci nemačkog Saveznog suda u predmetu Rote Taube iz 1969. godine. 27 Bernhardt, W., Lehrbuch des deutschen Patentrechts, 3. Auflage, Munchen 1973. (nave- deno prema Fišer, S. „Patent kao subjektivno pravo”, Novi Sad 2007, str. 36).